KOMEMORACIJA POVODOM DANA SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA: I 74 godine kasnije ulice u Mostaru nose imena po učesnicima holokausta…

Sjećanje na holokaust ustvari je sjećanje na sve nesreće koje su ljudi sami prouzrokovali ubijajući druge i drugačije zbog boje kože, vjere ili političkih ubjeđenja, rečeno je u ponedjeljak u Sarajevu, na komemorativnoj akademiji posvećenoj 27. januaru – Međunarodnom danu sjećanja na žrtve holokausta.

David Kamhi je održao molitvu za sve mrtve “El Maleh Rahamim”.

Prisutnima se obratio Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, koji je tom prilikom kazao kako je holokaust jedna od često spominjanih riječi u drugoj polovini 20. stoljeća i riječ koja je obilježila to stoljeće. 

Podsjetio je kako je tek nedavno u kalendar u BiH uneseno da se 27. januar obilježava kao dan sjećanja na žrtve holokausta. 

Finci je rekao kako se i nakon holokausta desilo nekoliko genocida među kojima je i onaj u Srebrenici.

– Holokaust u kome je tokom Drugog svjetskog rata stradala trećina sveukupnog jevrejskog stanovništva, šest miliona ljudi, bez sumnje je najveći genocid u historiji. Mada je 1945. rečeno: “Nikad više”, genocid se ponovio i u Kambodži, Ruandi i nažalost u BiH. Jasno je da je sjećanje na holokaust ustvari sjećanje na sve nesreće koje su ljudi sami prouzrokovali ubijajući druge i drugačije zbog boje kože, vjere ili političkih ubjeđenja – rekao je Finci. 

Dodao je kako se pored žrtava treba se sjetiti i pravednika kojih u zemlji ima pedesetak.

– U BiH tokom holokausta u Drugom svjetskom ratu je od 15.000 Jevreja stradalo njih 12.000, od čega samo u Sarajevu 9.500 te naša zemlja ima itekako razloga da holokaust dostojanstveno obilježi – rekao je Finci.

Smatra kako je potrebno najmanje dva časa historije godišnje posvetiti podučavanju djece o holokaustu.  

Obavezno se sjećati prošlosti i učiti…

Uvodni govor o holokaustu i njegovim posljedicama održao je i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, a akademiji, održanoj u sali Jevrejske općine, prisustvovao je i član Predsjedništva Šefik Džaferović, predstavnici nekoliko nivoa vlasti, međunarodne zajednice, vjerskih zajednica u BiH te građani.

Komšić je podsjetio kako se 27. januar obilježava širom Evrope i tad se sjeća na dan 1945. kada je oslobođen logor Auschwitz.

Ukazao je na obavezu da se ljudi sjećaju prošlosti i uče iz nje.

– Nažalost, ono što se dešavalo tokom nacističkog režima u Drugom svjetskom ratu nekima nije bila lekcija. Svjedoci smo i da su se u novijoj historiji dešavali genocidi i teški zločini koji su odnijeli mnoge živote. Dešavaju se i danas. Genocid je počinjen i kod nas ovdje u BiH – rekao je Komšić koji je kazao kako dalje postoje političke opcije koje se ne odriču nacističkog nasljeđa.

Podsjetio je kako u Mostaru pojedine ulice nose imena učesnika u zločinima holokausta.

Tako u Mostaru, zahvaljujući tim politikama, ulice nose imena po učesnicima zločina holokausta

– Da bi sve žrtve imale smisao, želim da vjerujem da će se sjećanje na patnje žrtava Auschwitza i sve druge žrtve monstruoznih umova biti nauk novim generacijama da odbace ideologije koje počivaju na segregaciji, netoleranciji, nepoštivanju i nebrizi za drugog i drugačijeg. Kao dio moderne civilizacije ne smijemo zaboraviti ono što se desilo, dapače imamo još veću obavezu raditi na unapređenju međusobnih odnosa i graditi budućnost u kojoj će vladavina prava, moralne vrijednosti, sloboda svakog pojedinca i empatija biti impretiv – budućnost u kojoj neće biti mjesta ratovima, ekstremizmu, međusobnim sukobima i gdje će svaki čovjek imati priliku za dostojanstven život – kazao je Komšić.

