U TUZLI PROMOVISANA KNJIGA ‘NATO I SIGURNOST EVROPE’: Put i ulazak BiH u NATO jeste i opasan i skup, ali su sve alternative još opasnije i skuplje…

Sinoć je u prostorijama Američkog univerziteta u Tuzli upriličena promocija knjige ‘NATO i sigurnost Evrope’ autora generala Fikreta Muslimovića i prof. dr. Selma Cikotića.

O veoma značajnoj knjizi, koja obrađuje aktuelna sigurnosna pitanja u BiH i regionu sa posebnim akcentom na NATO integracije, govorili su eminentni promotori: nj. e. Martin Kačo, ambasador Slovačke u BiH, prof. dr. Kenan Dautović, general Oružanih snaga BiH, amb. mr. Boro Vučinić, bivši direktor za nacionalnu bezbjednost Crne Gore i aktuelni ambasador te zemlje u Republici Hrvatskoj.

Vučinić: Autentičan bh. pogled

Amb.mr. Boro Vučinić je istaknuo kako je knjiga prof.dr. Selme Cikotića i generala Fikreta Muslimovića jedan spretan spoj istraživačkog rada i svega onoga što je u prethodnom periodu doprinijelo da oni izgrade svoje samostalne poglede na problematiku kojom se bave i koju obrađuju u ovoj knjizi.

Svojim sadržajem ova knjiga u dobroj mjeri analizira geografsku centriranost Zapadnoga Balkana, ali ima i šire značenje prije svega u kontekstu naslova koji nosi, a to je najširi i najveći, kroz historiju najmoćniji sistem kolektivne sigurnosti i naravno kontekst onoga što bi trebala biti težnja ovog prostora.

Autori su uz izlaganje svojih teza nastojali biti kritični ne samo prema njihovim stavovima već su dali i svoj osvrt na sve to, poštujući ono što se u knjizi našlo. Svakako, sa autoritetom kojeg posjeduju ne bi bilo prostora da nemaju svoj stav i oni su ga tu pokazali. I to je jedna dobra nova vrijednost koja je pridodata ovom djelu, kazao je Vučinić.

Vučinić se potom osvrnuo na nekoliko veoma važnih elemenata u knjizi, a jedan od njih jeste i aktuelna trka u naoružanju za koju autori smatraju da ima dosta sličnosti sa onom iz Hladnog rata, gdje prema tumačenju promotora, autori ponovo prepoznaju Zapad, kao jednu cjelinu i Istok, odnosno dvije zemlje koje su posebno zainteresirane za Balkan i Evropu.

-Nikada u povijesti nijedna država nije imala toliki značaj za čovječanstvo kao što su to imale SAD. Njihova uloga je naročito izražena nakon raspada socijalizma, završetka Hladnog rata i naravno raspadom suparničkog Varšavskog ugovora, kazao je Vučinić.

Sublimirajući svoje stavove o knjizi i njenom značaju, Vučinić je naglasio da je ova knjiga autentičan bh. pogled na sigurnost Balkana i Evrope koji se bazira na čvrstoj faktografiji i koji sigurno nudi svjedočanstvo o tome šta se ovdje dešavalo proteklih decenija, ali i odgovore za budućnost.

Kačo: Sjenke prošlosti ne smiju pokriti put ka budućnosti

Njegova ekselencija Martin Kačo, ambasador Slovačke u BiH, na samom početku je napravio usporedbu njegove zemlje koja je u odnosu na nekadašnju Jugoslaviju bila siromašna, a danas preko 20 godina nakon nesretnih dešavanja na našim prostorima, Slovačka kao članica EU nestrpljivo očekuje ulazak BiH u Uniju kojoj nedvojbeno pripada.

