Bliskoistočna kriza i svjetski poredak (I)

Pod svjetskim poretkom podrazumijevamo aktuelne lokacije političke, vojne i ekonomske moći i njenu usmjerenost radi interesa u državama raznih kontinentalnih i regionalnih identiteta, direktnim prisustvom ili indirektnim uticajima putem političkih, vojnih, finansijskih, trgovinskih i drugih međunarodnih organizacija.

Zato, već nastale promjene i njihove aktuelne tendencije treba sagledavatai u pogledu lokacije moći: gdje i čija moć dalje jača, a gdje i čija moć slabi, odnosno gdje se i čija moć dalje proširuje, a gdje se sužava? Lokalni ratovi su izraz sukoba u kojima se moć usmjerava radi očuvanja i proširivanja već stečenih pozicija, preotimanja pozicija od drugih nosilaca moći ili uspostavljanja pozicija gdje prisustvo nije bilo dovoljno razgraničeno. Takav karakter imaju krize i oružani sukobi na sjeveru Afrike, Balkanu, Srednjem i Bliskom Istoku. Tome pripadaju i aktuelne prijetnje ratom u regiji oko Sjeverne Koreje.

Piše: Fikret Muslimović

U tim razmatranjima pažnju treba usmjeriti (a) na kraj 20. Stoljeća u pogledu proširenja uticaja Zapada na zemlje koje su nekada bile u sastavu ili pod uticajem bivšeg SSSR-a, u sastavu bivše SFRJ I ČSSR, te (b) na početak 21. stoljeća u pogledu promjena koje obuhvataju posljedice izvanjskih vojnih invazija i unutarnjih pobuna u više muslimanskih zemalja sjevera Afrike, Bliskog i Srednjeg Istoka. Te promjene su odraz gibanja i dinamike u okviru postojećeg svjetskog poretka uspostavljenog u 20. Stoljeću na proturječnostima zbog kojih su se u tom stoljeću dogodila dva svjetska rata.

Novi svjetski poredak bi nastao ako bi neki od faktora međunarodne zajednice, kao konkurent, sebi pribavio dodatnu moć  po osnovu koje bi relativizirao ili prevazišao dominantnu poziciju Zapada, ili ako bi se u korist ravnopravnijeg učešća raznih zemalja svijeta u odlučivanju o najvažnijim svjetskim problemima priviligirane zemlje u Vijeću sigurnosti UN-a odrekle svoje dominacije. Kontinuitet otpora uspostavi novog svjetskog poretka je ustvari kontinuitet održavanja  neravnopravnosti na međunarodnoj političkoj sceni. Taj otpor je inercija zbog specifične kontraverze u ponašanju najmoćnijih koja se ogleda u činjenici da ‘demokratičnost’ zemalja Zapada nije na unutarnjem planu, nije produžena u vanjske, međunarodne okvire. Dakle, za najmoćnije zemlje Zapada se može reći da su demokratične na unutarnjem planu, ali se za njih ne može reći da su demokratične na vanjskopolitičkom planu. Dokaz o tome je podrška izraelskom nasilju, ekspanzionizmu i brutalnom otimanju tuđih teritorija. Ta nedemokratičnost na vanjskom planu indicira da je i  u temeljima unutarnje demokratije najmoćnijih zemalja svijeta  deponiran bitan dio uzroka svjetskih kriza, a s obzirom da je vanjska politika samo produžetak unutarnje. U pozitivnom pravcu, novi svjetski poredak bio bi uspostavljen ako bi se riješila ta kontraverza u ponašanju najmoćnijih na njihovom domaćem terenu  u odnosu na njihovo ponašanje na međunarodnoj sceni. U tom smislu, procesi skoji su na sceni znače povećanje surovosti već  postojećeg svjetskog poretka a ne očekivanje novog.

Dakle raspadom bivše SFRJ, SSSSR-a i ČSSR, oslabljenim prisustvom Rusije u zemljama istočne Evrope, kao i promjenama u pogledu izvanjskog prisustva u muslimanskim zemljama u kojima su se dogodile invazije izvana ili unutrašnje pobune, nije promijenjena suština i karakter odnosa u svijetu. To su događaji koji pripadaju gibanjima u okviru postojećeg svjetskog neokolonijalističkog poretka. Oslobađanje od neokonijalizma je težak i vrlo neizvjestan proces, a pobune u više muslimanskih zemalja svijeta na sjeveru Afrike i na Bliskom Istoku indiciraju da je taj proces započet. Možda će 21 stoljeće biti epoha oslobađanja od neokolonijalizma, kao što je 20 stoljeće bilo epoha oslobađanja od kolonijalizma. Tek istinsko oslobađanje od neokolonijalizma može proizvesti novi svjetski poredak.

