NAJVEĆI INFRASTRUKTURNI PROJEKAT U HISTORIJI CIVILIZACIJE (II): Kina nikada nije objavila službenu mapu inicijative ‘Jedan pojas, jedan put’…


Euroazijsko središte nepristupačnosti’ je drugo i nešto upečatljivije ime za pustoš. Ta je točka na čitavom planetu najudaljenija od mora ili oceana. Smještena je u Kini, tek nešto istočnije od granice s Kazahstanom, do najbliže luke ili mora ima najmanje 2.500 kilometara u bilo kojem smjeru i kuda god pogledate okružuju vas bijele stepe i plavo-bež planine. To je najrjeđe naseljeno mjesto na svijetu. I baš tamo, među posljednjim preživjelim nomadskim plemenima centralne Azije, na mjestu smještenom između dvije grane planinskog masiva Tian Shan na rubu Kazahstana, raste najveći infrastrukturni projekt u povijesti moderne civilizacije, piše u velikoj reportaži novinar Ben Mauk za ugledni New York Times

S mjesta na kojem se NYT-ov novinar nalazio nije se moglo vidjeti ništa od toga. Sve je djelovalo mirno. S njegove lijeve strane moglo se vidjeti pastire i stoku, u daljini polja kukuruza i suncokreta. 

A s desne strane uzdiže se moderna budućnost trgovine.

– Mogli ste stisnuti oči i zamisliti da je pred vama čitava povijest ljudskog roda, od prvih stočarskih plemena pa sve do sadašnjosti, opisuje svoje dojmove Mauk.

Kina nikad nije objavila službeni mapu B.R.I. pojasa, niti popis odobrenih projekata kao ni točan broj zemalja koje sudjeluju u projektu. No, baš ta maglovitost možda je jedna od prednosti. Umjesto da je predstavljen kao popis megaprojekata i bilateralnih dogovora koji se mogu izjaloviti, B.R.I. je više nekakav nejasno vidljiv projekt međupovezanih infrastrukturnih elemenata u kojima Kina igra glavnu ulogu.

To je također okvir preko kojega kineske vlasti mogu predstaviti gotovo sve elemente svoje vanjske politike – od elektrana u Turskoj, pa do prve vojne baze na nekom stranom teritoriju u Džibutiju – sve to je dio onoga što komunistička partija predstavlja kao neprijeteću viziju win-win globalnog razvoja.

Xijeva ideja

Posljednjih je godina Kina već nekoliko puta proširila originalnu ideju predsjednika Xija Jinpinga ‘Belt and Roada’ pa se njezini krajnji dosezi čine neograničenima: ‘Digitalni put svile’ do granica virtualnog, ‘Pacifički put svile’ do Južne Amerike, prelazak Arktika putem ‘Puta svile na ledu’. Xi je nedavno u Davosu veličao dosege globalizacije te svoj projekt stoljeća predstavio kao prirodni nastavak i jačanje trgovačkih puteva preko euroazijskog kontinenta.

S druge strane, kritičari B.R.I. projekt vide kao novi oblik kolonizacije ili dio strategije ‘diplomacije putem klopke zaduživanja’ koja zavodi siromašne nacije infrastrukturnim projektima koji će teško ostvariti dovoljnu zaradu da se pokriju čak i kamate zajma putem kojih su financirani.

To je trenutna situacija u luci Hambantota na Šri Lanki koju je financirala i na kraju preuzela kineska Harbor Engineering Company kad Šri Lanka više nije mogla otplaćivati dug. Centar za globalni razvoj nabrojao je barem osam zemalja uključenih u B.R.I. projekt koje su u takvoj opasnosti.

Kazahstan igra doslovno ključnu ulogu u kineskom planu. Projekt B.R.I. je prvi put predstavljen u Astani na ceremoniji na kojoj je bio nazočan i Xi Jinping i kazahstanski dugogodišnji predsjednik Nursultan Nazarbajev. Na istom su događaju dvojica šefova država predstavila i 30 milijardi dolara vrijedan projekt plinovoda.

(190124) -- BEIJING, Jan. 24, 2019 () -- Singapore's Finance Minister Heng Swee Keat, Chairman of Poly Group Xu Niansha, vice-chairman of the All-China Federation of Industry and Commerce Wang Yongqing and Azerbaijani President Ilham Aliyev (From R to L) attend a panel discussion

Profimedia, UPPA News

Predstavljanje Belt and Road Initiative u Davosu

Iako je kazahstansko gospodarstvo naginjalo Rusiji, 2007. je Kina istisnula Rusiju kao glavnog uvoznika, a kritičari se pribojavaju da će projekt B.R.I. gurnuti Kazahstan još dublje u svojevrsno vazalstvo i ovisnost o Kini.

– Neki ljudi misle da je Kina jednostavno prevelika, kaže Nygmet Ibadildin, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Kimep u Alma Ati. – Kazahstanci žele win-win situaciju s projektom B.R.I., no zasad Kina pobjeđuje puno više, dodaje.

Čak i u zemlji s malo demokratskih prava, postoje rizici za strana ulaganja. Zakon predložen 2016. godine, prema kojem bi se velike parcele dale u zakup kineskim kompanijama, izazvale su proteste diljem zemlje te primorale Nazarbajeva da još jednom promijeni odluku.

Nije pomogla ni kriza ljudskih prava u Xinjiangu iako kazahstanska vlada pazi da zbog neke nesmotrene izjave ne bi naljutila bogate partnere.

I dok diplomati iza zatvorenih vrata pregovaraju u ime Kazahstanaca u Xinjiangu – naime, u siječnju je kazahstanski ministar vanjskih poslova najavio da će Kina dopustiti 2000 Kazahstanaca, većinski muslimanskog naroda, da se odreknu kineskog državljanstva i presele u Kazahstan – vlada u Astani ne dopušta da situacija u susjedstvu utječe na suradnju dviju država.

Obostrane koristi

To najprije ima zahvaliti neposrednoj ekonomskoj koristi za obje zemlje, da se ne spominje zajedničku sklonost autokraciji, ali i nesvakidašnjoj prirodi projekta kakav je B.R.I.

U rujnu je kineska državna televizija objavila spot povodom pete godišnjice B.R.I. projekta koji je nalikovao na poznati spot Coca-Cole koji kaže: ‘Želio bih svijetu kupiti kolu’. U ovom se kineskom spotu pak kaže: ‘Želio bih svijetu kupoiti cestu i opremiti je s ljubavlju’, dok se izmjenjuju kadrovi koji prikazuju nasmijane desetke nacija svijeta u narodnim nošnjama.

No, ni ovaj spot ne definira B.R.I. projekt na konkretan način već, kao nekad spot za Coca-colu, kaže da je B.R.I. ono što svijet u ovom trenutku treba.

Ulaz u Khorgos uzdiže se iz pustinjske ravnice. Na horizontu se pojavljuju kranovi dizalica i silosi, a vlakovi svako toliko polako ulaze u suhu luku. Khorgos Gateway je možda najnaprednija takva luka u centralnoj Aziji, no svejedno zadržava nešto od kazahstanske ruralne atmosfere. Kad je reporter New York Timesa ušao u predvorje upravne zgrade, stražar mu je dao jabuku koju je ubrao u svojem vrtu.

Ravnatelj Khorgos Gatewaya, Zhaslan Khamzin, dočekao ga je, kaže, u vrlo urednom uredu koji gleda na ranžirni kolodvor.

– Ovdje leži budućnost. Khorgos je blagoslovljen svojim položajem. Pogledajte kartu: Kina je s jedne strane, Europa s druge, Rusija na sjeveru, Kavkaz i Iran na jugu. Zašto ovo ističem? Zato što se 90 posto tereta na svijetu trenutno prevozi morskim putem, kaže Khamzin.

Jeftino i brzo

Otkako je kroz ovu suhu luku 2015. prošao prvi teretni vlak, kineske kompanije sve više uviđaju prednosti kopnenog puta preko Azije. Preko ove luke prošli su kombajni John Deer za Azarbajdžan i komponente Hewlett-Packarda za zapadnu Europu. Dodaje i kako je morski put možda jeftiniji, ali je i triput dulji, dok je promet zrakom nemjerljivo skuplji.

Za usporedbu, kontejner koji prolazi kroz Khorgos u Europu će stići za 14 dana, brže nego morem i jeftinije nego zrakom.

– Mi ćemo postati središnja distribucijska točka. Za nekoliko godina, ako sve bude teklo prema planu, Khorgos će biti najveća suha luka na svijetu, kaže njezin direktor.

Počela je padati kiša, a radnici su potrčali dočekati vlak koji je ulazio u kolodvor. Unatoč prijateljskoj atmosferi između dvije zemlje, kineske granične vlasti vrlo su stroge u pogledu reda vožnje. Uprava kolodvora ponekad dozna da stiže vlak tek sat vremena prije nego se ovaj pojavi na horizontu pa se tad brzo pokreće pravi balet dizalica i kranova, mašina i ljudi i kontejneri se pažljivo istovaraju s vagona.

Railways and a container yard are seen at the Khorgos border crossing point, east of the country's biggest city and commercial hub Almaty, Kazakhstan, October 19, 2015. Kazakhstan wants to establish itself as a major trading hub between China and Europe and get a share of a $600 billion market, but it will have to end tough, often time-wasting, regulations that hurt its reputation as a cross-border trading partner. Picture taken October 19, 2015. REUTERS/Shamil Zhumatov - GF20000033627

Shamil Zhumatov / REUTERS 

Nacionalna kazahstanska željeznička kompanija posjeduje 51 posto dionica kolodvora Khorgos. Ostalih 49 posto razdijeljeno je između dvije kineske kompanije u vlasništvu države.

Khamzin na kinesku prisutnost ne vidi kao na imperijalizam, već kao osiguranje da će čitav projekt uspjeti.

– Da Kinezi ovdje ne vide financijsku korist, ne bi ovdje ulagali, kaže.

Takve kombinacije su u Kazahstanu manje jednostrane nego u nekim drugim zemljama poput Šri Lanke pa je malo vjerojatno da će se i ovdje dogoditi što i tamo. No, kineske su investicije prigušile kazahstanski odgovor na ono što se događa muslimanima u Xinjiangu.

Distopija u Xinjiangu

Svaki vlak koji stigne u Khorgos, mora proći kroz tu kinesku regiju u kojoj živi oko 24 milijuna ljudi, uključujući 12 milijuna Ujgura i oko milijun i pol Kazahstanaca. Iako politički nemiri muče ovu regiju već desetljećima, vlasti Xinjianga na sve što smatraju provokacijom odgovaraju vrlo brutalno. ‘Grijesi’ koje kažnjavaju kreću se od isticanja vjerskih simbola poput nošenja brade ili molitve u javnosti pa do putovanja izvan zemlje ili čak razgovora s rođacima koji žive vani.

Za one koji još nisu u zatvoru, Xinjiang je postao distopijska zona premrežena nebrojenim kontrolnim točkama, patrolama, GPS nadzorom i pretresima domova.

Neki kažu da su takav nadzor i ostale sigurnosne mjere samo odgovor na pojačan promet teretnih vlakova kroz Xinjiang.

– Uloga Xinjianga je jako promijenjena od početka projekta B.R.I., kaže Adrian Zenz, stručnjak za kineski odnos prema manjinama. – Taj je projekt pretvorio Xinjiang u granični teritorij onoga što partijski čelnici zovu ‘temeljnom regijom’ razvoja. Zato je svijest ljudi u Kazahstanu o koncentracijskim kampovima tako važna tema jer može baciti negativno svjetlo na čitav B.R.I. projekt., dodaje.

Nakon posjeta kolodvoru, novinar NYT-a zaputio se u nekoliko kilometara udaljen Nurkent, novoizgrađeni grad prema kojem se kolodvor u Khorgosu, unatoč svojem simboličkom značenju, čini kao skromna operacija. Da se nalazi u SAD-u, bio bi ovo 26. po veličini lučki grad. U Khorgos Gatewayu ima samo 190 zaposlenika – policajaca, carinika, cestovnih radnika – od kojih većina živi u Nurkentu.

Osim nekoliko vrana koje grakću, grad je uglavnom tih. Kad je 2016. Nazarbajev posjetio ovo mjesto, predvidio je da će njegova populacija toliko narasti da će se grad spojiti s obližnjim Zharkentom, no sada je to teško zamisliti.

Srebrna kapija

Prostor na kojem je planirano proširenje obilježeno je srebrnom kapijom – obeliskom koji je zamislio slavni Frank Ghery – no, iza njega nalazi se samo šikara.

Dok je novinar razgledavao okolicu, u blizini se zaustavio auto. Čovjek sa slamnatim šeširom i u sandalama rekao mu je da je on ovdje čuvar. Zatim je iz auta izvadio dugačko crijevo i počeo zalijevati travu oko spomenute kapije.

– Ovo je ulaz u budući Nurkent. Ovdje će niknuti grad, uvjeravao ga je.

Još jedna specifičnosti Khorgosa je nagli razvoj tzv. otvorene pogranične zone, što je projekt poznat i kao International Center for Boundary Cooperation (I.C.B.C.), koji su Kina i Kazahstan uspostavili 2011. oko šest kilometara od kolodvora. U toj duty-free zoni državljani Kazahstana, spremni čekati u dugačkim redovima, mogu prijeći na kinesku stranu kako bi kupili jeftinu elektroniku. Iako postoji ograničenje koliko se stvari smije prenositi, kineski carinici svjesno odvraćaju pogled i omogućuju protok robe. Također, kineski turisti mogu prijeći u Kazahstan i kupiti ondje suvenire i kazahstanske delikatese.

Photo of a map of Kazahstan and the capital Astana ., Image: 317741560, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy

Panel UN-a o ljudskim pravima regiju Xinjiang je opisao kao ‘ogromni koncentracijski logor’, no radnici Khorgos Gatewaya svejedno su reporteru NYT-a predložili da prijeđe na kinesku stranu kroz I.C.B.C. Inače, Khorgos Gateway i I.C.B.C. su jedna od nekoliko posebnih razvojnih zona uspostavljenih u koordinaciji s Kinom. Prva takva zona, Shenzhen, sada je grad od 12 milijuna stanovnika, no Khorgos je prva takva zona izvan granica Kine. Kineske vlasti najavljuju još 50 međunarodnih zona u raznim zemljama od Alžira do Vijetnama…

Nastavit će se…

(Global CIR/NYT/JL)

Objavljeno u:
  1. […] NAJVEĆI INFRASTRUKTURNI PROJEKAT U HISTORIJI CIVILIZACIJE (II): Kina nikada nije objavila službenu… […]

Komentiraj