-Veliko mi je zadovoljstvo što Vam se mogu obratiti ne samo kao ambasador Slovačke, već kao i prijatelj Vaše zemlje. Ne krijem da se osjećam veoma sigurno u društvu dvojice bivših visokih generala i to treba da se odmah prepozna. Knjiga koju danas promoviramo nije samo puka dekoracija za stol ili policu, već je to knjiga koju trebaju čitati svi koji ništa ne znaju, ili misle da znaju skoro sve, o sigurnosti Evrope ili NATO saveza, počeo je svoje izlaganje slovački ambasador u BiH.

-Sigurnost uopšte nije besplatna stvar. Mi u Slovačkoj i dalje čvrsto vjerujemo u vezu između sigurnosti i demokratije, ali i u geopolitiku i strateški pristup sigurnosti. Ove vrijednosti bile su krucijalne kada se NATO prvi put proširio nakon Hladnog rata, a radi demokratskog deficita Slovačka je postala članom tek 2004. godine. Ove se godine obilježava 15. godišnjica od našeg ulaska u alijansu i Slovačka je danas ponosna članica Alijanse, koja između ostalog podržava aktivnosti saveza u partnerskim zemljama kao što je BiH. Tako smo dvije godine bili kontakt ambasada za NATO put BiH, zahvaljujući čemu sam imao izuzetnu čast upoznati autore knjige i njihov rad, nastavio je Kačo svoje izlaganje.

-Ovaj rad gopode prof.dr. Cikotića i generala Muslimovića je prva knjiga takve vrste iz ove države, a vjerovatno i iz regije. Knjiga na kompleksan način mapira politike i aktivnosti NATO puta Evrope u njenom najbližem susjedstvu i u širem prostoru koji ima utjecaj na sigurnost Evrope. Knjiga je nedjeljivi dio naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Naročito sad, više je nego neophodno pričati kako o sigurnosti Evrope, tako i o ulozi i perspektivi NATO-a, a siguran sam da to niko ne može bolje uraditi od autora knjige, koji su čitav svoj profesionalni vijek na ovome radili te su imali hrabrosti i mudrosti da svoja iskustva podijele sa nama.

Prvi put na ovim prostorima se susrećemo sa analizom koja teži osvjetljavanju cjelovite slike NATO, ne fokusirajući se samo na balkanska iskustva, jer u savremenom dobu prijetnje miru i sigurnosti ugrožavaju čovječanstvo u cjelini, a ne samo neke njegove djelove. Autori nas vode od prošlih sukoba na Blakanu do aktuelnih u Ukrajini i na Bliskom istoku. Rasvjetljavaju konkretne situacije koje su bile povod za aktuelni sukob između Zapada i Rusije. Nažalost, iako smo mislili da je hladni rat daleko iza nas, dalji novi sukobi te borbe za politički utjecaj nisu nas napustile. Danas nova podjela moći ili to što neki zovu novi hladni rat sigurno nije završen. Pored Zapada i Rusije, autori primjećuju i druge moćne zemlje sa Bliskog, Srednjeg ili Dalekog Istoka. Sve to ponovo otežava i našu sigurnost, kazao je slovački ambasador u BiH.

Ambasador je navodeći izazove savremenog svijeta kazao kako čovječanstvo mora shvatiti da samo zajedno možemo sve njih prevladati.

-Sjenke prošlosti ne smiju pokriti put ka budućnosti. NATO je onaj koji daje ram, a na nama je da nacrtamo sliku onakvu kakvu želimo za sebe. I profesor Damir Črnec ima pravo u jednome: Umjesto da padamo pod pristiskom globalizacije, negativnih i moćnih mogućih scenarija, trebamo razvijati zajedničku saradnju i povjerenje, jer samo komunikacija, zajednički rad i razumijevanje može pobijediti sve ove izazove 21. vijeka, poentirao je ambasador Slovačke.

Vučinić, Kačo, Dautović/Foto: Printscreen

Dautović: Ogledi o sigurnosti postmoderne Evrope

Prof.dr. Kenan Dautović je na početku svog izlaganja kazao kako činjenica da su promotori ove knjige ambasadori dvije države NATO članice govori o relevantnosti teme, a posebno autora. Dautović se u svojoj prezentaciji knjige ‘NATO i sigurnost Evrope’ posebno osvrnuo na mogućnost klasifikiacije pristupa i metoda istraživačkog rada koje su autori primjenjivali.

