VON DEN LEYEN SE ZALAŽE ZA ‘SJEDINJENE EUROPSKE DRŽAVE’: ‘Oni koji su vjerovali da EU treba imati snažniju ulogu, mogu zadovoljno odahnuti’

Predlaganje Ursule von der Leyen za kormilo Europske komisije i Josepa Borrela kao visokog predstavnika za vanjske poslove dobra je vijest za sve one koji žele veću ulogu Bruxellesa u svijetu.

“Prije svega, razmotrimo koja je bila alternativa“ ističe u svojoj analizi za Politico Nathalie Tocci, ravnateljica talijanskog Instituta za vanjsku politiku i posebna savjetnica visoke predstavnice za vanjsku politiku Federice Mogherini.

Na vrhuncu krize 2011., Ursula von der Leyen se glasno založila za stvaranje „Sjedinjenih Europskih Država” u kojoj bi onda i financijske nevolje pojedinih članica bile rješavane zajedničkim naporom. Poznato je zasjedanje njemačke vlade gdje je tadašnji ministar financija Schäuble i ministrici von der Leyen i drugim članovima vlade „kao na školskom satu” objasnio neke osnovne činjenice o fiskalnoj politici i međunarodnom svijetu novca kako bi se prekinulo s možda dobronamjernim, ali ne osobito stručnim izjavama članova vlade.

Pet godina kasnije je još uvijek, ali tek paušalno govorila kako „Europu moje djece i unuka ne zamišlja tek kao labavi savez država zarobljenih nacionalnim interesima” jer samo snažna i jedinstvena Europa može u ovom globaliziranom svijetu promicati svoja pravila i štititi svoje vrijednosti.

Prijedlog Merkelove imao je svijetlu točku

Sporazum kojeg je predložila njemačka kancelarka Angela Merkel imao je važnu svijetlu točku – Fransa Timmermansa na čelu komisije. Bivši nizozemski ministar je predani europejac, prvorazredni organizator i sjajni potpredsjednik Komisije koji je branio europske vrijednosti u vrijeme rastućeg populizma i erozije demokracije.

No politička zajednica ostala je zbunjena predlaganjem Marije Gabrijel na mjesto Visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost. Bugarska političarka možda je dobro obavila posao kao predstavnica za digitalnu ekonomiju i društvo tijekom protekle dvije godine, ali daleko je od toga da je do sada pokazala ikakav interes ili stručnost u vanjskoj politici i sigurnosti. A to je, u ovo vrijeme, vjerojatno i najveći izazov za EU.

Prijelomni trenutak koji vodi istinski europskoj politici

To što je Merkeličin plan propao, je šteta na mnogo načina , smatra Tocci, osobito za one koji su vjerovali u proces Spitzenkandidata. “U 2014., taj proces je dao solidan politički paket, a to što nije uspio ove godine ne znači da od njega treba potpuno odustati”, ističe Tocci  te objašnjava kaKo bi trebao biti reformiran, prije svega predstavljanjem transnacionalnih lista i ambicioznijom selekcijom kandidata,.

“Stvorila se prilika da se rodi istinska stranačka politika za cijelu EU. Gledajući kroz takvu prizmu, postoji jasna dobra strana debakla Merkeličinog prijedloga  kao i dogovora koji je postignut“, ističe Tocci. Pritom navodi i kako nije samo drugačiji proces taj kojim se treba biti zadovoljan, nego i sami kandidati.

Transformacija će se vjerojatno samo ubrzati

“Von der Leyen će biti prva žena na čelu Komisije, stručna u međunarodnim odnosima i velikom sklonosti i talentom za vanjsku politiku”, ističe.  Koliko god kritičari govorili da je bila na čelu najproblematičnijeg ministarstva, Tocci ističe kako je to zapravo prednost. “To što je bila na čelu njemačkog ministarstva obrane od 2013. znači da  je von der Leyen bila u srcu europske vanjske i sigurnosne politike te transatlantskih odnoca u prilično turbulentno i zahtjevno vrijeme”, ističe Tocci.

Dodaje i kako je von der Leyen snažan zagovornik jačanja partnerstva EU i NATO-a, ali i jačanja europske ombrambene unije.

“S njom na čelu transformacija Komisije na polju obrane koja je započela u vrijeme predsjednika Junckera sigurno će se nastaviti a vjerojatno i ubrzati”, ističe.

Kontradiktornost koja mu pomaže

Socijalist Borrell kao visoki predstavnik za vanjske poslove još je jedan sjajan izbor koji će osnažiti EU, smatra savjetnica njegove prethodnice.  Ne samo da od svih imena koja su se navodila jedini ima stvarnog iskustva kao ministar vanjskih poslova Španjolske, nego ujedno ima i snažno europsko zaleđe jer je od 2004.  do 2007. predsjedao europskim parlamentom.

Njegova glavna kontradiktornost – to što je kao Katalonac koji se žestoko protivi osamostaljenju Katalonije, mogla bi postati njegova glavna prednost u rješavanju trenutno najvrućijeg europskog problema.

Španjolska je jedna od rijetkih zemalja EU koja nije priznala Kosovo upravo kako Kataloncima ne bi dala presedan za odcjepljenje, a s druge strane, EU pritišće Srbiju da prizna neovinskost Kosova odnosno  postigne barem nekakav sporazum kojim bi regulirala odnos sa svojom bivšom pokrajinom.  EU bi teško mogla naći kandidata kojemu će istodobno vjerovati Kosovari, jer je dolazi iz EU i Srbi, jer je Španjolac.

EU, naravno čeka i niz drugih daleko važnijih vanjskopolitičkih utakmica.

“Osim Balkana i potrebe za snažnijom europskom obranom, napetosti rastu oko iranskog nuklearnog sporazuma i priličnog zahlađenja transatlantskih odnosa sa SAD-om”, Ističe Tocci.

“Ali kad se sve zbroji, oni koji su vjerovali kako EU treba imati snažniju međunarodnu ulogu mogu zadovoljno odahnuti”, zaključuje Tocci.

(Global CIR/Agencije)

Objavljeno u:

Komentiraj