Finansije su moćan i najvažniji oblik kontrole svakog sistema. Naprimjer, unutar jedne zemlje, civilna kontrola nad oružanim snagama ostvaruje se putem finansiranja. Ono što se želi, pokaže se angažiranjem finansijskih sredstava, a ono što se ne želi pokaže   blokiranjem finansijskih ulaganja. To je princip po kojem djeluju vlasnici finansijskog kapitala u  svjetskim okvirima. Proizvodnja kriza, je oblast  specijalnog rata. Unutarnje krize u raznim zemljama  svijeta su ‘šansa’ za one koji žele nad njima uspostaviti svoju kontrolu, ako do tada u odnosnoj zemlji nisu imali kontrolu, moguće odbacivanjem kontrole koju već ima neka druga konkurenstka sila, ili pak stabiliziranjem i učvršćivanjem ranije uspostavljene ali nedostatne kontrole.

Nisu sve lokalne krize nastale samo proizvodnjom izvana, jer su iste nastajale i zbog unutarnjih razloga. Međutim, svaka lokalna kriza, bez obzira da li je nastala proizvodnjom izvana, ili je uzrokovana iznutra, ili je nastala u kombinaciji unutarnjih i vanjskih utjecaja, ‘šansa’ je za one čija je vanjska politika orijentirana na prisustvo i kontrolu širom svijeta. To je globalni kontekst, ali po sličnom modelu postoje i regionalni konteksti kriza u kojima neke moće zemlje proizvode ‘šanse’ za kontrolu u susjedstvu. Naprimjer, kriza u BiH od strane velikodržavnih ideologija i političkih stratega smatra se ‘šansom’ sa iskorake s ciljem uvećavanja Srbije i Hrvatske.

Kriza koja se proizvodi unutar bošnjačkog naroda ‘šansa’ je za snage koje djeluju s ciljem slabljenja političke pozicije tog naroda, a ista bi slabila i onda ako bi se iz bošnjačkih sredina težilo nanošenju štete pravednim interesima Srba i Hrvata, kao i onda kada se podrivački, svjesno ili nesvjesno, iz bošnjačkih sredina djeluje u korist velikosrpskih i velikohrvatskih pretenzija.

Treba smatrati opasnim po budućnost države BiH i sigurnost svih njenih građana i naroda, posebno po budućnost bošnjačkog naroda kada se propagira da su autoriteti odbrane BiH težili ‘uspostavu islamskog državnog poretka’ idući ‘iranskim putem’ i da njihovi sljedbenici također radi uspostave ‘islamskog poretka’ idu iranskim putem, a ne evropskim. Ta priča je podrivački udarac autohtonom karakteru odbrane BiH. Politički, vojni i drugi činioci afirmacije i odbrane BiH su autohtoni, jer su nastali i djeluju kao odraz volje iznutra. Dakle, afirmacija i odbrana BiH je unutarnji izraz historijskog kontinuiteta odgovornosti da se očuva država BiH. Imputirati da je nastanak i djelovanje faktora afirmacije i odbrane BiH izraz izvanjskih ideologija, politika i interesa spada u najgrublji, najpodmukliji i najopasniji sadržaj specijalnog rata protiv države BiH, što pogoduje i onima koji negiraju izvanjsku oružanu agresiju na BiH. Onaj ko želi da nestane država BiH, finansirat će propagandu i druge podrivačke oblike utjecaja s ciljem da negira autohtonost njene afirmacije i odbrane. Dakle, volja za ulaganje napora i žrtava u odbrani BiH, kao i ciljevi tog historijskog poduhvata nisu uvezeni u BiH, autohtoni su i u svojoj autohtonosti originalni, samosvojni, ni američki, ni njemački, ni iranski…

Na sceni su razni subverzivni, podrivački utjecaji na štetu integriteta države BiH, sa posljedicama ugrožavanja mira i sigurnosti. Imajući u vidu nastale i prijeteće posljedice subverzivnih, podrivačkih utjecaja, unutarnjih i vanjskih, za njihove inspiratore opravdano se može reći da su avanturisti. Propaganda je najopsežniji podrivački oblik djelovanja protiv BiH. Agentura stranih obavještajnih službi je usmjerena ne samo da obavještajno istražuje stanje u redovima bosanskohercegovačkih patriotskih snaga, već i da provodi propagandu, priprema i realizira sabotažne i druge sadržaje specijalnog rata, s ciljem da patriotske snage paraliziraju, blokiraju, pogrešno usmjeravaju, unutar sebe sukobljavaju, podstiču na nepovjerenje prema najkvalitetnijim kadrovima, sve sa posljedicama produbljivanja i širenja osjećaja nesigurnosti, besperspektivnosti, apatije, bezvoljnosti…Patrioti BiH su pokazali sposobnost da oružjem odbrane svoju domovinu od oružane agresije, ali su sada u iskušenju da pokažu sposobnost za odbranu od specijalnog rata. Radi toga su nužni odgovarajući utjecaji na svijest i ponašanje građana, a ometanje tih utjecaja je također sadržaj specijalnog rata…

Nastavit će se…

(Global CIR/Odlomak iz knjige ‘Sedamdeset godina genocida Izraela nad Palestincima’, generala Fikreta Muslimovića, Sarajevo 2018)

PROČITAJTE JOŠ:

General Fikret Muslimović – znalac, profesionalac i prepreka rušiteljima BiH!

Objavljeno u:
  1. […] Bliskoistočna kriza i svjetski poredak (I) […]

Komentiraj