-U samom se djelu lahko mogu prepoznati analitičke bravure, ekspresivna elokvencija, dubina i širina promišljanja, sposobnost iznošenja kompetentnih zaključaka i nadasve izvanredna iskustvena dominacija u vezi s dešavanjima koja su bila predmet istraživanja. Radi se o dobitnoj kombinaciji raznovrsnog znanja, bogatog iskustva, koje kreiraju jednu jedinstvenu sinergijsku cjelinu sa kombiniranim efektom prostranoga mora i moćne rijeke, nadahnuto je govorio Dautović.

-U metodološkom smislu ovo se djelo teško može svrstati u neku od poznatih metodoloških matrica, s obzirom da u sebi sadrži elemente naučnog, naučno-stručnog, ali i stručnog rada. U pokušaju da što ispravnije pozicioniram ovo djelo razmišljao o nazivima ‘analitička hrestomatija’ ili možda ‘ogledi o sigurnosti postmoderne Evrope’, smatra Dautović.

-U sadržajnom smislu djelo obuhvata više od dvije decenije sistematičnog praćenja najvažnijih dešavnja vezanih uz NATO savez i sigurnost Evrope. Ipak važno je napomenuti da posthladnoratovska sigurnosna arhitektura je protežišno vezana za euroatlantski prostor, zbog fenomena globalizacije kretnji neizostavno reflektira i dešavanja koja imaju utjecaj na globalnom planu. Zbog toga ova kompilacija eseja, multidisciplinarno obuhvata znanstvena polja, grane i oblasti geopolitike, ekonomije, međunarodnih odnosa, politikologije, sigurnosnih i mirovnih studija, sociologije, historije itd.

Globalno posmatrajući, svjetski hod ka ‘multipolarnosti’ ima svoje indikacije ne samo na globalnom, već i na lokalnom planu. U tom smislu je bilo nizostavno analizirati sile koje izazivaju unipolarni svijet američkog utjecaja, od kojih je Rusija najrelevantniji oponent na području Evrope, navodi Dautović.

-Kada je u pitanju BiH, autori nemaju dvojbe da je njen euroatlantski put, sa punopravnim članstvom u EU I NATO-u, neupitno najispravnija opcija za mirno rješenje konflikta, kako za suočavanje s prošlošću, tako i za stvaranje zajedničke budućnosti. Alternative koje se pritom nude nemaju kapacitet da ova pitanja riješe na zadovoljavajući način.

Dautović predlaže da se djelo čita kao cjelina kako bi se kontekstualno moglo razumijevati, ali se na bazi interesa pojedinca može čitati i po određenim temama i naslovima.

Prema njegovom mišljenju, autori nam otvaraju oči i na često zanemarivan diskurs, a to je kako Dautović formuliše ‘stereotip eurocentričnosti’, u smislu ‘doživljavanja Evrope kao stožera oko kojeg se okreće cijeli svijet’.

-Istina je zapravo da već duže vrijeme Evropa nije centar svijeta po mnogim ključnim geopolitičkim parametrima i to razumijevanje je veoma važno sa aspekta vlastitog pozicioniranja u takvom ‘globalnom selu’, kazao je prof.dr. Kenan Dautović.

Muslimović: Prihvatanje NATO-a predstavlja viši stupanj emancipacije i distance od primitivizma

Razmatranja o značaju NATO-a za savremeni svijet, smatra general Fikret Muslimović, potvrđuju da je u cilju uspješnosti njegove misije u korist mira , nužno postići tri strane superiornosti.

– Jedna strana NATO-ove superiornosti predstavlja se parametrima o kvantitetu i kvalitetu ljudskih i materijalno-tehničkih resursa od značaja za političku, vojnu i borbenu mo, za oružanu borbu kao njegovu osnovnu namjenu, bilo da se ta namjena potvrđuje u prevenciji i odvraćanju ili efektivno u ratovima čiji je osnovni sadržaj razarajuća oružana borba. Protiv te strane NATO-ove superiornosti, rivali nameću trku u naoružavanju i osposobljavanju ljudi za upotrebu oružja u ratu, pa se cijeni da je posljednjoj deceniji smanjena prednost NATO-a naspram identificiranih prijetnji.

Drugu stranu NATO-ove superiornosti treba ispoljiti putem operativnog i strategijskog grupisanja, osnosno raspoređivanja i lociranja borbenih, logističkih, obavještajnih, sigurnosnih, informativnih i diplomatskih kapaciteta, naspram prostora sa kojih dolaze prijetnje ugrožavanja objekata i vrijednosti NATO-ve odbrane. Naspram te strane, NATO-ve superiornosti, rivali se žestoko protivegrupisanju efektiva NATO-a na prostore onih zemalja koje isti ti rivali agresivno, potencijalno ili efektivno oružano i subverzivno ugrožavaju.

Treća strana NATO-ve superiornosti se odnosi na idejne, političke, moralne i etičke vrijednosti. Radi superiornosti u tom smislu, NATO-ov unutarnji vrijednosni sadržaj treba da sraste sa univerzalnim ljudskim, kulturalnim civilizacijskim,  vrijednostima, što je dodatni nematerijalni izvor njegove organizacijske i političke vitalnosti, prihvatljivosti i efikasnostiu osnovnoj namjeni da doprinese stabilnosti, sigurnosti i miru. Protiv te strane NATO-ove superiornosti, rivali propagiraju neistine o njegovim idejnim, političkim, moralnim i etičkim osnovama, okvirima i ciljevima. Po Evropi, rivali su izgradili gustu mrežu za širenje neistina o NATO-u, smatra general Fikret Muslimović.

Kada je riječ o   Balkanu, odnosno o prihvatanju ili neprihvatanju balkanskih država NATO integracija, general Muslimović je kazao:

-NATO prihvataju oni koji su usmjereni na nužnu odbranu, jer oni, svjensi svoje ugroženosti žele da se zaštite uz pomoć saveznika koje okuplja NATO, u čemu, prihvatajući obaveze i supranacionalne vojnopolitičke autoritete kao sebi nadređene za pitanje sigurnosti, savremeno tretiraju suverenost. Dakle, NATO prihvataju ugroženi i oni koji su na strani ugroženih.

Muslimović naglašava da je i prihvatanje i odbacivanje NATO-a neophodno sagledati u kontekstu dometa u općoj historijskoj emancipaciji ljud, naroda i država, i to u vezi sa nuždom da se postavi metaforičko pitanje: Da li su pojave masovnih ubijanja nevinih ljudi izraz divljaštva pod navodnicima ili izraz divljaštva bez navodnika? Šta se to događa u svijetu pa su masovna ubijanja najmarkantnije obilježje njegove savremenosti?

-U vezi s tim, intelektualna, akademska, pa i konfesionalna elita , svaka sa stajališta svojih društvenih uloga trebaju sagledati da li postoji i kakva je veza između agresivnosti koju masovnim ubijanjima i progonima drugih i drugačijih, u savremeno doba provode organizirane terorističke snage, pokreti i države – i, agresivnosti koju u svojoj divljačkoj prirodi imaju pojedine žive vrste koje ne pripadaju ljudskoj vrsti pa i agresivnosti koja je uslovljena načinom života u prahistorijskom dobu. Šta je to u savremeno doba oneljuđenim ljudima isključilo razum i svelo ih na instinktivnu agresivnost opasnih živih vrsta koje ne pripadaju ljudskoj vrsti?

U tom kontekstu treba sagledati domete, ali i zastoje emancipacije u više epoha od prahistorijskog do savremenog doba. Suštinski, uloga NATO-a je da zaštiti ljudski rod od agresivnosti onih koji su emancipacijski zaostali. Ako se emancipacija shvata kao proces i rezultat distanciranja od raznih strana zaostalosti, onda se može izvesti zaključak da je prihvatanje NATO-a izraz višeg stupnja distance od primitivizma čije je obilježje instinktivna, antirazumska sklonost primjeni sile u ambicijama ničim opravdanog i neljudskog masovnim ubijanjem drugih i drugačijih, kazao je general Muslimović.

Osvrnuvši se na ulogu NATO tokom sukoba devedesetih, general Fikret Muslimović je navodio slušatelje da u obzir uzmu jednu širu sliku gdje je NATO ustvari branio Srbiju od još veće odgovornosti za zločine i još dublje kompromitacije pred cijelim čovječanstvom.

-Vladajuća srpska politika tada nije djelovala samo na uništenju susjednih država i naroda, već je djelovala i na samouništenju kroz historiju oblikovane pozitivne tradicije i ugleda srpskog naroda i Srbije. Za zasluge u zaštiti Srbije od još veće odgovornosti za zločine i još dublje kompromitacije pred čitavim svijetom, NATO bi usred Beograda trebao dobiti spomenik zahvalnosti, mišljenja je general Muslimović, istovremeno priznajući da se to može očekivati u vremenu kada najutjecajnija i vladajuća struktura Srbije i srpskog naroda daju komplimente organizatorima i izvršiocima ratnih zločina masovnog ubijanja i zločina genocida.

Prema Muslimovićevim riječima, Srbija odbija prihvatiti istinu o sukobima devedesetih, jer bi ukoliko se distancira od Miloševićeve politike eksplicitno ili bar implicitno, ustvari, opravdala borbenu operaciju NATO-a. Ipak NATO nije blagovremeno reagirao u BiH i to je koštalo ovdašnji narod.

-Stoga se cijeni da su međunarodna zajednica i NATO, u BiH kasno regairali i da su srazmjerno zakašnjenju suodgovorni za žrtve koje su nastale po osnovu tog zakašnjenja. Zakašnjenje u BiH, nije ponovljeno na Kosovu, što se smatra važnim iskustvom, kazao je general Armije RBiH Fikret Muslimović.

Cikotić: Put i ulazak BiH u NATO jeste i opasan i skup, ali su sve alternative još opasnije i još skuplje

Govoreći o mogućnostima klasifikacije načina na koji su autori pristupali obradi različitih tema, prof. dr. Selmo Cikotić, jedan od autora knjige ‘NATO i sigurnost Evrope’, prisjetio se Kissingerovih riječi u kojima jasno razgraničava naučni i društveno korisni rad.

-Naučnici odaberu kojom će se temom baviti, na kom prostoru i kojem vremenu, i bave se onim što im se dopada. S druge strane, oni koji žele da suštinski odgovaraju na zahtjeve realnog života, oni se bave onim čime se moraju baviti, onim što stvarni životni problemi i situacije nameću. Naša namjera nije bila da se bavimo zabavnim ili pogodnim materijalom za naučni i naučnoistraživački rad. Mi smo nastojali da pokušamo razjasniti, na jedna objektivan način, sve uzroke nesporazuma, kriza, konflikata i ratova na ovim prostorima jer će pristrasnost, koja je prisutna u mnogim političkim diskursima zemalja na ovom prostoru, voditi u nove zablude, nove sukobe i nove ratove, ukoliko ne budemo objektivno, korektno i pošteno osvijetlili, u smislu analize, ono što je iza nas.

Ja vam mogu nabrojati četiri međunarodne organizacije koje se bave konceptom sigurnosti: UN se bavi globalnim konceptom, svi otprilike znate koliko smo koristi imali od tog koncepta globalne sigurnosti UN-a, koje nisu bile sposobne zaštititi ni same sebe, a kamo li bilo kog drugog. Jako je dobar koncept kooperativne sigurnosti koji promovira EU i koncept sveobuhvatne sigurnosti koji promovira OSCE. Međutim, ti koncepti su dobri dok države članice aktivno u njima učestvuju, ali ako bilo koja od zemalja istupi i kaže ‘mi više ne želimo da sarađujemo jer nam se ovaj mehanizam ne dopada’, ne postoje ‘mišice niti zubi’ koje te zemlje mogu primorati da prihvate određene dogovore, već postignute konsenzuse i održe stabilnost i mir. Do sada je u historiji ovih prostora, ali i historiji cijele civilizacije, NATO je jedina alijansa i jedini savez, uz sve pozitivne i negativne karakteristike koje se zanjega mogu vezivati, koji je imao kapacitet da to napravi.

Mi smo iz ovih razloga analizirali ulogu NATO-a na ovom prostoru, dali jednu opsežnu analizu šta je sve prethodilo upotrebi NATO-a. I bilo bi dobro, a general Muslimović je to vrlo kompleksno elaborirao, da ove tekstove čitaju oni koji možda prema njima imaju neku vrstu apriori distance. Mislim da su ovi tekstovi korisniji za njih, nego za one koji imaju apriori pozitivan pristup prema naslovu ili autorima.

Zbog čega?

Naša namjera je da tekstove sakupljene u ovoj knjizi ponudimo autorima različitih stavova, sa očekivanjem ili željom, da dobijemo napisane komentare koji će divergirati u odnosu na ono što smo mi napisali. Mi se ne bojimo suočavanja sa istinom koju neko drugi na drugačiji način vidi, ali želimo da onda suočavamo suštinske argumente. I u tom smislu da sve to svedemo na prostor BiH, nismo tražili direktan odgovor na pitanje da li BiH treba ili ne treba ući u NATO. Iz svega onoga što se vidi praktično se može zaključiti da ne postoji realna alternativa ulasku u NATO. I može se implicitno izvući zaključak da put i ulazak BiH u NATO jeste i opasan i skup, ali su sve alternative još opasnije i još skuplje, kazao je na kraju svog izlaganja prof.dr. Selmo Cikotić.

Ovim je završena promocija knjige ‘NATO i sigurnost Evrope’, a sljedeća promocija je zakazana za 28.3. u Sarajevu.

(Global CIR)

Komentarion this Post

  1. Da li su pojave masovnih ubijanja nevinih ljudi izraz divljaštva pod navodnicima ili izraz divljaštva bez navodnika? Šta se to događa u svijetu pa su masovna ubijanja najmarkantnije obilježje njegove savremenosti?-U vezi s tim, intelektualna, akademska, pa i konfesionalna elita , svaka sa stajališta svojih društvenih uloga trebaju sagledati da li postoji i kakva je veza između agresivnosti koju masovnim ubijanjima i progonima drugih i drugačijih, u savremeno doba provode organizirane terorističke snage, pokreti i države – i, agresivnosti koju u svojoj divljačkoj prirodi imaju pojedine žive vrste koje ne pripadaju ljudskoj vrsti pa i agresivnosti koja je uslovljena načinom života u prahistorijskom dobu. Šta je to u savremeno doba oneljuđenim ljudima isključilo razum i svelo ih na instinktivnu agresivnost opasnih živih vrsta koje ne pripadaju ljudskoj vrsti?U tom kontekstu treba sagledati domete, ali i zastoje emancipacije u više epoha od prahistorijskog do savremenog doba. Suštinski, uloga NATO-a je da zaštiti ljudski rod od agresivnosti onih koji su emancipacijski zaostali. Ako se emancipacija shvata kao proces i rezultat distanciranja od raznih strana zaostalosti, onda se može izvesti zaključak da je prihvatanje NATO-a izraz višeg stupnja distance od primitivizma čije je obilježje instinktivna, antirazumska sklonost primjeni sile u ambicijama ničim opravdanog i neljudskog masovnim ubijanjem drugih i drugačijih……………………………………..

    Reply
  2. Aferim…..

    Reply

Komentiraj