KLASIK ZA SVA VREMENA: Nakon više od 80 godina stigao je kraj Bube, ‘narodnog automobila’ koji je promijenio svijet!

Ferdinand Porsche je 17. januara 1934. napisao svoj ‘Ekspoze u svezi s izgradnjom automobila njemačkog naroda’. Narodni automobil, ili Volkswagen, morao je biti potpuno prikladan i pouzdan automobil, konstrukcijski jednostavan. Trebao je imati mjesta za četiri osobe, brzinu do 100 km/h i svladati uspon od 30 posto.

VW 30 prototip iz 1937.

Prvi prototip limuzine dovršen je 5. veljače 1936. godine. Njegov dizajn bio je novost u proizvodnji automobila te godine. Zračno hlađeni motori, opcionalno zamjenjivi kao dvotaktni ili četverotaktni u probnom programu, dosegli su razinu snage od 22,5 KS.

VW 30 prototip iz 1937.

Model V3, proizveden je u 3 primjerka, a na testu izdržljivosti od listopada do prosinca 1936. prešao je udaljenost veću od 50.000 kilometara. Prolazio je test punog opsega izdržljivosti pod kraticom VW 30. Testiranjem stečeno iskustvo i znanje je pretočeno u sljedećih 30 primjeraka.

Prva VW Buba koja je sišla s proizvodne trake

Adolf Hitler dijelio je Porscheovu viziju malog automobila i dao mu sredstva da ga napravi. U ranoj fazi izrade dizajna bio je to četverosjedni model od 650 kg, krajnje brzine od  100 km/h s 1-litrenim motorom s otprilike 26 KS. Morao je biti hlađen zrakom kako bi mogao funkcionirati u hladnijim dijelovima Njemačke.

Testiranje je započelo 1936. godine, a Porsche je izgradio prve predprodukcijske prototipove onoga što će postati 1938. godine Buba (njemački: Käfer). Nazvan tipom 60 interno, bio je vrlo blizu serijskoj proizvodnji u gotovo svakom aspektu.

Prije početka Drugog svjetskog rata Volkswagenovi radnici ručno su napravili 210 primjeraka Bube. Tijekom rata tvornica u Fallerslebenu, predjelu Wolfsburga, je preusmjerila svoju proizvodnju na vojna vozila. Potom je krajem rata tvornica potpuno uništena savezničkim bombardiranjima.

Volkswagen Typ 166, pogon 4x4, može u vodu. 14263 komada je proizvedeno između 1942. i 1944.

Kada je zavladao mir, u onom što je ostalo od tvornice moglo se proizvoditi automobile samo u suhim danima jer su zračni napadi uništili većinu krova. Radnici su ipak uspjeli ručno napraviti malu količinu Buba, prelazeći preko ruševina i izbjegavajući padanje opeke s ruševina. U poslijeratnim godinama, tvornica je bila jedini izvor rada na tom području.

U kolovozu 1945. britanske vojne vlasti, koje su od 1945. do 1949. vodile tvornicu, dobili su narudžbu za britansku vojsku 20.000 vozila pod imenom Type1.

Zapovjedno VW vozilo iz 1946. za britansku vojsku

Volkswagen je 1946. godine proizveo 10.200 primjeraka. Do listopada 1948. tvornica je proizvodila po jedan automobil svake tri i pol minute, što je iznosilo oko 2154 komada mjesečno.Štoviše, tvrtka je trebala zadovoljiti 15.000 narudžbi iz Njemačke i 7000 narudžbi iz inozemstva. Budućnost je izgledala sjajno.

10.000 VW Buba je proizvedeno 1946.

Mnogo pripadnika američke vojske vratilo se kući iz Njemačke s Bubom, ali je taj privatni uvoz bio loše dokumentiran. Nizozemski poslovni čovjek Ben Pon postao je prvi koji je poslalo primjerak Bube u SAD kako bi je prodao. Automobil je iskrcan u New Yorku u siječnju 1949.

Godine 1949. Buba (engleski Beetle) je imao 1,1-litreni zrakom hlađeni četverocilindrični bokser motor snage 30 KS. I koštao je 1280 dolara, što bi danas iznosilo oko 13.000 dolara. Volkswagen je 1949. prodao samo dva primjerka Bube u Americi. Prodaja je narasla na 270 jedinica 1950. godine.

Posljednja VW Buba iz Wolfsburga (1974.)

Tvrtka je napravila nekoliko manjih izmjena u dizajnu, uključujući zamjenu dvodjelnog stražnjeg prozora jednom jednim ovalnim 1953. godine i montiranjem novog, snažnijeg motora godinu dana kasnije. Volkswagen je proizveo 500.000-tu Bubu u srpnju 1953.

Volkswagen je u kolovozu 1955. napravio svoj milijunti automobil. Još uvijek u vlasništvu tvrtke danas, obljetnička Buba dobila je zlatnu boju s dijamantima ugrađenim u oba odbojnika, pragovima, prednjim svjetlima i gotovo svakom komadu opreme. Sjedala su imala ružičastu presvlaku.

Milijunta VW Buba sišla je s trake 5. kolovoza 1955.

VW je 1967. napravio prvu veliku vizualnu promjenu Bube. Volkswagen je zamijenio nagnuta prednja svjetla koja je automobil imao još od 1930-ih godina s uspravnim farovima i ugrađivao veća stražnja svjetla s integriranim svjetlima za vožnju unatrag. Promjene su uključivale nove odbojnike, nove čelične felge i redizajniranu instrument ploču. 

Značajno je i to da je Volkswagen dodao i dva brza brisača, 12-voltni električni sustav i nadograđeni kočioni sustav. Poluautomatski mjenjač nazvan Automatic Stick Shift pridružio se popisu opcija godinu dana kasnije.

10-milijunta VW Buba

Sljedeća velika promjena stigla je na vrijeme za modelsku godinu 1971., kada je Volkswagen predstavio Super Bubu (model s oznakom 1302 na većini svjetskih tržišta). MacPhersonov ovjes zamijenio je prednji ovjes s torzionim nosačima.  

Volkswagen je u veljači 1972. dosegao brojku od 15.007.034 primjeraka Buba. To je značilo da je Buba pretekla Ford Model T kako bi postala najprodavaniji automobil u povijesti. Volkswagen je ovu prigodu proslavio posebnim modelom Weltmeister (Svjetski prvak). Baziran na modelu 1302 S, krasili su ga metalik plava boja i posebni kotači.

VW 'Weltmeister' model

Model 1303 stigao je u kolovozu 1972. kao model za 1973. godinu. U Americi je zadržao oznaku Super Beetle. Volkswagen je iz sigurnosnih razloga dodao zakrivljeno vjetrobransko staklo; smanjio je rizik od stakla koje je putnike moglo ozlijediti tijekom sudara s prednje strane.

Snažan otpor Bube prema promjenama pomogao joj je da osvoji svijet šezdesetih godina prošlog stoljeća, ali joj se to osvetilo tijekom 1970-ih. Suvremeniji konkurenti poput Honde Civic i VW Golfa trošili su manje goriva, nudili više prostora za putnike i prtljagu i stajali su manje.

VW Buba od 1938. do 1975. godine

Od 1979. Wolfsburg više nije proizvodio Bubu, ali je ona ostala dostupna kao osnovni model na nekoliko europskih tržišta do 1985. Proizvodnja se nastavila u nekoliko zemalja, uključujući Meksiko, Brazil i Južnu Afriku.  Buba je postala izuzetno popularna u Meksiku, gdje su ju odabrali za službeno taxi vozilo u Mexico Cityju 1972. godine. 

Posljednja Buba prve generacije je sišla s proizvodne trake Puebla u Meksiku 30. srpnja 2003. i otputovala ravno u Volkswagenov muzej u Wolfsburgu. To je označilo kraj 65-godišnje proizvodnje tijekom koje je proizvedeno 21.529.464 automobila.

Druga generacija, koja je lansirana 1998. kao nova Buba (New Beetle), jer se izvornik još uvijek gradio u Meksiku, pomogla je da se pokrene val retro dizajna. Volkswagen je od 1998. do 2010. godine prodao 1,2 milijuna primjeraka druge generacije.

VW New Beetle je druga generacija Bube (2003.)

Posljednji veliki redizajn stigao je 2012. godine, kada je VW pokušao dodati ‘dizajn muškosti’ i ispustio new iz imena, jednostavno nazvavši vozilo Beetle. Cjelokupna proizvodnja svih Buba treće generacije prebačena je u Meksiko, a automobili iz te tvornice bili transportirani na 91 tržište diljem svijeta.

Volkswagen Beetle Cabriolet (slijeva nadesno:  VW Käfer Cabriolet (1952), VW Karmann 'Jolly' (1960), VW Käfer Cabriolet (1980), VW Käfer 1303 Cabrio (1979))

Buba treće generacije trebala je nastaviti ondje gdje je stao New Beetle, kombinirajući klasični styling s modernom tehnologijom. No treća generacija Beetlea nije nikada postala modna ikona poput nove Bube. Ipak, VW je kazao da je od konačne iteracije Beetlea iz 2011. godine izgrađeno više od 500.000 vozila.

Posljednji model VW Beetle 'Denim Blue' (2019.)

Posljednji primjerak VW Bube sišao je 10. jula 2019. s proizvodne trake u Volkswagenovoj tvornici u Puebli u Meksiku, a zadnji model Denim Blue biti će izložen u tamošnjem VW muzeju.

(Global CIR/T-portal)

Komentiraj