TRAMPOVA DIMNA BOMBA?! Od najavljenog povlačenja iz Sirije i Afganistana izgleda neće biti ništa

Eksploziv kojim je Donald Tramp namjeravao da raznese srce američke strategije na širem Bliskom istoku – povlačenje američkih vojnika iz Sirije, kao i oko polovine trupa SAD iz Afganistana – ispast će obična dimna bomba. Nakon što su u stavu Vašingtona opet iskrsli trenutno neostvarivi uslovi za povratak ljudstva iz Sirije, pojavile su se indicije da će se i eventualno napuštanje Afganistana svesti na mjeru kudikamo manju od najavljene.

Umjesto polovine od sadašnjeg američkog kontingenta u Afganistanu od 14.000 pripadnika armijskog osoblja, kući će se vjerovatnije zaputiti tek oko 3.500 vojnika, saznaje „Vašington post” od izvora iz Bijele kuće. To bi bilo otprilike onoliko ljudi koliko je povukao još Barak Obama, da bi ih zatim, pošto se situacija na frontu protiv talibana pogoršavala, a danas je i još teža, u Afganistan natrag poslao upravo Tramp. U tom slučaju, dakle, Tramp neće „vratiti momke kući”, kako se to sentimentalno kaže u Americi, nego će samo opozvati svoja prethodna pojačanja. Ovonedjeljno odbijanje talibana da uđu u mirovne pregovore i to dovodi u pitanje.

Predsjednikova politika prema Siriji još je neuhvatljivija. U njegovim kontradiktornim izjavama više nije moguće razabrati ni šta je njegovo čvrsto mišljenje i koliko se uopšte slaže sa svojim savjetnikom za nacionalnu bezbednost Džonom Boltonom i ostatkom sopstvene administracije.

Zahtjevi SAD-a i kontrazahtjevi Turske

S turskim predsjednikom Bolton je načisto: Redžep Tajip Erdogan mu je odrekao prijem zbog njegova stava da Amerikanci ne treba da se povuku iz Sirije prije nego što od Turaka dobiju garancije za bezbjednost kurdskih snaga. Osim toga, Bolton je i dalje na starom stanovištu Vašingtona da armija SAD-a mora ostati u Siriji dok se ne postara za konačni poraz DAIŠ-a i za zaštitu Izraela od proiranskih milicija sa sirijske teritorije.

Na to je Bolton u Ankari dobio kontrazahtjev – da joj Amerika prepusti svojih 16 vojnih baza u sjevernoj Siriji, to jest blizu granice s Turskom, u oblasti koju kontrolišu Kurdi, prenosi „Hurijet”. Podsticaj za odlazak Amerikancima su se potrudili da daju i Rusi. Patrole njihove vojne policije su, kako je javio Tas, počele da obilaze dio oboda Manbiža, grada u tom području koji bi se, po svemu sudeći, prvi našao na udaru turske ofanzive ako bi se SAD povukle, piše Politika.

Turska će nastaviti sa realizacijom ofanzive protiv boraca iz redova sirijskih Kurda u Siriji ukoliko Sjedinjene Američke Države odgode povlačenje svojih trupa iz ove bliskoistočne države, naveo je turski šef diplomatije Mevlut Cavusoglu. „Ukoliko se povlačenje odgodi zbog smiješnih opravdanja poput ‘Turci masakriraju Kurde’ koja ne pokazuju realno stanje na terenu, mi ćemo provesti ovu odluku“, istakao je on u četvrtak na TV stanici NTV.

Istakao je kako vojna operacija protiv kurdskih Jedinica narodne zaštite (YPG) koje imaju podršku SAD-a, a koja je najavljena za izvođenje na sjeveroistoku Sirije, ne ovisi o povlačenju američkih trupa. „Odlučni smo i na terenu i za stolom… Mi ćemo odlučiti o tajmingu i nećemo tražiti dozvole ni od koga“, naveo je turski ministar vanjskih poslova.

Na koga mogu računati Kurdi?

Među snagama sirijskih Kurda, prema onome što je njihov predstavnik izjavio za „Kurdistan24”, nema dileme oko toga da time Rusija šalje poruku Americi kako je ona tu da popuni vakuum koji bi nastao odlaskom jedinica pod komandom Pentagona. Ono u šta Kurdi, kako kažu, nisu sigurni jeste da li to podrazumijeva da bi Moskva, ne bi li obodrila Amerikance da se vrate kući, bila spremna i da se ispriječi Turskoj u njenoj navali na Kurde.

Vladimir Putin i Erdogan su na sirijskom ratištu trenutno u nekoj vrsti neugodnog partnerstva, koje nije lišeno nesuglasica. Jedna od njih, ona oko statusa posljednje velike pobunjeničke enklave, Idliba, u kojoj je Ankara ima svoje štićenike, ponovo se aktuelizuje borbama što se u toj provinciji zaoštravaju između Hajat tahrir el Šama, tvrdokorno islamističke koalicije, i grupa u savezu s Turskom.

Kakav god sporazum da Putin i Erdogan iznađu oko Idliba, za Ruse bi bio priličan rizik da se, kako bi pogurali Amerikance van Sirije, na bilo koji način stave na kurdsku stranu protiv Turaka. Da im je to išlo u prilog, uostalom, već su imali prilike za takve poteze, tako da Kurdi zasad nemaju velikih razloga za optimizam dok gledaju ruske patrole nadomak Manbiža.

Bez vremenske odrednice povlačenja

Što se tiče ostalih uslova Trampove administracije za povlačenje iz Sirije, prilike su takođe obeshrabrujuće. Porozna je granica Sirije s Irakom, gdje su teroristi podigli broj napada na prosječno 75 u mjesec dana, što nije mnogo u poređenju s vrhuncem njihove moći, ali je stanje u toj zemlji takvo da ne obećava njihovo odumiranje. Čvor između Izraela i Irana je tek nerazmrsiv. Ideja da bi otopljavanje Arapske lige prema sirijskoj vladi mogla voditi njegovom odbijanju od Teherana je dosta iluzorna i teško da će se realizirati.

Američki državni tajnik Mike Pompeo je tokom posjete Iraku kazao da će se SAD iz Sirije povuči u etapama i planski. Pompea je u okviru posjete u Bagdadu primio premijer Iraka Adil Abdul-Mahdi. U priopćenju Vlade Iraka se navodi da je tokom susreta razgovarano i o povlačenju američkih trupa iz Sirije, dodajući kako Pompeo nije spomenuo nikakvu vremensku odrednicu, javlja agencija Anadolija. Američki državni tajnik je poručio da su SAD odlučne da odluku o povlačenju provede u koordinaciji i suradnji s Irakom.

 

 

(Global CIR/Agencije)

Objavljeno u:

Komentiraj