TRUSNO PODRUČJE: Hoće li Kosovo i Srbija otvoriti Pandorinu kutiju promjene granica na Balkanu?

Mogućnost korekcije granice, što je eufemizam za razmjenu teritorija, sve glasnije se spominje kao mogućnost za rješenje problema između Srbije i Kosova. Tom su mogućnosti posljednjih dana otvoreno spekulirali i predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hashim Thaçi.

No mnogi su zabrinuti i boje se da bi otvaranje Pandorine kutije, zvane promjena granica na Balkanu, izazvalo lančanu reakciju i donijelo više novih problema nego što bi riješilo onih starih. Vučić 9. rujna putuje na Kosovo te će održati, kako sam kaže, najvažniji govor svoje karijere. Očekuje se da će ponuditi smjernice koje bi mogle voditi prema nekom obliku srpskog priznanja Kosova.

Međutim za takav potez Vučić očekuje određene koncesije i ustupke, tako da može iz cijele priče izaći uzdignuta čela. Vučić je u Alpbachu, u kojem je sudjelovao na Europskom forumu, izjavio da neće iznositi detalje o procesu normalizacije odnosa Beograda i Prištine dok sve ne bude dogovoreno. Apelirao je na međunarodnu zajednicu da dozvoli Srbima i Albancima da sami riješe kosovsko pitanje.

‘Moramo riješiti problem s Albancima u korist oba naroda i cijele regije. Iako sam i dalje pesimist, jer vidim puno problema i nisam siguran da će građani Srbije podržati dogovor, u slučaju postizanja sporazuma, riješit ćemo problem koji postoji više od dva stoljeća’, rekao je tamo Vučić.

Srpski predsjednik je kazao i da je potrebno naći rješenje koje ne bi bilo jednostrano i koje bi bilo bolno za obje strane jer onda svi mogu biti i malo zadovoljni i malo nezadovoljni.

‘Da Srbija prizna Kosovo, a da ne dobije ništa, to se neće dogoditi u idućih 100 godina. Ako misle da zamrznuti konflikt može stalno trajati, ne može. Jednog dana će se odmrznuti i onda imamo rat, što nitko ne želi’, naveo je Vučić.

Thaçi je na zajedničkoj konferenciji za medije ponovio da se nijedna zemlja ne treba plašiti potencijalnog mirovnog sporazuma s Beogradom, ni ako on bude podrazumijevao korekciju granica.

‘Kosovo i Srbija neće biti ni prvi ni posljednji koji su korigirali granicu u cilju rješenja konflikta’, naveo je Thaçi.

Nijedan od njih nije iznio detalje o tome što bi moglo biti na stolu, ali i Vučić i Thaçi nastoje otkloniti strahove da bi takav plan mogao ponovo izazvati etničko nasilje na Balkanu.

Thaçi je u nekoliko posljednjih izjava upotrijebio izraz ‘korekcija granica’, dok Vučić istodobno govori o potrebi ‘razgraničenja’ s Albancima, ali su njihova stajališta osporena i u srpskoj i u kosovskoj javnosti, među ostalim, upozorava se na kršenje ustava i obveze dvojice predsjednika koje ih ograničavaju tako da ne mogu nastupati kao ‘slobodni strijelci’.

Beograd i Priština su pod pokroviteljstvom EU-a započeli pregovore o normalizaciji 2011. godine, ali su s vremenom oni gotovo potpuno zamrli. Nakon što su se dogovorom Makedonije i Grčke oko problema imena promijenile okolnosti Bruxelles i Washington se nadaju da je došlo vrijeme da se riješe i problemi između Srbije i Kosova te su otvoreni i za mogućnost zamjene teritorija, ali se Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo protive takvom prijedlogu.

Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn je govoreći o temi diplomatski kazao da ‘ništa ne bi trebalo biti isključeno u ovoj fazi’, ali je zatražio od predsjednika da osiguraju to da nikakav sporazum neće destabilizirati širu regiju, dok je savjetnik američkog predsjednika John Bolton kazao da se SAD ne protivi teritorijalnoj korekciji ako se o tome dogovore Beograd i Priština, što je protumačeno kao velik zaokret u stavovima najveće svjetske sile.

Već samo spominjanje mogućnosti promjene granica po etničkim linijama izaziva zabrinutost. Kritičari smatraju da bi takav potez mogao izazvati lančanu reakciju na Balkanu, isprepletenim različitim etničkim i konfesionalnim skupinama, te izazvati potrese u etnički mješovitoj Bosni i Hercegovini, kao i Makedoniji.

Vučić je u kontekstu promjene granice s Kosovom prvi put otvoreno govorio o mogućnosti priznanja neovisnosti bivše srpske južne pokrajine. No nitko još nije priložio nikakvu mapu ili plan što bi definirao koji bi dijelovi teritorija bili korigirani.

Prema izjavama ministra vanjskih poslova Srbije Ivica Dačića, stječe se dojam da on računa da bi granica ili administrativna linija, kako je naziva, bila korigirana samo u srpsku korist.Pretpostavlja se da bi predmet takve korekcije mogao biti teritorij na sjeveru Kosova, pretežno nastanjen Srbima. Oko pet posto stanovništava Kosova čine etnički Srbi. Srbija želi korekciju granice sjeverno od rijeke Ibar, koja dijeli Kosovsku Mitrovicu na dva dijela. No 60 posto kosovskih Srba i pravoslavne svetinje nalaze se južno od rijeke Ibar.

S druge strane, Albanci preko granice na jugu Srbije gledaju na područja općina Bujanovac i Preševo, koja bi priključili svojoj državi.

Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008., gotovo 10 godina nakon što su se srpske snage povukle iz pokrajine suočene s 11 tjedana žestokog bombardiranja NATO-vih snaga zbog etničkog čišćenja koje su provodile vlasti iz Beograda predvođene Slobodanom Miloševićem.

Kosovo je do danas priznalo više od 110 zemalja i tek 23 od 28 zemalja EU-a, što ipak formiranje njihove državnosti čini nedovršenim. Priština se nada mjestu u UN-u, čije članstvo Srbija uz pomoć Rusije godinama uspješno blokira, te u drugim međunarodnim institucijama.

 

 

(Global CIR/T-portal)

Komentiraj