BARBARSKI NAPAD NA KULTURNO NASLIJEĐE BiH! 27. godišnjica granatiranja i paljenja Vijećnice

”Ko pali knjige, palit će i ljude” – napisao je u maju 1933. njemački pisac Tomas Man. U noći 25. na 26. august 1992. prvi dio proročanstva ostvaruje se u plamenu sarajevske Vijećnice kada paravojne snage bosanskih Srba i JNA, s položaja na okolnim sarajevskim brdima, granatiraju sarajevsku Vijećnicu u kojoj je tada bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.

Slikovni rezultat za zapaljena vijećnica

Nakon antičkog paljenja Aleksandrijske biblioteke, te spaljivanja knjiga u nacističkoj Njemačkoj, paljenje Vijećnice je najveći barbarski čin u historiji čovječanstva po broju uništenih knjiga i dokumenata neprocjenjive vrijednosti.

Vijećnica je otvorena 20. aprila 1896. godine i od tada je svjedok mnogih događaja u glavnom gradu BiH.

Prvobitno je bila zgrada tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Poslije Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine, služila je gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora.

Nakon toga postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.

Za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine Vijećnica je bila više puta granatirana.

U noći sa 25. na 26. august 1992. godine je zapaljena, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o istoriji BiH, dok je unutrašnjost gotovo potpuno uništena.

Rekonstrukcija Vijećnice počela je 1996. godine, a ponovo je svečano otvorena 9 maja 2014. godine.

U Inat kući – Šeherćehajina ćuprija danas u 21.00 sati biće održano Druženje “Vijećnica iz inata” povodom obilježavanje dana sjećanja na paljenje Vijećnice.

U Vijećnici će biti upriličen i Dan otvorenih vrata.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj