PREKOPAVAJU SIBIR U POTRAZI ZA OSTACIMA MAMUTA! Nevjerovatna priča o ‘zlatnoj groznici’ današnjice: ‘Za kilogram se dobije 400 eura, a jedna prosječno teži 80 kila, računica je više nego jasna’

Sibir trese “zlatna” groznica. No, nije u pitanju “žuto”, nego “bijelo” zlato. Na tisuće tragača i avanturista, sada dok u sjevernim dijelovima Sibira, oko polarnog kruga, na poluotoku Jamal području Jakutije, sve do Čukotke i Beringova prolaza, koji Rusiju dijeli od Aljaske, vlada kratkotrajno ljeto i bijele noći, očajnički kopaju – ostatke mamuta, piše Jutarnji.

The fosilized bones of a mammoth are seen at the excavation site where archeologists from Mexico's National Institute of Anthropology and History (INAH) are working in Tultepec, Mexico, in this handout photo provided by INAH on May 17, 2016. The fossils, dated to the Pleistocene epoch, were discovered on December 2015 by workers digging a septic pit. INAH/Handout via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY. EDITORIAL USE ONLY. - S1BETEUSIIAA

U tundri pod vječnim snijegom i ledom traže cijenjene kljove i krzno tih pretpovijesnih životinja, predaka slonova (bili su krupniji), kojih je, prema procjenama paleontologa, na tom području prije nekih desetak-petnaest tisuća godina živjelo više od 10 milijuna. Oni su izumrli prije nešto manje od deset tisuća godina kada je naglo zatopljenje uništilo plodne pašnjake, pretvarajući ih u močvaru te su ti ogromni biljojedi jednostavno pomrli od gladi. Doduše, najnovija istraživanja pokazuju da su na otoku Vrangel u Sjevernom ledenom moru pronađeni ostaci mamuta koji su nestali “tek” prije nekih četiri tisuće godina.

Stotonci

Naime, kilogram mamutove bjelokosti cijeni se otprilike oko 400 eura, prosječna težina jedne kljove je oko 80 kg, a kapitalci znaju težiti i do 150 kg. A kako se u sibirskoj “ledenici” nerijetko mogu naći posve očuvani cjelokupni kosturi tih nekadašnjih masivnih “stotonaca”, onda nije teško izračunati koliko pravi lovci na mamutovu bjelokost mogu dići na samo jednom jedinom pronalasku.

Prema ruskim medijima, godišnje se iskopa oko 80 tisuća tona bjelokosti, a zalihe su, pretpostavlja se, još oko 500 tisuća tona!? Neki su mamuti tako dobro očuvani da se još može naći i meso na krznu ili uz rebra i kralježnicu, pa se nalaze i dobro očuvani unutarnji organi. No, meso nema vrijednost, ali se ruski znanstvenici žale da ga lovci bacaju i uništavaju te time uzrokuju nemjerljivu štetu u proučavanju ne samo tih životinja, nego i cjelokupne flore, faune, klime i ostalih zanimljivosti o tom davnom razdoblju.

Osim toga, to se meso ne zbrinjava na pravi način, pa često do njega dolaze razne životinje, a to onda može prouzročiti bolesti, razvoj raznih bakterija i virusa. U zamrznutim dubinama očuvali su se i mnoge druge životinje čije kosti nisu tako vrijedne i unosne, pa ruski znanstvenici stalno apeliraju da ih “ljutiti” lovci na mamute ne uništavaju.

Mammoth tusks from Russia are seen inside a carving and jewellery factory in Hong Kong, China October 23, 2015. Hong Kong is one of the largest ivory smuggling hubs in the world, with 8 tonnes of smuggled ivory seized in 2013 alone, according to the WWF. The Chinese territory has outlawed the import and export of African elephant tusks since the ban took effect in 1990, but shops are allowed to sell ivory products acquired before the ban. The trade of tusks from extinct mammoth is unregulated. REUTERS/Bobby Yip - GF20000029380

Zaštitnici prirode žale se i na devastaciju okoliša, uništavanje mjesne flore i faune, naime, da bi se “odmrzlo” tlo, koriste se ogromne količine vode koje ispumpavaju posebne pumpe. Naime, ljetom se otopi tek površinski sloj tla, do najviše dva-tri metra dubine, a kljove se mogu nalaziti na dubini i većoj od 40 do 50 pa i više metara.

Lovci zimi pripremaju logistiku na mjestima na kojima će kopati. Grade se logori, dostavlja benzin, hrana i ostalo, kako bi se čim “zubato sibirsko sunce zagrije” bacilo na posao. Dostavljaju razna “gusjeničarska” vozila i plovila, male motokultivatore, bagere, koji se mogu koristiti po snijegu, ali i po pjeskovitom, blatnom i močvarnom terenu kakav je ispod tisućljetnog sibirskog snijega i leda.

Oni vještiji unajmljuju i helikoptere, a sve to košta, iziskuje velike napore i troškove. Iskapanja moraju biti minuciozna i delikatna, kako se vrijedna bjelokost ne bi oštetila ili ne daj bože uništila nespretnim i nonšalantnim kopanjem. Lovci na mamute kažu da je to unosan, ali skup i riskantan pothvat, jer dobro isplanirana operacija pronalaska i vađenja mamuta može stajati i više od 10 tisuća eura, a tim lovaca teško da može biti manji od 20 do 25 ljudi.

– Mnogi lovci dižu sulude kredite, daju svoje kuće pod hipoteku – kaže lovac na kljove Aleksandar Popov.

Alexander Svalov, an official of the Ice Age Museum, inspects a mammoth bone in the museum's storage room in Moscow September 4, 2007. In Siberia's northernmost reaches, high up in the Arctic Circle, the changing temperature is thawing out the permafrost to reveal the bones of prehistoric animals like mammoths, woolly rhinos and lions that have been buried for thousands of years. Picture taken September 4, 2007. To match feature ARCTIC-RUSSIA/MAMMOTHS REUTERS/Sergei Karpukhin (RUSSIA) - GM1DWEHLXAAA

Urušavanje tla

On kaže kako je to i opasan posao, jer često su na teškom dostupnom terenu, ali i na priličnim dubinama, a događa se da se teren uruši. Osim toga, lovcima smetnju prave i mnogobrojne ose, stršljenovi i mamutski komarci, koji također koriste kratko ljeto da bi produljili vrstu i napili se potrebne krvi. Bjelokost se koristi za izradu raznih figurica (šah od mamuta dostiže cijenu i po nekoliko desetaka tisuća eura).

Pročulo se da bjelokost ima i afrodizijačke sposobnosti i da osim dugotrajne potencije osigurava i dugovječnost, pa se cijena digla. Država je trenutno izdala manje od sto licenci, ali pretpostavlja se da na teren izlazi još najmanje toliko krivolovaca. Bjelokost se kasnije pokušava nelegalnim putevima prebaciti u Kinu, koja je glavni kupac, a iz ruske policije kažu da gubici na krivolovu i švercu debelo prebacuju 20 milijuna eura.

Inače, još u drugoj polovici 18. stoljeća, oko 1770. godine, trgovac iz Jakutska Ivan Ljahov tražio je od carice Katarine II. dozvolu za “monopol na iskapanje bjelokosti”.

(Global CIR/JL/Agencije)

Komentiraj