MI VJERUJEMO U EUROPU OD LISABONA DO VLADIVOSTOKA! EU ima plan, kojeg podržavaju i SAD: Vraćanje Rusije u zapadnu sferu kako bi se zajedno suprotstavili Kini!

“Važna međunarodna pitanja mogu se riješiti samo uz sudjelovanje Moskve”, rekao je u srijedu njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas prije nego što je krenuo na put u Rusiju.

Mi vjerujemo u Europu koja se širi od Lisabona do Vladivostoka

To je već poznata mantra zapadnoeuropske politike koja na taj način opravdava veze s Vladimirom Putinom – dakle, Rusijom – iako je Moskvi, zbog aneksije Krima, nametnula sankcije koje traju već punih pet godina. Toj je temi novi začin dodao Donald Tramp koji je u utorak izjavio: “Bolje je imati Rusiju sa sobom. Puno tema o kojima razgovaramo povezano je s Rusijom, želio bih da se vrati u G8”. U svom stilu je dodao da, ako bi to netko predložio, on bi bio sklon podržati takav prijedlog. I jasno, nije zaboravio napasti svog prethodnika Baracka Obamu. “Kao što znate, dugo je postojala skupina G8 i predsjednik Obama više nije želio Rusiju jer su oni bili pametniji od njega”, rekao je.

Ove subote u Biarritzu Francuskoj počinje summit G7, skupine koja se i dalje smatra ekonomski najrazvijenijim zemljama svijeta iako među njima nema dvoje ključnih ekonomskih igrača: Kine i Indije. I strateškog, Rusije. Teme sastanka bit će brojne, od trenutnog stanja ekonomije, preko pitanja klimatskih promjena do geopolitičkih kriza i prijetnji. A tu su Iran, Sirija, Kašmir, da navedemo samo neke. U sve te tri je važna uloga Rusija i bez nje svakako ove prve dvije nisu rješive. Dakle, Tramp i Maas su u pravu, piše Euraktiv.

A da se nešto ozbiljnije zbiva po tom pitanju moglo se zaključiti već i sastankom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i Putina ovog ponedjeljka. Macron je prije sastanka, koji je trajao oko šest sati i završio u 23.30 po lokalnom vremenu, rekao sljedeće: “Razmišljao sam o svemu što se dogodilo posljednjih par desetljeća i što nas je uspjelo razdvojiti. Znam da je Rusija europska zemlja u svojoj srži. A mi vjerujemo u Europu koja se širi od Lisabona do Vladivostoka… Drugim riječima, neophodno je za Ruse da budu dijelom europskog svijeta. I zato vjerujem u ovaj europski koncept. Vjerujem da bismo trebali obnoviti i revidirati arhitekturu povjerenja između Rusije i EU”. Macron je podsjetio i na odluku o povratku Rusije u Vijeće Europe.Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije. 

Ako se Trampa i može smatrati zagovornikom dobrih veza s autoritarnim liderima, ako se Maasa može dekodirati kao želju da se što prije obnove lukrativni poslovni odnosi Njemačke i Rusije, Macron je u razgovoru s Putinom nastupio kao glasnik EU i G7.  CNN je u utorak navečer objavio kako je viši dužnosnik američke administracije rekao da su se Tramp i Macon tijekom telefonskog razgovora dogovorili da će pozvati Rusiju na sastanak G7 iduće godine. Domaćin će biti SAD, preciznije Donald Tramp. A domaćin uvijek može birati goste.

Nedugo nakon što je Donald Tramp pobijedio na predsjedničkim izborima u njegov se toranj na newyorškoj Petoj aveniji dogegao Henry Kissinger. Koji je svakom američkom predsjedniku od Ronalda Reagana nadalje uvijek davao savjete. Trampu je poručio da je nužno graditi politiku privlačenja Rusije u zapadnu orbitu. Jer to je jedini način da se onemogući padanje Moskve u klijentelistički, vazalni odnos s Pekingom. Svjesni su toga i Putin i njegova dva najdugovječnija suradnika, dva Sergeja: Šojgu, ministar obrane i Lavrov, ministar vanjskih poslova.

Russian President Vladimir Putin meets with Defence Minister Sergei Shoigu and Foreign Minister Sergei Lavrov at the Kremlin in Moscow, Russia, February 2, 2019. Sputnik/Alexei Nikolsky/Kremlin via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY. - RC16B8CB93F0
Alexei Nikolsky / REUTERS/Trojac najmoćnijih u Kremlju (slijeva): Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova, Vladimir Putin i ministar obrane Sergej Šojgu

Moskva nije sretna kineskim zadiranjem u prostor bivših sovjetskih republika

Projekt zajedničkog sigurnosnog i ekonomskog prostora od ne Lisabona, nego Vancouvera do Vladivostoka ozbiljna je strategija kojom se prostor “zapadne kulture” može obraniti od prevlasti brzorastuće azijske ekonomije. Moskva nije sretna kineskim zadiranjem u prostor bivših sovjetskih republika i želi sačuvati svoju prevlast na tom prostoru (rusko sadašnje savezništvo s Pekingom više je brak iz nužde zbog problema u odnosima sa Zapadom nego stvarna strateška odluka).

Peking nastoji projektom “Jedan pojas, jedan put” steći prevlast u Euraziji. Povijesna je činjenica: tko kontrolira Euraziju, kontrolira svijet. Danas to nije u potpunosti točno, ali Kina usporedo jača i svoje pozicije na Pacifiku, ključnoj točci za globalnu prevlast (tri vodeće ekonomske sile su na tom prostoru, u blizini je Indija, a i Rusija). Što je sve izravna posljedica dolaska na vlast Xi Jinpinga koji je srušio doktrine Deng Xiaopinga, preuzeo svu vlast u Kini i učinio se doživotnim vladarom. Koji ima jasan cilj: stvoriti međunarodni poredak s kineskim karakteristikama.

Russian President Vladimir Putin and Chinese President Xi Jinping make pancakes during a visit to the Far East Street exhibition on the sidelines of the Eastern Economic Forum in Vladivostok, Russia September 11, 2018. Sergei Bobylev/TASS Host Photo Agency/Pool via REUTERS
Sergei Bobylev / REUTERS/ Kineski i ruski čelnici, Xi Jinping i Vladimir Putin grade osobno prijateljstvo

Dakle, da bi se “zapadni kulturni prostor” mogao suočiti s tom prijetećom politikom ekonomskog giganta, nužno je zajedništvo. Koje, u ovom trenutku, sprečava ruska avantura u Ukrajini. Putin je u razgovoru s Macronom rekao da je razgovarao s novim ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim i da vidi prostor za napredak u pregovorima u “normandijskom formatu” – Rusija, Ukrajina, Francuska, Njemačka.

Iako je Rusija glavni krivac, Kijev nije pokazao preveliku sklonost kompromisu

Iako Rusija snosi glavnu krivicu zbog poticanja pobune na istoku Ukrajine i aneksije Krima, Kijev nije pokazao preveliku sklonost kompromisu. Bez obzira na nacionalne silnice, Ukrajina će morati napraviti ustupak prema stanovnicima Donbasa i dati im određeni stupanj samostalnosti. Konačno, na to je i pristala Sporazumom iz Minska. U takvim bi se okolnostima otvorila mogućnost za traženje rješenja statusa Krima. Pri čemu tu treba biti realist: Rusija ga se neće odreći. U međuvremenu se pojavio prijedlog zajedničkog suvereniteta.

Konačno, diplomacija i međunarodno pravo su jako rastezljivi. Gotovo pa do one naše: “Ljudi smo, dogovorit ćemo se”. Povratak Rusije u Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe, gdje je izgubila svoja prava upravo zbog aneksije Krima, bio je prvi ozbiljan signal geopolitičkih ciljeva.

U novom broju uglednog časopisa Foreign Affairs (rujan/listopad 2019.) Odd Arne Westad, Elihu profesor na Sveučilištu Yale navodi sljedeće: “Nema smisla ostaviti Rusiju na rubu međunarodnog sustava. Washington bi trebao privesti Moskvu odnosu suradnje sa Zapadom otvarajući više prostora za partnerstvo i pomažući u rješavanju sukoba na istoku Ukrajine”.

U tom kontekstu može se promatrati i relativno iznenadna dinamika Washingtona u cilju rješavanja kosovskog pitanja, što bi dodatno smanjilo tenzije između Moskve i Bruxellesa i pacificiralo Zapadni Balkan. Pri čemu ni Srbija ni Rusija ne bi bile gubitnice.

Proces je očito u tijeku, ovaj summit G7 već možemo slobodno nazvati G7+1 jer će Macron svoje goste potanko izvijestiti o svemu što mu je Putin rekao. “Kremaljskom caru” bi odgovarao povratak na svjetsku scenu, ali će morati paziti kako će kod kuće objasniti pomake u ukrajinskoj politici. Jer, u njegovom najbližem krugu sjede ljudi poput Vladislava Surkova, jednog od ideologa Kremlja, koji smatraju da je Rusija sama. I da je takva najjača. No, i on je skloniji vezama sa Zapadom nego s Kinom.

(Global CIR/Euraktiv/Agencije)

Objavljeno u:

Komentiraj