Iako smo Novu godinu uredno dočekali prije 13 dana, dobar dio Srbije će se i večeras uputiti na gradske trgove ili će u toplini svog doma još jednom proslaviti ulazak u 2018. Većina zna da je ova “dupla” proslava nastala nakon promjene kalendara, i da je ovo “Julijanska Nova godina”, ali kada je riječ o proslavi u Srbiji, to je samo djelimično tačno.
Srbija od prije jednog vijeka bila je potpuno drugačija zemlja od one koju danas poznajemo – živjelo se skromnije, pričalo se o sada davno zaboravljenim temama i ljudima, poštovali su se neki drugi običaji… Prije Prvog svjetskog rata proslave Nove godine su bile rijetke i skromne, a činjenicu da je 1. januara nastupila “nova godina” novine su pominjale rijetko i nikada na prvoj strani.
Kako je Božić proslavljan 25. decembra, on je bio centralni događaj, pa je sav glamur i sjaj bio usmjeren na ovaj veliki crkveni praznik, dok su dočeci bez kakvih danas ne možemo da zamislimo Nove godine bili prava rijetkost. Ipak, nakon Prvog svjetskog rata ovo je počelo da se mijenja.
Godine 1919. Srbija je prešla na računanje vremena po gregorijanskom kalendaru. Kako Srpska pravoslavna crkva nikada nije priznala ovaj kalendar ona je nastavila da obilježava praznike na dotadašnji način. I tako je rođena “Srpska Nova godina”…
Sudeći po novinskim naslovima i oglasima iz onog doba, ovo je izazvalo priličnu zabunu. Negdje u to vrijeme i proslave Novih godina postaju sve češće, pa je među ondašnjim oglasima moguće pronaći reklame za doček “katoličke” nove godine, “pravoslavne” nove godine, “srpske nove godine”…
Od 1923. ovakvi oglasi doživljavaju pravi bum! U narednim godinama nije bilo viđenije beogradske kafane ili bioskopa koji nisu organizovali “dupli” doček Nove godine. Iako proslava 13. nikada nije bila zvanična, Srbi su je rado slavili – veselo i pomalo iz inata.
Nakon Drugog svjetskog rata nove vlasti su pokušale da zabrane slavljenje Srpske Nove godine.
U arhivima je i danas moguće naći naredbe da kafane 13. januara moraju biti zatvorene do 22 časa, a čak se i na rođene tog dana gledalo sumnjičavo jer se nije sa sigurnošću znalo šta slave.
Ipak, sve ovo nije dalo efekata. Na zabranu, Srbi su odgovorili prebacivanjem proslava u intimniju, kućnu atmosferu slaveći bez obzira na sve. I tako je Srpska Nova godina “preživjela” sve do današnjih dana kada je ponovo postala popularna i kada polako postaje brend koji u Srbiju dovodi sve više turista iz raznih krajeva svijeta.
