VELIKI UMJETNIK I INOVATOR: Francuska i Italija obilježavaju 500. godišnjicu smrti da Vincija

Predsjednici Francuske i Italije u četvrtak će zajedno obilježiti 500. godišnjicu smrti umjetnika i inovatora Leonarda da Vincija u gradiću Amboise u dolini Loire.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njegova supruga Brigitte ugostit će predsjednika Sergija Mattarelu i njegovu kćer Lauru u tamošnjoj kraljevskoj palači.

Nakon toga slijedi privatni ručak u dvorcu Clos Luce u kojem je  renesansni genije umro 2. svibnja 1519.

Kasnije u četvrtak dvojica predsjednika pridružit će se stotinama mladih Talijana i Francuza koji će sudjelovati u arhitektonskim, književnim i znanstvenim radionicama u dvorcu Chambord.

Macron je najavio zajedničko obilježavanje Leonardove obljetnice u ožujku u želji da poboljša odnose između dviju zemalja narušene svađom čelnika talijanske koalicijske vlade s Parizom.

Luigi di Maio iz populističke stranke Pokret 5 zvijezda (M5S) i Matteo Salvini iz Lige sukobljavali su se s liberalnim francuskim predsjednikom zbog migracijske politike.

Italija bi u pariški muzej Louvre trebala kasnije ove godine dostaviti veći broj da Vincijevih djela za veliku izložbu.

Leonardo da Vinci, italijanski renesansni arhitekta, vajar, slikar, pronalazač, inženjer i jedan od najvećih umova u povijesti svijeta, umro je na današnji dan prije 500 godina, ali je isto toliko vremena bio ispred doba u kojem je stvarao.

Njegove slike “Posljednja večera” i “Mona Liza” su među najpopularnijim i najuticajnijim djelima renesanse. 

Leonardo da Vinči: Mona Liza, Foto: Pixabay

Duh nauke i istraživanja

Da Vincijevi spisi odražavaju duh nauke i pronalazaštva. Leonardo je bio prvi umjetnik koji je afirmisao tehniku slikanja sfumato, koja je posebno vidljiva na njegovim remek-djelima. Tehnika kjaroskura (raspored svjetla i sjenke) bila je zastupljena u Da Vincijevim radovima. 

Njegova interesovanja su dosezala do izučavanja anatomije čovjeka, arhitekture i različitih inovacija. 

Leonardo je imao niz posebnosti u svom karakteru – poznata je činjenica da je bio sposoban da jednom rukom piše, a drugom crta, i to u isto vrijeme.

Kao jedan od njegovih izuma pominje se ideja za kontaktna sočiva još 1508. godine.

Da Vincijev “Kodeks Lester” – bilježnicu od 72 strane u koju je zapisivao razmišljanja na različite teme, od fosila, preko mjesečevih mjena, do kretanja vode – kupio je 1994. godine Bill Gates za 30 miliona dolara. Nekoliko stranica ove knjige iskorišteno je kao screensaver za ‘Windows 95’.

Da Vincijevo izučavanje rječnih erozija ubijedilo ga je da je Zemlja mnogo starija nego što Biblija tvrdi. Leonardo da Vinci je bio samouk, školovao se kod kuće, ali mu to nije smetalo da dizajnira oklopno vozilo, čekrk, te plovni bager i leteći brod.

Da Vinci je kupovao životinje u kavezima samo da bi ih puštao na slobodu. Međutim, uprkos svojoj genijalnosti, umro je ubijeđen da je njegov život bio promašaj. “Uvrijedio sam Boga i čovječanstvo. Moj rad nije dostigao kvalitet kakav bi trebalo da ima”, bile su njegove posljednje riječi, prema tvrdnjama nekih biografa. 

Koliko je Da Vinci bio genijalan pokazuje softver za prepoznavanje lica, koji je utvrdio da je Mona Liza 83 posto sretna, devet posto zgrožena, šest posto uplašena i dva posto ljuta.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj