NA DANAŠNJI DAN: Završena konferencija na Jalti koja je odredila budućnost Europe i svijeta

Na današnji dan 1945. godine na Jalti na Krimu završena je konferencija na kojoj su se susreli predstavnici SAD-a, SSSR-a i Velike Britanije. Konferencija je počela 4. februara, a na njoj su donesene brojne odluke koje će utjecati na budućnost poslijeratne Europe. Među ostalima, na Jalti su se sastali Roosvelt, Staljin i Churchill. 

Konferencija na Jalti održana je u sjeni neminovnog njemačkog poraza u ratu. Početkom 1945. ratni se pobjednik odavno znao. Samo je bilo pitanje kad će Njemačka i Japan kapitulirati i kako. 

Osim toga, na Jalti se već dalo naslutiti da će odmah poslije Drugog svjetskog rata početi borba za nadmoć dva velika svjetska bloka. Staljin je, usprkos brojnim čistkama tridesetih, 1945. kao ratni pobjednik čija je zemlja koja je dala najveći obol u borbi protiv nacističke Njemačke, uživao međunarodni ugled. To mu je priznavao čak i britanski premijer Winston Churchill koji je većinu svog života bio žestoki antikomunist. 

Na Jalti je prije svega određena budućnost Njemačke. Dogovoreno je da se ta zemlja podijeli na četiri okupacijske zone, a svakom će zonom upravljati jedna zemlja pobjednica – Velika Britanija, SAD, Sovjetski Savez i Francuska.

Osim toga, dogovorena je potpuna demobilizacija Njemačke. Zemljama koje je Njemačka okupirala trebale su se vratiti njihove vlade. No, priznato je pravo SSSR-a na Bugarsku, Rumunjsku i Poljsku, tu su već bile postavljene vlade odane Moskvi. Osim toga, SSSR-u je priznato pravo na velik dio Poljske. Poljska će se, pak, odlučeno je, naplatiti na račun teritorija Njemačke.

Dogovorena i predaja zarobljenika, a ta odluka utjecat će na slučaj Bleiburg

Među brojnim odlukama, donesena je i ona da se zarobljenike preda njihovim zemljama, a u tom kontekstu naveden je primjer Jugoslavije. To je značilo da će za ratne zarobljenike s područja Jugoslavije, prema odlukama konferencije u Jalti, biti zaduženi partizani. To je ujedno i jedan od razloga kad se priča o tome kako su Britanci odbili zaštiti vojnike i civile na Bleiburgu. 

Osim podjela u Europi, razrađen je i plan nastavka rata na Dalekom istoku. Dogovoreno je da će se SSSR uključiti u rat protiv Japana najdalje 90 dana od njemačkog poraza u Europi. 

Podjela Europe između SSSR-a i zapadnih saveznika

No, ono najvažnije je da su dogovorene sfere poslijeratnih utjecaja u Europi. To je defacto značilo podjelu Europe između zapadnih saveznika i SSSR-a, a što će se itekako osjetiti sljedećih desetljeća. 

Nekoliko mjeseci poslije, u srpnju iste godine, održana je konferencija u Potsdamu kod Berlina. No, ona neće doseći važnost one u Jalti, a dva od tri glavna protagonista sa Krima na Jalti nije bilo. 

Umjesto preminulog američkog predsjednika Roosevelta stigao je Harry Truman, a Churchill je poražen na izborima i zamijenio ga je Clement Attlee. Staljin će na čelu SSSR-a ostati do svoje smrti, 1953. godine. 

Zanimljivo je primijetiti da sukob između Rusije i zapada traje do današnjeg dana, a zapravo nikada nije ni prestao. Dapače, jedan od glavnih razloga sukoba i sankcija Rusiji je neslaganje oko pitanja Krima, polutoka na kojem je konferencija održana i gdje je nastala čuvena fotografija Churchilla, Roosevelta i Staljina s lulom. 

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj