NAKON ŠTO JE UGLJANIN UZBURKAO DUHOVE! Ljajić: Inicijativa za Sandžak nerealna i neostvariva

Povodom inicijative Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sulejmana Ugljanina, kojom se traži specijalni status za Sandžak, potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić izjavio je kako ne treba pridavati značaj dokumentu za koji svaki punoljetni građanin zna da je nerealan i neostvariv.

Ljajić je istakao kako se takva inicijativa nije mogla realizirati ni devedesetih godina, kada se raspadala bivša zajednička država, pa je iluzorno očekivati da se to desi 30 godina kasnije.

– Umjesto da tražite nešto što je stvarna potreba građana u Sandžaku, kao što su putevi, fabrike, škole, bolnice, vi tražite nešto što je u startu osuđeno na propast – izjavio je Ljajić.

On je ocijenio da će ovakav dokument biti dočekan na nož u domaćoj javnosti, potpuno odbačen u međunarodnoj zajednici, a u Sandžaku će jednostavno biti ignoriran.

– Zato ne znam šta je cilj ove deklaracije, osim da skrene medijsku pažnju. Na ovome više ne možete da dobijete ni političke poene, jer su Bošnjaci u Sandžaku mnogo veći realisti nego što su avanturisti – navodi Ljajić.

Inicijativa BNV: Specijalni status za Sandžak uz Ustav, parlament, guvernera i sudstvo

Bošnjačko nacionalno vijeće objavilo je inicijativu kojom traži poseban status za tu regiju u Srbiji i Crnoj Gori, koji bi podrazumijevao i ustav u čijoj bi izradi sudjelovali stručnjaci Europske unije.

O pitanjima iz svoje nadležnosti, Sandžak bi donosio zakone i druge opće akte, a Albancima, Bošnjacima, Crnogorcima i Srbima bio bi priznat status konstitutivnih naroda, navodi se u inicijativi.

Regija bi, prema tom dokumentu, imala svoj parlament, guvernera, vladu, policiju i sudstvo.

“Prvi izbori za ove organe održaće se pod nadzorom Organizacije Ujedinjenih nacija, Evropske unije i OEBS-a, a svi sporovi o specijalnom statusu konačno će se rješavati u okviru Specijalnog komiteta za Sandžak Evropske unije”, navodi se u dokumentu.

Predlaže se i da Sandžak bude trajno demilitariziran, pod nadzorom UN-a i EU.

To, po inicijativi, podrazumijeva da vlasti Srbije u roku od 30 dana od uspostavljanja posebnog statusa povuku sve vojne snage s područja Sandžaka, kao i policijske snage koje premašuju potrebe normalnih okolnosti, dok bi kontrolu granica Sandžaka provodile međunarodne snage.

Područje Sandžaka na kojoj bi se uspostavio poseban status obuhvaća područja sadašnjih općina ne samo u Srbiji, nego i u Crnoj Gori: Novi Pazar, Sjenica, Tutin, Prijepolje, Nova Varoš, Priboj, Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Andrijevica, Petnjica, Gusinje, Plav i Rožaje.

Sve dogovoreno u Londonu i Ženevi?

BNVS, iza kojeg stoji dr. Sulejman Ugljanin, tvrdi da je specijalni status za Sandžak bio osnova za razgovore na Mirovnoj konferenciji u Ženevi između predstavnika BNVS-a i predstavnika Mirovne konferencije 16. i 17. septembra 1992. godine, kao i da je o tome opet razgovarano u Ženevi 18. i 19. februara 1993. godine kada je BNVS primili koopredsjednici Mirovne konferencije Sajrus Vens i Lord Dejvid Oven. 

BNVS je na osnovu ovog dogovora i provedene javne rasprave formiralo ekspertsku grupu BNVS-a koja je pristupila izradi Memoranduma o uspostavljanju specijalnog statusa za Sandžak čiji je konačni tekst usvojilo BNVS 06. juna 1993. godine u Novom Pazaru.

Bošnjačko nacionalno vijeće, kao najviše političko i predstavničko tijelo Bošnjaka, pozvalo je sve društveno-političke faktore u Sandžaku da prihvate specijalni status za Sandžak kao zajednički koncept za rješavanje statusa bošnjačkog naroda i statusa regije Sandžak i ističu kako je uspostavljanje specijalnog statusa optimalno rješenje za bošnjački narod koji je autohton na prostoru Sandžaka.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj