DANAŠNJI SUMMIT G20 ZAPRAVO JE RING ZA DONALDA I XIJA: ‘Kina bi mogla svijet gurnuti u novi hladni rat i postati sila broj jedan’

U glavnom gradu Argentine Buenos Airesu u petak i subotu održava se summit zemalja G20, a svjetski mediji najavljuju da bi ovaj sastanak čelnika dvadeset najrazvijenijih država svijeta (točnije 19 zemalja i Europske unije) mogao biti promocija Kine kao najveće svjetske sile.

“Dame i gospodo! S vaše lijeve strane, u crvenom uglu, politički teškaš i predsjednik Narodne Republike Kine, Xi Jinping. S vaše desne strane, u plavom uglu, predsjednik SAD-a Donald Tramp. Mjesto održavanja: summit G20 u Buenos Airesu. Nagrada: titula svjetskog prvaka!” Tom “boksačkom” najavom londonski Guardian piše o okršaju dvaju najjačih svjetskih gospodastava, američkog i kineskog, na ovotjednoj “borbi stoljeća”. Stvar je u tome hoće li Tramp i Xi izgladiti nesporazume ili gurnuti svijet u razdoblje nove nesigurnosti, čak i novog hladnog rata.

Tramp: Spremao sam se za ovo cijeli život

Trump je prošloga tjedna izjavio da će sastanak u Buenos Airesu biti važan trenutak.

“Spreman sam. Pripremao sam se za ovo cijeli svoj život”, kazao je američki predsjednik dodavši kako je “Kina spremna za dogovor” te da su SAD “vrlo sretne zbog toga”.

Istodobno, dužnosnici u Pekingu su oprezniji u najavama i, poput ministra vanjskih poslova Wanga Chaoa, suzdržanije izražavaju nadu da će “sastanak Xi-Trump proći glatko”. Na tržištima vlada velika napetost zbog trgovinskog rata, odnosno carina na kinesku robu koje su u već tri navrata uvele SAD najavljujući mogućnost još jednog njihovog proširenja početkom iduće godine. Dosadašnje američke carine pogodile su kineske proizvode u vrijednosti od 200 milijardi dolara oborivši vrijednost kineskih dionica za šest postotnih bodova. S druge strane, pala je i vrijednost dionica američkih tehnoloških tvrtki jer je Kina uzvratila udarac. Stoga investitiori pažljivo prate razvoj događaja jer bi zadržavanje postojećih ili čak pogoršanje trgovinskih odnosa SAD i Kine moglo imati ozbiljne posljedice po čitavo svjetskog gospodarstvo.

Promatrači strahuju

Promatrači također strahuju zbog Trampove sklonosti lošem ponašanju na međunarodnim skupovima podsjećajući kako je ljetos u lipnju upropastio summit G7 u Kanadi sabotirajavši završnu deklaraciju i izvrijeđavši kanadskog premijera Justina Trudeaua. Spominju, također, i nedavni Trampov incident na obilježavanju svršetka Prvog svjetskog rata u Parizu kada je zbog kiše odlučio ne prisustvovati završnoj ceremoniji, što je izazalo oštre kritike.

Odnosi zahladili nakon lanjskog toplog susreta

Već postoje znakovi neslaganja u Buenos Airesu. Kina je izrazila nadu da će na summitu biti iskazana jasna podrška multilateralnom sustavu trgovine i suradnje. No, kako se doznaje, prijedlog zajedničke deklaracije ne sadrži uobičajeni otvoreni poziv G20 na borbu protiv protekcionizma, a ne spominju se niti obveza o klimatskim promjenama. Sve to, vjerojatno, na Trumpovo inzistiranje.

Kada su se Tramp i Xi susreli u studenome prošle godine u SAD, Tramp je hvalio svoga kineskog kolegu ističući kako među njima postoji “velika kemija”. No, ubrzo potom Trump je Kini nametnuo trgovinske sankcije. Također, nakon što je isprva prihvatiju Xijevu pomoć u pregovorima SAD sa Sjevernom Korejom, Trump je potom tvrdio da Peking potkopavao nastojanja SAD da se Sjeverna Koreja odrekne nuklearnog oružja.

Američko-kineski odnosi dodatno su se pogoršali nakon što se prošloga mjeseca američki potpredsjednik Mike Pence, bijesno obrušio na Kinu u govoru koji su neki usporedili s govorom britanskog premijera Winstona Churchilla kada je 1946. godine, govoreći o spuštanju “željezne zavjese”, u Europi najavio hladni rat.

Pence: Kina dijeli subvencije kao slatkiše

“Nadali smo se da će liberalizacija ekonomije pridonijeti većem partnerstvu Kine s nama i svijetom. Umjesto toga, Kina je izabrala ekonomsku agresiju i zauzvrat osnažila svoju vojsku”, kazao je Pence prošlog mjeseca.

Pence je još dodao kako Kina koristi čitav “arsenal političkih mjera koje nisu u skladu sa slobodnom i poštenom trgovinom, uključujući carinske tarife, kvote, manipulacije valutom, krađu intelektualnog vlasništva te industrijske subvencije koje dijeli kao slatkiše”. Osim toga, američki potpredsjednik kritizirao je i stanje ljudskih prava u Kini, navodno uplitanje u američke izbore te “diplomaciju zaduživanja” preko investicija u prestižne infrastrukturne projekte u zemljama u razvoju – u ukupnoj vrijednosti od jednog trilijuna dolara uloženih u čak 64 zemlje. Spomenuo je i Xijeve napore da se izoliraju tajvanski “separatisti” te kinesku militarizaciju Južnog Kineskog mora.

Ekonomska realnost izlazi na vidjelo

Svi ti američki napadi na Kinu dolaze u vrijeme kada, po mišljenju analitičara Minxina Peija, ekonomska realnost izlazi na vidjelo. A ona pokazuje da je 2000. godine kineski BDP bio na razini 13 posto američkog BDP-a, da bi 2017. godine dosegao čak 63 posto američkog. S obzirom na takav trend rasta, Kina bi uskoro mogla gospodarski prestići SAD i postati vodeća ekonomska sila svijeta.

Bude li Xi mudar, Kina ima priliku postati vodećom silom

Analitičari poput Davida Ignatiusa tvrde da je sukob SAD i Kine neizbježan te da bi u njemu Kina odnijela pobjedu zahvaljujući jasnijoj viziji i većoj energiji. Pritom, ističe, Kini je u tome nenamjerno pripomogla Trampova izolacionistička politika sažeta u parolu “Najprije Amerika” te upozorava da carine i riječi pune gnjeva nisu dobar nadomjestak globalnoj strategiji.

Borba stoljeća

Pei smatra da “borba stoljeća” u Buenos Airesu ipak neće završiti nokautom niti s jedne strane jer Trump, po svemu sudeći, priželjkuje primirje u trgovinskom ratu. U tom smislu, Xi bi trebao ponuditi određene ustupke u sigurnosnim pitanjima ako želi izbjeći “katastrofalni hladni rat” i time očuvati povoljne globalne prilike koje Kini idu na ruku i omogućavaju joj da zadrži trend stalnog gospodarskog rasta. Ako bude mudar, piše Guardian, Xi će prihvatiti Peijev savjet jer, s obzirom na Trumpove ograničene stavove, poslijeratni svjetski poredak koji se urušava te kroničnu slabost podijeljene Evrope, Kina nikada nije imala veću priliku postati vodeća svjetska sila.

(Global CIR/Net.hr/Agencije/Guardian)

Objavljeno u:

Komentiraj