Prikazan je i klip o preživljavanju u Sarajevu tokom posljednjeg rata u BiH.

U okviru obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta jutros je zapaljeno i šest svijeća, a Finci je prisutne pozvao da se priključe kampanji #WeRemember, koju je u znaku borbe protiv antisemitizma, svih oblika mržnje, genocida i ksenofobije pokrenuo Svjetski jevrejski kongres. 

Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UN) 2005. godine donijela Rezoluciju u kojoj se preporučuje uspostavljanje međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Većina država je za taj dan izabrala 27. januar, dan kada je 1945. oslobođen zloglasni logor Auschwit.

Džaferović sa novinarima o aktuelnim pitanjima

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je da odluka HNS-a kojom odbija presudu Haškog tribunala za UZP predstavlja civilizacijsku sramotu.

-Nakon odluke Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu veličati taj poduhvat ovdje u BiH koji je proizveo tolike žrtve i zločine je zaista civilizacijska sramota. To nas zapravo udaljava od onoga što trebamo raditi u BiH. Valjda bi istina i pravda koju je utvrdio Haški tribunal trebali poslužiti kao osnova da se svi suoče sa istinom i da onda krenemo u dijalog i da rješavamo ona pitanja koja su pred nama. Postupak HNS-a nas udaljava od toga – rekao je Džaferović danas novinarima u Sarajevu.

Dodao je da takvi stavovi moraju biti promijenjeni i usklađeni sa onim što su civilizacijske tendencije.

-Oni moraju promijeniti svoje stavove. Drugog puta nema. Civilizirano je osuditi zločinački poduhvat, odati poštovanje žrtvama, a ne vrijeđati ih. Jedini mogući put je da se ti ljudi koji propagiraju takvu politiku konačno počnu ponašati civilizirano – rekao je član Predsjedništva.

U vezi sa predstojećom posjetom Briselu, rekao je da je ovo prva službena posjeta članova Predsjedništva otkako su imenovani i vrlo je važna.

-Ovo je poruka Predsjedništva BiH da želimo da gradimo evropski put i da ga gradimo što je moguće brže. Ova zemlja treba što prije postati članica EU-a i NATO-a jer realizacijom ta dva naša vanjsko-politička opredjeljenja imat ćemo stabilniju scenu i u BiH i brže ćemo izaći iz ovog stanja u kojem se BiH nalazi – kaže Džaferović.

Očekuje da od institucija EU-a dobiju signale da se u BiH poštuje vladavina prava kao elementarni princip na kojem je utemeljena Evropska unija.

-Odgovori na dodatna pitanja su praktično finalizirani u BiH, ostalo je da se prevedu na engleski jezik i da se obave neke tehničke stvari. BiH je praktično završila odgovore i mi idemo sa tom viješću u Brisel. Očekujemo da u toku ove godine BiH, što je moguće prije, dobije kandidatski status. EU je odlučio da prema BiH, još u decembru 2014. godine, ima nešto brižljiviji odnos. Očelujemo da zbog ukupne situacije takav odnos bude nastavljen i da se on iskaže kroz dodjelu statusa kandidata. U mišljenju Evropske komisije sigurno će biti utvrđena potreba brojnih reformi koje trebamo provesti i da se onda u programe rada parlamentarnih većina posvetimo tim pitanjima – kazao je.

Osvrnuo se i na sutrašnju sjednicu Vijeća za implementaciju mira (PIC) rekavši da je ona prilika da se PIC “suoči sa svim mogućim opstrukcijama Dejtonskog sporazuma otkada je on potpisan i u primjeni i sa brojnim slučajevima diskriminacije koja je prisutna u BiH, a naročito u bh. entitetu Republika Srpska, što je SDA i nagnalo da najavimo podnošenje apelacije”.

(Global CIR/Agencije)

  1. By Opravdavanje zločina kao nastavak genocida | GlobalCir on February 24, 2019 at 4:08 PM

    […] Također, zajedno sa Željkom Komšićem, prisustvovao je komemoraciji žrtvama holokausta održanoj prije dva dana u […]

Komentiraj