LAJČAK NA DODIKOVOM PUTU?! Ministar inostranih poslova Slovačke pozvao na ‘transformaciju međunarodnog prisustva’ u BiH

Ministar inostranih poslova Slovačke Miroslav Lajčak rekao je da EU treba da odluči hoće li oni spolja da vode BiH, što bi bila velika greška, ili da pomognu BiH da stane na svoje noge, za šta je potrebno transformisati međunarodno prisustvo.

Rezultat slika za Lajčak dodik

Lajčak podsjeća da je u BiH masivna prisutnost međunarodne zajednice.

Kritikovao je Evropsku uniju, ukazujući da je politika proširenja postala nepopularna u pojedinim državama članice, zbog čega je proces evropske integracije Balkana usporen.

“Ponašamo se malo egoistično. Razmišljamo o nama, a malo o realnim ljudima na Balkanu koji imaju svoje nade. Ako ćemo se baviti samo našom agendom, onda će zemlje regiona da se bave nečim drugim, pa će brzo to postati naš problem”, upozorio je šef slovačke diplomatije u intervjuu dopisniku austrijske državne televizije ORF sa Balkana.

Prema njegovim riječima, region Zapadnog Balkana se mijenja i napreduje, iako bi bio poželjan brži napredak.

“Moramo priznati da EU pridaje mnogo manje pažnje Balkanu. Tražimo evropske reforme a ne nudimo evropsku perspektivu. Crna Gora je, u procesu evroatlanstke integracije već postala članica NATO, a EU i naša ponuda gubi u regionu kredibilitet”, kritikovao je on.

Ukazao je da zbog toga postoje priče o drugim alternativama, navodeći sve glasnije ideje iz Tirane i Prištine o ujedinjavanju.

“Sve to je rezultat što EU, koja je lider u regionu, nije kredibilna”, uvjeren je Lajčak.

On kaže da uvijek postoje druge alternative, ali da nema bolje od EU.

“Griješimo ako mislimo da ćemo na Balkanu imati vlade koje su zagarantovano proevropske. Našim ponašanjem slabimo te vlade time što ne dajemo podršku i kredibilnu perspektivu. Slabimo ih i jačamo antievropske snage”, naglasio je Lajčak.

S tim u vezi, ocijenio je da je neophodno da EU omogući otpočinjanje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Početak pregovora ne znači i članstvo, već početak ozbiljnog procesa uvođenaj evropskih standarda u tim zemljama, veći uticaj EU na procese u tim državama. Početak pregovora značilo bi da je EU ozbiljan globalni igrač koji je spreman da utiče na razne događaje u svom susjedstvu”, objasnio je on.

Lajčak je podsjetio da je evropska integracija politika EU, koja znači da one zemlje koje žele da pristupe moraju da igraju po njenim pravilima, ali i da to znači da i Unija mora da poštuje ista pravila.

“Nakon što je riješeno pitanje imena Sjeverne Makedonije, što je bio ogroman problem, ako želimo da ostanemo kredibilni nemamo drugu mogućnost nego da ih pozovemo na početak pregovora. Na Balkanu prisutna je sumnja koliko je EU ozbiljna u svojoj politici proširenja”, ukazao je on.

Garanti Dejtonskog sporazuma, nasuprot Lajčaku, traže veće prisustvo međunarodne zajednice u BiH

Lajčakovu tezu o transfomaciji međunarodnog prisustva u BiH, treba protumačiti kao poziv međunarodnoj zajednici da  napusti BiH, i da svoje „masivno“ prisustvo u BiH preoblikuje u simbolično. To je teza koju od ranije zagovara lider SNSD-a, Milorad Dodik, uz glasnu podršku svog ideološkog brata-blizanca iz Mostara, Dragana Čovića kao i njihovog političkog sponzora Ruske ambasade u Sarajevu.

No, suprotno Lajčaku, Dodiku i Rusima, na nedavnoj sjednici Vijeća sigurnosti na kojoj je aktuelni šef OHR-a, Valentin Inzko, podnio izvještaj o situaciji u BiH, mogli su se čuti dijametralno suprotni stavovi. 

Predstavnici SAD i Velike Britanije također su se založili za transformaciju međunarodog prisustva u BiH, ali na način suprotan prijedlogu Miroslava Lajčaka. Zahtijevali su ponovno korištenje tzv. bonskih ovlasti! Predstavnik Njemačke “prognozirao” je ostanak OHR-a u BiH još najmanje deset godina – ako Inzko ne bude koristio bonske ovlasti!

“Visoki predstavnik ostaje vrhovni tumač civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to uključuje našu podršku korištenju bonskih ovlasti, ukoliko to situacija zahtijeva”, poručio je britanski predstavnik na sjednici Vijeća sigurnosti UN Stephen Hickey, dok je američki predstavnik Jonathan Cohen “potvrdio da opcija korištenja bonskih ovlasti ostaje legitimno pravo visokog predstavnika”.

“BiH ima nekoliko prilika pred sobom da ostvari svoje ciljeve i osnaži svoje veze sa euroatlantskom zajednicom, kao što je aktiviranje MAP-a za članstvo u NATO-u”, dodao je Cohen.

Njemački predstavnik Christoph Heusgen rekao je Inzku da “ima još deset godina da završi ono što mu je posao”, također pominjući korištenje bonskih ovlasti. 

(Global CIR/Agencije/SB)

Komentiraj