ŠTA ZAISTA BRINE LIDERA SNSD-a?! Za Dodika sporna reforma policije u okviru ANP-a!

Predstavnici bh. entitea Republike Srpske ne prihvaćaju Godišnji nacionalni program za članstvo u NATO-u, kako bi navodno održali isti kurs samo njima poznate ‘vojne neutralnosti’ kao i Srbija. Međutim, osim vojne neutralnosti, postoji i problem reformi u sklopu ANP-a.

Gdje Dodik vidi prijetnju?

Jedna od njih je i reforma policije. Sudeći po izjavama iz RS-a, upravo je ta reforma ključni problem Dodiku za neprihvaćanje ANP-a. U usvajanju ANP-a Milorad Dodik i zvaničnici Republike Srpske vide ‘novu opasnost’ za ovaj bosanskohercegovački entitet, a to je reforma policije.

Mnogo nametnutih, iznenada upisanih reformi, koje bi trebale da prođu. Kao što je novo otvaranje reformi policije, i mnogo toga drugog što ne dolazi u obzir – naveo je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a (19.8.2019.).

Kao što je rekao član Predsjedništva, to se neće desiti. Vrlo kratko i jasno i tako da nemamo potrebu da objašnjavamo kako će to utjecati na reformu bezbjedonosnih struktura u BiH – rekao je Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova RS-a. (19.8.2019.).

Struka različito gleda na ove Dodikove najave. U RS-u ga podržavaju dok u Federaciji smatraju da nema govora o reformi policije te objašnjavaju da je samo navedena međunarodna saradnja Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH te razmjena informacija svih policijskih struktura u državi sa pravosuđem.

Tu se nigdje ne govori o reformi osim da li greškom ili nečijom željom nazvano to poglavlje reforma policije, a sadržajno ona ne govori o reformi policije. Ja bih volio da vidim taj plan odnosno stavove kako će ta reforma izgledati – navodi Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije UNSA.

Ali onaj civilni dio sadrži nekoliko tačaka koje RS ne može prihvatiti. To je prije svega reforma policije kroz jačanje Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, a na uštrb entitetskih policija – tvrdi Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka UNBL.

Žal za ‘Aprilskim paketom’

Reforma policije u našoj zemlji stara je vijest i to od 2005. godine, a bila je involvirana i u Aprilski paket iz 2006. koji je oboren, prije sveg zbog Harisa Silajdžića, tadašnjeg predsjednika Stranke za BiH, ali i niza vjerskih službenika uključujući i samog reis-ul-ulemu Mustafu Cerića te diplomata sa dužim stažom poput Bisere Turković, ali i brojnih drugih kulturnih i akademskih radnika.

Da je taj paket prošao, imali bismo jedinstvenu policiju. Svi zakoni vezani za policiju bili bi doneseni na državnom nivou. Sufinsnsiranje bi bilo na državnom nivou, policijske regije bi prelazile entitetske granice i na taj način bila bi postignuta efikasnost policije

Policija nije efikasna

Policija nije efikasna, ukazuje struka, te objašnjava da nije poenta u osnivanju novih policijskih struktura već da postojeće dožive transformaciju i unaprjeđenje kako bi u konačnici građani imali više povjerenja u njihov rad.

Mi imamo situaciju u tih bezbroj agencija kantonalnih, etitetskih, državnih nivoa da su nadležni za sve, a kad treba riješiti pitanje sigurnosti povratnika, pitanje ugrožavanja provale u stan, pitanje ugrožavanja pojedinih prava da niko nije nadležan za to – dodaje Kržalić.

Koliko je komplicirana reforma policije ukazuje nam nedavni pokušaj uspostavljanja zajedničke radioveze u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, na šta nisu pristali iz MUP-a RS-a, ali i pojedinih kantonalnih MUP-ova na čijem su čelu HDZ-ovi kadrovi.

(Global CIR/Agencije)

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj