DRŽAVA BiH KAO META: Političko, ideološko i vjersko maskiranje stvarnih namjera u uslovima specijalnog rata!

Bosanskohercegovačka javnost ovih dana posebnu pažnju posvećuje dešavanjima u Islamskoj zajednici BiH. Razlog ovog velikog interesovanja medija jeste skori izbor za novog poglavara ove zajednice, koji je prema odredbama Sabora IZ-a planiran za 12. oktobar ove godine. Tri su kandidata koja su ušla u uži izbor za reis-ul-ulemu IZ u BiH: Husein ef. Kavazović, Salem ef. Dedović i Muamer ef. Zukorlić.

Prije zvanične potvrde kandidata za novog reisa, svako muftijstvo je nominovalo svoje prijedloge. Tako su sa područja Muftijstva sarajevskog za poglavara IZBiH predloženi aktuelni reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović, zatim zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić, te muftija mostarski Salem ef. Dedović. Husein ef. Smajić se kasnije na sjednici Sabora IZ-a povukao iz utrke.

Ista imena (Kavazović, Smajić i Dedović) predložilo je i Muftijstvo mostarsko. U Muftijstvu banjalučkom jednoglasno su donijeli odluku da kao kandidata za izbor reisa predlože dr. Husein ef. Kavazovića. U Zenici je odlučeno da kao kandidat za reisu-l-ulemu bude predložen dr. Husein ef. Kavazović. Muftijstvo goraždansko je na sjednici u Rogatici jednoglasno odlučilo da aktuelni reis Kavazović bude jedini kandidat sa područja tog muftijstva.

U Muftijstvu bihaćkom su pored jednoglasne podrške kandidaturi aktuelnog reisa Kavazovića, četvorica članova izbornog tijela izdvojila svoje mišljenje, tražeći da se na listi prijedloga nađu Muamer ef. Zukorlić i neki drugi kandidati. Zajednički stav Muftijstva tuzlanskog bio je da se aktuelni reis Kavazović ponovo predloži za obavljanje ove funkcije i u narednom mandatu.

Nekoliko dana ranije, Mešihat i Sabor Islamske zajednice (IZ) u Srbiji na odvojenim sjednicama jednoglasno je iskazao podršku kandidaturama dr. Huseina ef. Kavazovića, ali i Muamera ef. Zukorlića, nekadašnjeg sandžačkog muftije.

Pored toga što su sva tri kandidata za novog poglavara IZ u BiH završili čuvenu Gazi Husrev-begovu medresu, zanimljivo je kako su svoje fakultetsko obrazovanje stekli na području sjeverne Afrike. Reis Kavazović i muftija Dedović su bili studenti nadaleko poznatog kairskog Al-Azhara. Kavazović je kasnije doktorirao na FIN-u u Sarajevu. Svoja znanja iz medrese ‘odmrznuti muftija’ Zukorlić upotpunjavao je na Islamskom fakultetu u Konstantini u Alžiru, dok je postiplomski studij završio u Libanu, da bi na kraju doktorirao na svom univerzitetu u Novom Pazaru.

Već nakon početnih nominacija za kandidate, u javnosti su se kao favoriti izdvojili aktuelni reis Husein ef. Kavazović i ‘odmrznuti’ sandžački muftija Muamer ef. Zukorlić, predsjednik parlamentarne stranke (SPP) u Skupštini Srbije i predsjednik Odbora za obrazovanje, nauku i informatičko društvo Skupštine susjedne nam Srbije.

Regionalni kontekst

Svi su nemalo iznenađeni kandidaturom Muamera ef. Zukorlića, sa kojom on navodno nije imao nikakve veze već je samo prihvatio prijedlog ‘uleme Sandžaka i Krajine’, budući da je Zukorlić aktivni političar, koji je napustio svoj raniji poziv vjerskog službenika i otisnuo se u polje politike. Pošto nije podnio ostavku na funkciju skupštinskog poslanika u Srbiji niti onu stranačkog predsjednika, postavlja se pitanje njegove podobnosti za obavljanje funkcije vrhovnog vjerskog poglavara.

Da stvar bude gora, Zukorlić je kao političar u toku predizborne kampanje u BiH, ali i nakon oktobarskih izbora, aktivno podržavao vladajuću ‘šestorku’ u Kantonu Sarajevo, posebno ističući privrženost NiP-u Elmedina Dine Konakovića i Keme Ademovića. Konaković je u nekoliko navrata boravio u Novom Pazaru,  što ne bi bilo problematično da njegove posjete nisu imale političku pozadinu iskazivanja podrške političaru Zukorliću, koji očigledno ima ambicije da zasjedne i na funkciju reisa pa da tako spoji svoje viđenje vjere i politike u neku formu ‘političkog islama’.

Dešavanja u posljednje tri-četiri godine na području Zapadnog Balkana pokazuju konstantu miješanja dijela srbijanskog obavještajnog sektora u  aktivne integracijske procese u susjednim državama, s ciljem njihovog usporavanja ili potpunog blokiranja, a što se može smatrati izrazom vanjske politike Rusije. Tako je potvrđeno da su srbijanske obavještajne agencije imale svoje prste umiješane u pokušaje nasilnih prevrata i u Sjevernoj Makedoniji i u Crnoj Gori s ciljem sprječavanja ovih država da postanu punopravne članice NATO-a.

Indikativno je da se u Crnoj Gori, na protestnim skupovima pročetničke opozicije protiv tamošnje vlasti koja je zagovarala NATO integracije, a čiji je aktivni učesnik bio i mitropolit Amfilohije Radević, mogao vidjeti i predsjednik Zukorlićevog BDZ-a ( a od 2017. SPP-a) za Crnu Goru Hazbija Kalač. Na protestnom skupu organiziranom 24.10.2015. godine, Kalač je pozvao okupljenu masu da ne dozvole ‘da ikada više bude režima kao što je ovaj’. Dodao je i da ‘režim vlada podjelama’ i pozvao građane da ‘zajednički odgovore na pritisak vlasti’. “Danas se more odvojilo i danas je Musa a.s. izbavio svoj narod iz kandži faraona, a danas se ovdje odvaja more da oslobodi narod i padne drugi faraon!”, kazao je tada Kalač. Iako su demonstracije i nemiri bili organizirani pod plaštom ‘navodne borbe protiv koruptivnog režima’ i zbog ‘teške ekonomske situacije’, većini domaćih i međunarodnih političkih faktora bilo je jasno kako se radi o planski osmišljenim mitinzima s ciljem sprječavanja ulaska Crne Gore u NATO.

Aleksej Puškov, predsjednik Komiteta za međunarodne odnose državne Dume Ruske Federacije, je 27. 10. 2015. godine izjavio: ‘Naši odnosi sa Crnom Gorom se nažalost razvijaju prilično loše zbog toga što ona zauzima aktivnu antirusku poziciju’. Ova izjava svjedoči da je Rusija proces pridruženja Crne Goru NATO-u tretirala kao antirusku politiku.

Istovremeno, u periodu kada su se ove drame dešavale u Crnoj Gori, ali i u Sjevernoj Makedoniji, u BiH je trajao bespoštedni linč tadašnjeg člana Predsjedništva BiH i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, s ciljem njegove diskreditacije i uklanjanja sa političke scene u BiH. Linča nije bila pošteđena ni njegova porodica, a posebno supruga prof.dr. Sebija Izetbegović, koju i danas neopravdano proziva Elmedin Konaković.

Napadi na KCUS i na najuspješniju direktoricu ove zdravstvene ustanove u njenoj historiji, koja je uspjela vratiti milionske dugove ranijih menadžmenta i napraviti veliki iskorak etablirajući KCUS kao vodeću medicinsku ustanovu u regiji, imaju dublje subverzivne motive kojima je cilj diskreditacija svega vrijednog u bošnjačkom narodu i svjesno ili nesvjesno instaliranje ‘Dodikovih miljenika’.  Prema davno osmišljenom planu još za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, Bošnjacima se trebalo onemogućiti školovanje u svjetovnim školama, kako bi najobrazovaniji sloj tog naroda bili vjerski službenici te kako bi na koncu Bošnjaci bili svedeni na vjersku skupinu. Da se od tog plana nije odustalo možemo vidjeti i danas, kada je na sceni poplava različitih privatnih univerziteta, fakulteta, privatnih klinika…koja ide na štetu državnom obrazovnom sistemu te proizvodi armiju nestručnih kadrova. Sa druge strane, instaliranjem poslušnika koji će subverzivno djelovati i urušavati državne univerzitete i državne klinike, želi se okončati taj plan tako što će se svaka institucija od državnog i nacionalnog značaja uništiti i obezvrijediti. Na put toj razgranatoj mreži stala je jedna hrabra i sposobna žena, dokazavši da se i u našim uslovima mogu postići svjetski rezultati.

Paralelno sa ovim linčem i napadom na političke autoritete Bošnjaka, prije svega na tadašnjeg  člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, a što su na terenu provodili ‘domaći ljudi’ pa čak i pojedini tadašnji članovi SDA, Srbija je, prema medijskim natpisima, u BiH poslala najmanje deset operativaca BIA-e i drugih sigurnosnih službi s ciljem da pokušavaju uticati na rezultate oktobarskih izbora u BiH.  Trojica njih imaju diplomatski status u BiH. Prema zvaničnom spisku srbijanske ambasade u BiH, diplomatske poslove u našoj zemlji obavlja Goran Živaljević, bivši zamjenik direktora BIA-e. Živaljević je nekoliko godina iste poslove obavljao u Makedoniji. Prema dokumentima makedonskih službi objavljenim u medijima, Živaljević je bio jedan od organizatora poznatog ‘napada u Sobranju’. Uprava za bezbjednost i kontraobaveštajnu aktivnost Makedonije (UMK) u svojim je dokumentima navela da je prisluškivala Živaljevića , te da su zaključili da je njegov cilj bio „da se promoviše ruska politika i Gruevski, ali i bori protiv ulaska Makedonije u NATO“. S obzirom na njihove ranije aktivnosti, pretpostavlja se da su i u BiH imali slične interese sprječavanja NATO integracija, a što je nemoguće sprovesti bez instaliranja podobnih u Predsjedništvo BiH i blokiranja formiranja vlasti. Tako se na izborima oktobra 2018. godine ključna politička bitka vodila za  Predsjedništvo, najznačajniji državni organ BiH.

Zbog toga je bh. javnost podozriva prema kandidaturi srbijanskog skupštinskog poslanika Muamera Zukorlića za najvišu vjersku funkciju kod Bošnjaka, jer na osnovu ranijeg iskustva, još od obaranja ‘aprilskog paketa’ u čemu je ulogu odigrao tadašnji reis Mustafa Cerić,  pa do danas, smatra kako je njegovo djelovanje štetno za državu BiH. To se i danas jasno očituje u Zukorlićevoj podršci političkom projektu ‘šestorke’, čija je kičma Konakovićev i Ademovićev NiP.

Pisma i poruke

Akltuelni reis-ul-ulema Husein ef. Kavazović, tokom svog mandata podržavao je Mešihat IZ-a u Srbiji i Muftijstvo sandžačko, koje je sastavni dio IZ-a u BiH, mada mu je dio javnosti u BiH to zamjerao.

Bošnjaci Sandžaka uputili su pismo reisu-l-ulemi Huseinu ef. Kavazoviću krajem oktobra 2018. godine u kojem ga pozivaju da posjeti Sandžak, ali i da ne podržava Muamera Zukorlića ‘u njegovim nastojanjima da ovlada Bošnjačkim nacionalnim vijećem’, budući da se u periodu planirane posjete u Sandžaku odvijala kampanja za izbore za BNV. U pismu koje je potpisalo 11 predstavnika općina i političkih stranaka Bošnjaka Sandžaka stoji:

„Bošnjaci Sandžaka – dostojanstveni i ponosni muslimani iz Prijepolja i Priboja, Nove Varoši i Sjenice, Tutina i Novog Pazara – šalju Vam najtoplije selame. Selame i par bratskih riječi…

Bošnjaci Bosne i Sandžaka su jedan narod. Mi smo braća i, inšallah, uvijek ćemo to i biti. Zato Vas, u ime te bratske ljubavi, poštovani reise pozivamo da ne okrećete glavu od Bošnjaka Sandžaka i zuluma koji nam se čini.

Nadamo se da znate šta se trenutno dešava u našoj regiji i da su pred nama izbori za nacionalna vijeća. Čekamo ih u atmosferi punoj tenzija, uvreda, napada, obračuna i svega onoga čega bi se svaki musliman postidio.

Sve te negativne pojave kojima se pokušava potpuno razoriti naša zajednica, a cijeli bošnjački narod svesti na nivo vjerske skupine kojom će drugi lako manipulirati potječu iz samo jednog izvora – od čovjeka koji je ostavio ahmediju zarad biznisa i politike, Islamsku zajednicu pretvorio u podružnicu svoje stranke, a časne imame i ostale uposlenike ucijenio i natjerao da budu njegovi poslušnici.

Kako čujemo, Vi ste ovih dana pozvani da prisustvujete jednom političkom skupu i promociji izborne liste. To, naravno, nije učinjeno otvoreno, nego pod izgovorom da posjećujete Islamsku zajednicu i obilježavate naš zajednički jubilej. Nadamo se, uvaženi reise, da ste svjesni toga i velike podvale koja se krije iza poziva koji vam je upućen.

Dužni smo da Vam kažemo da većina Bošnjaka Sandžaka ne želi Muamera u svom nacionalnom vijeću, u svojoj Islamskoj zajednici, ne žele ga u svojim životima.

Takvo raspoloženje sam je zaslužio svojim djelima jer svih ovih godina ne bira sredstva da bi se svetio sopstvenom narodu koji, u slobodi svojeg izbora, jednostavno ne želi da odabere njega.

Zato Vas molimo, nemojte podržavati politiku koja promoviše sukobe i podjele unutar bošnjačke zajednice. Nije toga vrijedan niti jedan čovjek, ma kako se on zvao.

Bujrum, dođite u Sandžak! Sandžaklije vas poštuju i ugostit će Vas kako to i priliči.

Ali, molimo Vas, dođite kod svih i nemojte zarad jedne interesne grupe okretati glavu od svojeg naroda“, navodi se u pismu.

Potpisnici pisma su: Nihat Biševac, gradonačelnik Novog Pazara, Kenan Hot, načelnik općine Tutin i njegov kolega iz Sjenice Hazbo Mujović. Potpisnici su i Sulejman Ugljanin u ime Bošnjačkog nacionalnog vijeća, Salih Hot – SDA Sandžaka, Nihad Hasanović – Sandžačka demokratska partija, Fevzija Murić iz Stranke za Sandžak, Mujo Muković – Bošnjačka narodna stranka, Mirsad Đerlek – Sandžačka narodna partija, Esmin Vućelj – Liberalno-demokratska partija te Jusuf Mujezinović -Bošnjačka demokratska zajednica.

Reisu-l-ulema Husein Kavazović ipak je sa delegacijom muftija došao u Novi Pazar 30. oktobra 2018. radi učešća na svečanoj akademiji u povodu 25 godina od osnivanja Sandžačkog mešihata.

U maju 2019. godine Mevlud ef. Dudić, muftija sandžački,  poslao je otvoreno pismo predsjedniku SDA BiH Bakiru Izetbegoviću koje je objavljeno na svim regionalnim medijima, a u kojem negoduje zbog posjete člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića Sandžaku, koji je povodom Dana bošnjačke zastave bio gost Bošnjačkog nacionalnog vijeća, dok ga je na iftaru ugostio Sulejman Ugljanin.

‘Poznato je da Ugljanin i SDA Sandžaka koju predvodi, više od deset godina sve svoje kapacitete koriste u cilju razbijanja Islamske zajednice u Sandžaku i Srbiji. Rezultat takvog djelovanja je i udar na Islamsku zajednicu koji se desio 2007. godine kada je Ugljanin uz pomoć svojih političkih partnera u Beogradu osnovao paravjersku tvorevinu pod imenom “Islamska zajednica Srbije” sa parareisom u Beogradu, jasno se distancirajući od legalne i legitimne Islamske zajednice i vrhovnog poglavara Reisu-l-uleme u Sarajevu’, naveo je Dudić.

‘Nismo iznenađeni podrškom Džaferovića Ugljaninu i njegovoj stranci pošto je i ranije bilo sličnih posjeta sa istim ciljem, uključujući i Vašu jedinu zvaničnu posjetu Sandžaku iz jula 2016. godine. Tada jesmo bili iznenađeni da ste Vi kao najviši predstavnik Bošnjaka u Bosni posjetu, koja je mogla biti historijska, iskoristili za stranačku podršku Ugljaninu znajući za sve što čini. Tada ste ignorisali činjenicu da u Sandžaku postoje i drugi legalno izabrani predstavnici Bošnjaka i niste našli za shodno da posjetite legalnu i legitimnu Islamsku zajednicu.

No, Džaferović je otišao još dalje. On se istoga dana pojavio u otetoj novopazarskoj Hadži Hurem – Bor džamiji u društvu činovnika paravjerske tvorevine dajući jasnu podršku pokušajima cijepanja Islamske zajednice. Iako smo to na medijima vidjeli, i dalje ne možemo povjerovati da to čine najviši funkcioneri one Stranke demokratske akcije koja se 1990. godine upravo u Sandžaku podigla i koja je u svom političkom programu imala zalaganje za autonomnost Islamske zajednice, vraćanje vakufske imovine i garantovanje svih vjerskih prava muslimanima.

Pitamo se šta li bi na ovo rekao Vaš otac, rahmetli Alija Izetbegović. Da li bi on podržao cijepanje Islamske zajednice i formiranje takozvane „srpske islamske zajednice“ po mjeri određenih politika i službi u Beogradu. Da li bi on podržao odvajanje Bošnjaka Sandžaka od matice Bosne kao što to činite Vi i stranka koju predvodite?

Ne vjerujem da ste zaboravili koliko visoku cijenu su Bošnjaci platili formiranjem slične, istina političke tvorevine u Bosanskoj Krajini na čelu sa Fikretom Abdićem.

Nedavno je za predsjednika Sabora Islamske zajednice u BiH izabran potpredsjednik SDA Safet Softić. Molimo Vas da nam odgovorite kakve su nam garancije da Vi i Vaša stranka i ovu poziciju nećete iskoristiti za Vašu očitu namjeru odvajanja sandžačkih Bošnjaka od Bosne i ugrožavanja Islamske zajednice u Sandžaku i Srbiji.

Vaš otac rahmetli Alija Izetbegović je krenuo iz Sandžaka i podigao veliku stranku. Da li ćete je Vi sahraniti u Sandžaku ostaje da se vidi’, stoji između ostalog u pismu predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Srbiji (IZuS) muftije Mevluda Dudića.

Na ovo očito uplitanje u državnu politiku BiH od strane visokog vjerskog službenika IZ-a, očekivala se reakcija Rijaseta koja je izostala. Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je odgovorio na optužbe muftije Dudića kratkim Saopćenjem u kojem stoji: ‘Posjeta je obavljena na poziv Bošnjačkog nacionalnog vijeća, kao zvanične institucije bošnjačke zajednice. Povod je bio obilježavanje 11. maja, Dana bošnjačke nacionalne zastave. Obratio sam se na Svečanoj sjednici Bošnjačkog nacionalnog vijeća kojoj su prisustvovali vijećnici iz svih političkih stranaka izabrani na izborima za to tijelo.

Tokom posjete sam imao susrete sa gradonačelnicima Novog Pazara i Sjenice. Također, odvojeno sam se sastao i sa svim političkim predstavnicima Bošnjaka koji su tražili susret, odnosno sa Sulejmanom Ugljaninom iz SDA i Rasimom Ljajićem iz SDP-a. Predstavnici ostalih političkih partija, čiji prvaci sada pokušavaju zloupotrijebiti ovu posjetu, nisu pokazali interes da razgovaraju sa članom Predsjedništva BiH.

Moji odlasci u džamiju, koji se pokušavaju zloupotrijebiti, bili su isključivo u svrhu obavljanja vjerske dužnosti, te se ne bi smjeli nikako drugačije tumačiti, pogotovo ne od vjerskih službenika.

Moj stav je oduvijek bio da vjerske institucije Bošnjaka muslimana u Sandžaku i cijeloj Srbiji trebaju biti organizacioni dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Ovaj stav, kao i poziv na politički jedinstvo Bošnjaka u Sandžaku, izrekao sam tokom svih susreta i razgovora sa svim akterima političkog i vjerskog života.

Ne želim ulaziti u to da li iza pokušaja zloupotrebe moje posjete stoje određene politike u Srbiji i Sandžaku ili možda lični interesi, ali te zloupotrebe svakako neće doprinijeti prijeko potrebnom jedinstvu Bošnjaka’.

Još radikalniji u svojim izjavama bio je predsjednik SPP-a Muamer Zukorlić, koji je 18. maja 2019. zaprijetio Stranci demokratske akcije (SDA) BiH nestajanjem sa političke scene zbog njihove navodne podrške Islamskoj zajednici Srbije. Zukorlić je to učinio u svom obraćanju na svečanoj akademiji povodom ‘Dana Fakulteta za islamske studije’, kritikujući posjetu Sandžaku bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića.

“Izdaja je pobijeđena u ovoj islamskoj zajednici. Ona je lokalizovana. Ili ćemo je ugasiti ili će sama sebe izgorjeti, ali ona više nije opasnost. Može ona dobiti podršku odakle god, od koga god, i ma koliko taj bio velik, taj će propasti. Nasukali su se. Kao što su mislili da Titanik ne može da potone, potonuće svi koji su se nasukali na greben koji se zove Sandžak i koji se zove islamska zajednica i sve ustanove ove islamske zajednice.

Zulum se kida kad je najdeblji, a to što su mislili da su veliki zato što se nalaze na važnim pozicijama, za njih gore, jer sa visine kad se pada, onda se potpuno razbija. I to bi oni trebali da znaju.

Jer, mi smo 100 godina opstali bez njih, i jednih i drugih, i još 100 ćemo opstati i napredovati bez njih. I nismo se vezali za njih zato što moramo ili zato što imamo interes, već zato što smo jedno i ostaćemo jedno jer takvi nas neće obeshrabriti. Mi ćemo ostati u tome dosljedni do kraja, a oni će samo biti u budućnosti dio historije i dio loših lekcija u toj historiji, jer se jednako može učiti na lekcijama kako valja, kao što se uči na lekcijama kako ne valja.

Krenuli su iz Sandžaka, kako reče muftija Dudić, podigli su se 90-te iz Sandžaka, očito će tu da im se klanja džanaza, jer su učinili nešto jako loše, stali su na strani izdaje. Ko stane na strani izdaje mora da propadne”, kazao je Zukorlić.

Ova otvorena prijetnja koja se odnosila na posjetu člana Predsjedništva BiH instituciji BNV Sandžaka ne treba biti olahko shvaćena, jer se u njoj pronalaze elementi otvorenog pokušaja miješanja u unutrašnju politiku i odluke institucija BiH, čiji je predstavnik bio Džaferović. Također, Zukorlićeva prijetnja ‘dženazom SDA-u’, može se protumačiti kao direktna podrška Fortinoj Vladi u KS, iza koje stoje tzv. ‘šestorka’ u Skupštini KS, čiju kičmu čini NiP.

Od koalicije sa  SDA nema ništa’, jasan je bio predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković nakon prošlogodišnjih oktobarskih izbora, naglašavajući kako sa  Strankom demokratske akcije ‘nema priče’.

Upravo je Konaković boravio u Novom Pazaru 1. Juna 2019. nepune dvije sedmice nakon Zukorlićevih ‘prijetnji dženazom’. On se tamo sastao s Muamerom Zukorlićem, predsjednikom Stranke pravde i pomirenja i zastupnikom u Skupštini Srbije, te muftijom Mevludom Dudićem, predsjednikom Mešihata Islamske zajednice Srbije. Na svom Facebook profilu Konaković je napisao i da je bio na noćnom namazu na trgu Gazi Isa-bega u Novom Pazaru, događaju kojem su prisustvovale “hiljade ljudi iz Sandžaka, Bosne i Hercegovine, Srbije, dijaspore, gosti iz drugih zemalja”. “Islamska zajednica u Srbiji – Mešihat i ove godine organizovao je iftar i klanjanje namaza na otvorenom. Prvi put smo prisustvali tom činu što je jedno od najljepših iskustava koje nosimo iz Novog Pazara. Obavezali smo se da ćemo svakim danom jačati veze s našom braćom i sestrama u Sandžaku”, napisao je Konaković, dodavši da je na svakom koraku naišao na topao i bratski doček.

Konaković je više puta pokušao izmanipulisati građane svojim populističkim izjavama, uvijek napadajući SDA i njenog lidera, zamjenjujući teze i predstavljajući sebe ‘zaštitnikom’ bošnjačkih interesa.

‘Savez Konaković-Zukorlić’, koji očito traje već duže vrijeme, potvrđen je i nedavno kada je Konaković iz svog „diskrecionog fonda“ uplatio 60 hiljada KM Bošnjačkoj akademiji nauka, (BANU) čiji je jedan od utemeljitelja Muamer Zukorlić. Predsjedavajući Skupštine Sarajevskog kantona, Elmedin Konaković, osigurao je sebi najveći „diskrecioni fond“ u državi u iznosu od oko 200.000 KM godišnje, a skoro trećinu tog iznosa je usmjerio prema svom prijatelju Zukorliću, koji je alfa i omega Bošnjačke akademije nauka.

Kakva je to sprega utjecaja svjedoče i današnji istupi ministrice obrazovanja KS u ostavci, Zinete Bogunić, koja je prvo prihvatila da bude imenovana na ministarsku poziciju ispred NiP-a ‘kao nestranačka ličnost’, ali je uvidjevši da je Konaković želi iskoristiti za realizaciju svojih sumnjivih planova, dala ostavku. Danas je pred Skupštinom kantona kazala da je Konaković od nje zahtjevao da za savjetnika za visoko obrazovanje u ministarstvu imenuje osnivača “Zukorlićevog univerziteta iz Novog Pazara”.

Sumnja u krajnje motive

Sve u svemu, postoje elementi za sumnju da je Zukorlićeva kandidatura za reisa motivirana drugim razlozima od onih proklamovanih, kojima je pravdao prihvatanje nominacija pristiglih iz sandžačkog i bihaćkog muftijstva. S obzirom na činjenicu da je zajedno sa ‘reisom emeritusom’ Cerićem i akademikom BANU-a Feridom Muhićem, često isticao tvrdnju da su ‘Bošnjaci jedini narod u Evropi bez nacionalne države’, da su ugroženi jer je država BiH ‘ucijenjena i nedovršena’, postavlja se pitanje da li je krajnji cilj Zukorlićevog uplitanja u politiku u BiH preko Konakovića i ‘kantonalne šestorke’, stvaranje te ‘nacionalne bošnjačke države’?

