(FOTO) OD ‘IZLASKA ZEMLJE’ DO CRNE RUPE! Fotografije koje su obilježile godine ljudskog istraživanja svemirskih prostranstava

Fotografije koje su obilježile godine ljudskog istraživanja svemirskih prostranstava.

24. decembar 1968. – Jedan od najlegendarnijih pogleda na Zemlju, uzet iz letjelice Apollo 11 dok je kružio oko Mjeseca. Opisujući scenu, astronaut Neil Armstrong je rekao: „Iznenada mi je palo na pamet da je to sitno zrno graška, lijepo i plavo, ustvari Zemlja. Podigao sam palac i zatvorio jedno oko, a palac je blokirao pogled na Zemlju. Nisam se osjećao kao div. Osjećao sam se vrlo, vrlo malenim.”

21. juli 1969. – Buzz Aldrin, lunarni pilot za prvo slijetanje na Mjesec, pozira na površini Mjeseca. Otisci astronauta su jasno vidljivi u tlu. Fotku je slikao Neil Armstrong 70mm Hasselbladovom lunarnom kamerom.

25. februar 1979. – Ovaj dramatičan pogled na Jupiterovu veliku crvenu tačku i njenu okolinu snimila je svemirska sonda Voyager 1.

14. februar 1990. – Često ju nazivaju blijedo plavom tačkastom fotografijom ova slika je snimljena kada je Voyager 1 bio 4 milijarde kilometara od Zemlje i 32 stepena iznad ravni ekliptike. Kada se posmatra iz velike udaljenosti Zemlja je samo tačka svjetlosti, veličine samo 0,12 piksela. Nejasna svjetlost raspršena je sunčevom svjetlošću jer je Zemlja bila blizu Sunca (iz perspektive Voyagera).

1. april 1995. – ‘Stubovi stvaranja’, grupa mladih, masivnih zvijezda u malom području Magline Orla ili M16, uslikana  teleskopom Hubble. Prostor formiranja zvijezda je 6,500 svjetlosnih godina udaljen od Zemlje.

6. januar 2004 – Prvu sliku Marsa u boji snimila je panoramska kamera na roveru Mars Exploration Spirit. Bila je to najoštrija fotografija ikad snimljena na površini te planete.

25. septembar 2012. – Nazvana ekstremno dubokimo poljem ili XDF, ova fotografija je sastavljena kombiniranjem u 10 godina prikupljenih fotografija Hubbleovih svemirskih teleskopa snimljenih sa parčeta neba u centru originalnog Hubble Ultra Deep Fielda. Sakupljajući slabu svjetlost tokom mnogih sati posmatranja, teleskop je otkrio hiljade galaksija, kako u blizini tako i veoma daleko, čineći ga najdubljom slikom univerzuma ikada snimljenom u to vrijeme.

21. mart 2013. – Svjetlost nastala nakon velikog praska, koju je otkrila Planckova prostorna sonda Evropske svemirske agencije. Radijacija je utisnuta na nebo kada je svemir bio star 370.000 godina. On pokazuje male temperaturne fluktuacije koje odgovaraju regionima neznatno različitih gustina, a koji predstavljaju sjeme cijele buduće strukture: zvijezde i galaksije današnjice.

24. juli 2015. – Kombinacija slika snimljenih sondom New Horizons, sa poboljšanim bojama za prikaz razlika u sastavu i teksturi površine Plutona.

10. april 2019. – Prva slika crne rupe koju je uhvatio Event Horizon Telescope (EHT) – entitet snimljen zahvaljujući nizu od osam zemaljskih radio teleskopa skovanih kroz međunarodnu saradnju. Sjenka crne rupe koja se vidi ovdje je najbliža kojoj možemo doći kada je u pitanju slika same crne rupe, potpuno tamnog objekta iz kojeg svjetlost ne može da pobjegne.

(Global CIR/Fed//TheGuardian)

Komentiraj