PREZENTIRANI IZVJEŠTAJI O RADU KCUS-a: U 2018. godini liječeno je 47.900 pacijenata, zabilježeno povećanje broja pruženih najsofisticiranijih usluga!

U 2017. godini u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu liječeno je 46.710 pacijenata, a zabilježeno je povećanja broja pruženih najsofisticiranijih usluga u skladu s razvojem tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, kazala je danas direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Sebija Izetbegović.

Tokom prezentiranja izvještaja o radu te zdravstvene ustanove u 2017. godini, ali i dajući podatke iz 2018. godine istaknula je da su gotovo svi programi bilježili povećanje rada, ali zabilježen je smanjen broj pacijenata za klinike primarne i sekundarne zdravstvene zaštite.

– U 2018. godini liječeno je 47.900 bolesnika, a ostvaren je i porast broja pruženih usluga na nekoliko klinika, izvršeno je 17.479 operacija, a urađena je i 6.961 ambulantna operacija te je pruženo 46.415 usluga hemodijaliznog tretmana i 274.131 fizikalna terapija – dodala je.

Impresivnom cifrom nazvala je onu koja govori da je urađeno 3.045.115 labaratorijskih analiza što je za 600.000 više nego u 2017. godini.

Napomenula je da je ležanje pacijenata u prosjeku bila u 2017. godini 7,7 dana, a u 2018. godini napravljen je pomak pa je dužina ležanja pacijenata sedam dana, broj bolesničkih postelja 1.517 u 2018. godini i smanjen je u odnosu na 2017. godinu kada je bilo 1.564 postelja.

Podsjetila je da je trend u svijetu uvođenje što kraćeg tretmana pacijenata u bolničkim uvjetima te je ocijenila da je Klinički centar u tome napravio veliki uspjeh.

– Smanjene bolničkih postelja je evidentno, ali ono je u skladu s master planom koji predviđa drastično smanjene bolničkih postelja u tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, a to je postignuto funkcionalnijim protokom pacijenata te sjedinjenjem srodnih klinika – pojasnila je.

Prihodi i plaće

 Govoreći o finansijskom poslovanju u 2017. godini prihod je bio oko 217 miliona KM i veći je zbog povećanja prihoda Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo te Zavoda zdravstvenog osiguranja Federacije BiH i iz budžeta, ali rashodi nisu pratili povećanje prihoda nego su smanjeni.

Rashodi u 2017. godini bili su 191,9 miliona KM, 95 miliona KM iznosio je trošak zaposlenih, a u 2018. godini za troškove zaposlenih izdvojeno je oko 109 miliona KM, prosječna plaća na nivou Kliničkog centra je 1.432 KM u posljednje dvije godine.

– Plaća ljekara specijalista je od 3.700 do 4.100 KM u ovisnosti od broja dežurstava, medicinske sestre imaju plaću od 1.500 do 1.800 KM ovisno od uvjeta rada, plaća mladih doktora specijalista 2.020 KM  i glavnih medicinskih sestara odgovorne za cijele klinike je 2.200 KM – naglasila je Izetbegović.

Trošak za lijekove i ostali potrošni materijal u 2017. godini iznosio je 56 miliona KM, smanjen je za tri posto u odnosu na prošli period, ali razlog tome su nezavršene tenderske procedure, u 2018. godini trošak za lijekove iznosi 63 miliona KM i veći je za 12 posto što je rezultat povećanog broja liječenih pacijenata.

Otplaćivanje dugova prethodnog menadžmenta

Napomenula je i to da je Klinički centar isplatio veliki iznos više od 700.000 KM po osnovama tužbi uposlenika jer prethodni menadžment nije poštovao odredbe Kolektivnog ugovora, a preostaje još 2,5 miliona KM odštete koje će biti potrebno isplatiti ne uključujući advokatske usluge, a ukupne obaveza na 31. decembra 2017. godine iznose 20 miliona KM.

Potvrdila je i da se tokom nagomilanih dugova od oko 100 miliona KM bivšeg menadžmenta Kliničkog centra nije vršilo zanavljanje opreme te se radilo na aparatima starim 14, 17 i više godina.

Šefovi klinika prezentirali su danas i razvoj tih klinika napominjući da su gotovo sve klinike zabilježile povećan broj pacijenata, ali su naglasili i uvođenje novih načina tretmana pacijenata.

Sastanak s Fortom

Nakon više od dva sata koliko je trajao prvi dio press konferencije na kojoj je direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović prezentirala izvještaj o radu, novinari su dočekali da postave pitanja.

Neizbježno je bilo i ono o oborenom u Skupštini KS izvještaju o radu ove institucije.

„Neusvajanje izvještaja pokazuje amaterizam ljudi. Tog dana sam imala i sastanak sa premijerom. Činjenica je da su o izvjestaju raspravljali ljudi koji nemaju pojma o tome, to vise govori o njima nego o KCUS-u. Mi smo radili po planu“, odgovorila je Iztebegiović.

Novinare je i zanimala tema sastanka s premijerom Fortom, Sebija Izetbegović je pojasnila da je jedna od tema razgovora bio i moratorij na zapošljavanje i penzionisanje uposlenika čim se steknu uslovi.

„Premijer nam je rekao da on želi sa nama da sarađuje. Na moje insistiranje je vođen zapisnik, dobila sam neki prijedlog zapisnika koji je potpuno ne odgovarajući. Apelujem na Vladu Kantona Sarajevo da nam napišu papir da možemo da primimo specijalizante, da ne odu vani, jer neće dugo čekati“, kazala je Izetbegović.

Tokom press konferencije direktoricu KCUS-a pitali su da precizira koliko je pacijenata koji su upućeni u neke druge centre.

„Ne znam tačan broj, ali znam da je prijašnja Uprava nanoslila veliku štetu kliničkom centru, poručila je Izetbegović.

Novinare je zanimalo i „koliko je bilo pogrešno uspostavljenih dijagnoza“, direktorica Izetbegović je odgovorila da je i ona primjer pogrešne dijagnoze.

– Što se tiče pogrešne dijagnoze, evo ja sam vam tu čisti primjer. Ja sam prije 19 godina dijagnosticirana u Kliničkom centru kao žena koja je napipala kvržicu na dojci i rečeno mi je da je to bezazlena stvar, da je to smiješno. Da stavljam obloge, da se ne uznenemiravam. Stari uvaženi profesor sa radiolgije me pregledao. Ja sam sve donijela, nalaze sam radila na svoju ruku, jer su mi rekli da ne treba ništa. Na koncu sam ja, znajući kao doktorica da to nije tako bezazleno poslala sve svoje papire kolegama u Austriji i oni su istog momenta rekli da dođem jer se vidjelo da je na jednom mjestu probijena kapsula tog tumora – kazala je Izetbegović.

Prisjetila se i teških trenutaka od prije 30 godina.

– Ja sam prije 30 godina izgubila dijete na Ginekološko-akušerskoj klinici jer moj kolega Godinjak nije znao da napravi dijagnostiku. Pa, osim što mi je umrlo dijete na porodu, ja sam nakon toga 11 puta operisana zbog povreda koje su mi moje kolege na Ginekološkoj klinici nanijeli u toku nestručno vođenog poroda. Toliko o pogrešnim dijagnozama – rekla je Izetbegović. 

Novinari su Izetbegović pitali i da li strahuje od smjene s obzirom na to da nije usvojen Izvještaj KCUS-a o radu za 2017. godinu, na šta je ona odgovorila:

– Ma dajte molim vas, samo je jedan kojeg se ja bojim. Ne strahujem ja od takvih stvari nikada – rekla je.

Na kraju je poručila da generalnog direktora postavlja Vlada Federacije BiH i premijer FBiH, a Kanton Sarajevo je samo jedan od suosnivača.

Neizbježno je bilo i pitanje o ratnoj dokumentaciji koja je navodno nestala iz arhiva KCUS-a, Izetbegović je pak poručila da se sva ratna dokumentacija nalazi u KCUS-u i da je zaštićena.

„Kopija je predata Haagu i nije uništena“, istakla je.

Novinari su odlučili provjeriti „da li istina da pacijenti moraju sami da donose toplomjere, gaze i svu terapiju“. Direktorica Izetbegović odlučno je odbacila ove navode, te istakla da pacijenti ne moraju da kupuju nikakvu medicinsku opremu.

„Sve što pripada KCUS-u imamo, ne donosite ništa, ništa nije potrebno“, naglasila je.

Na pitanje „da li je tačna tvrdnja da je samo tri od šest aparata za hemoterapiju u funkciji“, Izetbegović je odgovorila da je to tačno.

„Dogovorili smo se sa dobavljačem da će nabaviti tri nova aparata, a da će tri pokvarena popraviti i donirati KCUS-u“, pojasnila je Izetbegović.

(Global CIR/Agencije)

  1. […] PREZENTIRANI IZVJEŠTAJI O RADU KCUS-a: U 2018. godini liječeno je 47.900 pacijenata, zabilježeno … […]

Komentiraj