NA DANAŠNJI DAN POČELA JE OLUJA: Za samo 84 sata Hrvatska vojska oslobodila je petinu okupiranog teritorija

Na današnji dan prije 23 godine započela je završna oslobodilačka hrvatska vojno-redarstvena akcija “Oluja” u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini, piše Hina.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U prvim satima nakon napada predsjednik RH Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković.

7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug. Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Po podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskijskog centra Domovinskog rata u “Oluji” poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.

U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja.

Srbija obilježava Dan sjećanja na stradale i prognane u Oluji

Srbija u subotu nizom manifestacija obilježava Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u vojnoredarstvenoj akciji “Oluja” kojom je Hrvatska vratila svoja okupirana područja, a službeni Beograd naziva je “planiranim zločinom”.

Spomen žrtvama “Oluje” služit će patrijarh srpski Irinej, a središnjem komemorativnom skupu navečer u Bačkoj Palanci nazočit će državni vrh Srbije te Republike Srpske. Najavljeno je da će ondje govoriti svjedokinja iz kolone prognanika,  nazočiti predsjednik Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić te predsjednik RS-a Milorad Dodik, članovi vlade i zastupnici Skupštine Srbije, predstavnici vlade i Skupštine Republike Srpske, Vojske Srbije i velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve.

U povodu obljetnice “Oluje” Radio-televizija Srbije (RTS) na svom portalu donosi rekapitulaciju događaja pod naslovom “Godišnjica ‘Oluje’ – Hronika planiranog zločina”.

U tekstu RTS podsjeća na prvostupanjsku presudu hrvatskim generalima u Den Haagu kojom je prvotvno ICTY utvrdio da je operacija “Oluja” bila “udruženi zločinački pothvat s predsjednikom Franjom Tuđmanom na čelu, te da je “Žalbeno vijeće 2012, oslobodilo je generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivnje za progon srpskog stanovništva poništivši prvostupanjsku presudu, nakon čega su pušteni iz pritvora”.

Prema konačnoj presudi, operacija “Oluja” nije bila udruženi zločinački pothvat u cilju protjerivanja Srba iz Kninske Krajine što je “izazvalo euforiju u Hrvatskoj, a hrvatski gradovi su se utrkivali u dodjeljivanju titule počasnog građanina Anti Gotovini”, dok je “U Srbiji ta presuda izazvala šok i razočaranje”, konstatira RTS, prenosi Hina.

U povodu obljetnice “Oluje”, Komesarijat za izbjeglice i migracije Srbije priopćio je u subotu da je od početka ratnih sukoba na prostorima bivše SFRJ utočište u Srbiji potražilo ukupno oko 610.000 Srba iz Hrvatske i BiH, od kojih danas status izbjeglice iz Hrvatske još ima njih oko 18.000.

“Iako je prošlo više od dva desetljeća, brojni pokušaji uspostavljanja klime povjerenja u regiji nisu dali mnogo rezultata. Hrvatska će 4. kolovoza slaviti kao dan pobjede, dok će Srbi paliti svijeće oplakujući žrtve i tugujući za izgubljenim domovima”, istaknuto je u priopćenju Komesarijata.

 

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj