Budite sigurni da neću potpisati Marakeški sporazum, prenio je TV voditelj Velimir Bujanec na svom Facebooku odgovor iz predsjedničkog ureda.
“Apsolutno je razumljiva vaša zabrinutost vezano uz ilegalne migracije i Marakeški sporazum, međutim, u ovom slučaju nije riječ ni o kakvom prihvatu ilegalnih migranata, niti je Ured predsjednice u bilo kojem obliku uključen u pregovore o Deklaraciji te vas u smislu pojedinosti možemo uputiti na resorno Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, koje je nositelj svih aktivnosti,” stoji u odgovoru emisiji Bujica.
Marakeški sporazum, koji je u svibnju donijelo i potpisalo 60 zemalja, među kojima je i Hrvatska, bit će raspravljen i službeno prihvaćen 11. i 12. prosinca ove godine u marokanskom Marrakechu.
Sporazum o kojem javnost malo zna postao je novi neželjeni dokument desnih krugova u društvu, od kojih su neki slavodobitno objavili da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla da zasigurno neće potpisati taj dokument.
Međutim, predsjednica nema nikakve ovlasti ovaj dokument potpisati ili ne potpisati, a kako saznajemo na Pantovčaku, nema osobno ništa protiv njegova sadržaja.
“Predsjednica neće potpisivati Marakeški sporazum jer se tu ionako nema što potpisivati. Riječ je o dokumentu koji će biti na dnevnom redu 10. i 11. prosinca u Marrakechu, koji se prihvaća na političkoj razini. Predsjednica neće biti u Marrakechu, ali ni tamo neće nitko ništa potpisivati”, rečeno je Jutarnjem iz izvora bliskih predsjednici.
Na udaru desnice
U Hrvatskoj se o Marakeškom sporazumu malo ili gotovo ništa ne zna, otuda i razne krive interpretacije, pa i insinuacije da predsjednica odbijanjem potpisa ne želi prihvatiti taj dokument. To jednostavno nije točno jer je riječ o globalnom kompaktu za sigurne, uredne i regularne migracije i odnosi se isključivo upravo na te regularne migracije. Sve druge migracije s kojima se danas susrećemo ionako nisu predmet tog dokumenta jer ne uživaju ni međunarodnu podršku.
Hrvatska je već na listi 60 država koje su 2. svibnja ove godine u Maroku potpisale Marakešku političku deklaraciju, koju prati i akcijski plan, traži “pristup zasnovan na ljudskim pravima”, na “zaštiti migranata u ranjivom položaju” i na razvoju kontakata u cilju borbe protiv “ksenofobije, rasizma i diskriminacije”.
Zbog ovih načela, Marakeška deklaracija se diljem Europe našla na udaru desnice, a na brojnim portalima, od Švedske do Slovenije i Hrvatske, traje haranga i optužbe da će sada deseci milijuna Afrikanaca nagrnuti u Europu, i neće ih se smjeti vraćati, bez obzira na to je li riječ o legalnim ili ilegalnim došljacima.
Divlji pokreti
U stvarnosti, u Deklaraciji se izričito naglašava i borba protiv ilegalne imigracije i pomoć povratku migranata, tako da su je potpisale sve članice EU, izuzev Mađarske. “Trebamo se probiti iz začaranog kruga dezorganiziranih i divljih pokreta da bismo uspostavili povjerenje u migracije koje su pozitivne za sve”, rekao je tom prilikom europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos.
No, Maroko će u prosincu biti domaćin UN-ova skupa gdje će biti potpisan Globalni sporazum za sigurnu, urednu i redovnu migraciju, tzv. Marakeški sporazum, za koji su Donald Trump, Viktor Orban i Sebastian Kurz unaprijed najavili da ga neće potpisati. Sadržaj novoga sporazuma usuglašen je početkom ljeta na Generalnoj skupštini UN-a, a cilj mu je stvoriti međunarodni okvir upravljanja migracijama.
Koliko je poznato, hrvatska Vlada nije se usprotivila sporazumu UN-a, štoviše, Grabar-Kitarović u nedavnom je obraćanju Općoj skupštini UN-a eksplicitno pozdravila “uspješan završetak pregovora o Globalnom sporazumu za sigurnu, urednu i redovnu migraciju. Vjerujemo da nas ovaj katalog ciljanih mjera i najboljih praksi može voditi u traženju najboljih rješenja na koordiniraniji način i uz bolji ishod. Radujem se našem sastanku u Marrakechu u prosincu i pozdravljam sve napore posebne predstavnice UN-a Louise Arbour”, dio je njezina govora koji se može vidjeti i na stranicama predsjedničkog ureda.
Migracije
Kad je riječ o regularnim migracijama, stav Grabar-Kitarović je poznat, kažu na Pantovčaku, i on ne odudara od onoga koji je prisutan kod većine zemalja EU. Nema tu nikakve mistifikacije, pogotovo ne uvođenja neke paralele s ratifikacijom Istanbulske konvencije, što se sada pokušava plasirati iz desnih krugova.
Dokument je nastao iz namjere međunarodne zajednice da se u trenutku kad je cijeli svijet pod pritiskom migracija donese dokument koji bi sadržavao najbolju praksu i mjere za upravljanje regularnim migracijama. Postoje 23 cilja, ali nitko nikome ne nameće ništa, već je ostavljeno svakoj zemlji da prihvati ili ne prihvati preporuke.
“Uostalom, sve je usuglašeno i na razini Europske komisije”, kaže naš sugovornik, naglašavajući da dokument poštuje suverenitet svake države i da se time ne remete nacionalne politike. Uostalom, način postupanja s izbjeglicama već je reguliran u međunarodnom pravu i kroz Ženevsku konvenciju, a sada i novim Globalnim kompaktom za izbjeglice.
Smjernice Sporazuma
– pristup migrantskoj krizi zasnovan na ljudskim pravima
– zaštita migranata u ranjivu položaju
– razvoj kontakata s ciljem borbe protiv “ksenofobije, rasizma i diskriminacije”
– borba protiv ilegalne imigracije i pomoć povratku migranata
(Global CIR/Jutarnji)