Ako tome dodamo činjenicu da je akademik BANU-a Suad Kurtćehajić više puta isticao ‘da će akademska zajednica sudskim putem na Sudu Bosne i Hercegovine tražiti osporavanje ugovora o granici između BiH i Crne Gore’, aktivirajući tezu o navodno mogućem povratu teritorije Sutorine u sastav BiH, što je u Parlamentarnoj skupštini BiH zagovarao i potpredsjednik SDP-a Denis Bećirović, onda se možemo s pravom zapitati da li na kraju ovog cijelog političkog projekta stoji ideja o promjeni granica BiH i razmjeni teritorija? To je kao što znamo dio agende Aleksandra Vučića za rješenje konačnog statusa Kosova, što bi predstavljalo kršenje zaključaka Badinterove komisije.

Budući da je razmjena teritorija i promjena granica istovremeno interes i Rusije, koja bi međunarodnom legitimacijom takve metode riješila status spornih teritorija na koje i sama ima pretenzije, te koja bi novom prekompozicijom granica na Zapadnom Balkanu destabilizirala regiju i osigurala sprječavanje širenja NATO-a, a što se poklapa i sa interesima velikosrpske politike, onda cijela priča o Zukorlićevoj kandidaturi za reisa dobija još ozbiljnije konotacije. Nedavni boravak muftija Dudića, Hasanovića, Dizdarevića i Grabusa na konferenciji u Moskvi, dodatno podiže sumnje u motive Zukorlićevih poteza.

Medijsko maskiranje stvarnih namjera

U  Sarajevu je početkom septembra 2019. godine održana ‘povorka ponosa’, koja je u medijima zvanično predstavljana kao izraz protesta zbog diskriminacije i ugrožavanja prava LGBT osoba. U cijelu priču podrške povorci uspješno su uvučeni i dijelovi međunarodne zajednice preko svojih predstavnika. Vladajuća šestorka je podrškom ovoj protestnoj šetnji htjela pokazati svoju navodnu ‘prozapadnu orijentaciju’.

Međutim, krajnji cilj te manifestacije nije bila ni promocija sloboda, ni zaštita ljudskih prava, već se htjelo subverzivno djelovati na Bošnjake, zatim na vjernike svih konfesija i zagovornike tradicionalnih vrijednosti, da integracije u EU i NATO ugrožavaju samu bit porodice i da je zapadni način poimanja ljudskih prava i sloboda velika opasnost za vjeru, tradiciju i opstanak naroda. Takve zlonamjerne teze o Zapadu mogu se pronaći u filozofskim, sociološkim  i geopolitičkim razmatranjima ruskog filozofa Aleksandra Dugina i ruskog generala Klokotova. Dugin je oštri protivnik Europske unije zasnovane na liberalnim idejama te zdušno zagovara ‘Europu nacija’. Smatra da je religija temeljna crta identiteta svih naroda, a vješto koketira sa različitim vrstama misticizma da je kod nekih analitičara zaradio i epitet izrazito ‘antikršćanskog ideologa’. Kada govori o islamu, naglašava njegovu političku komponentu i vidi ga kao antipod Europi.

Ako su Zapad, EU i NATO, te poimanje prava i sloboda zapadnoevropske civilizacije, opasnost za tradicionalnu porodicu, vjerski ili čak nacionalni identitet, postavlja se pitanje gdje nam je spas? Dok je pola vlade KS ‘šetalo i podržavalo povrku ponosa’, druga polovina ju je kao ‘osuđivala’. Slučajno ili ne, baš tih dana je u medijima plasirana priča o sretnom braku Bošnjaka i Ruskinje koja je prihvatila islam. Ljubavna priča mladog bračnog para je neopravdano pojedincima poslužila da ju iskorištavaju na društvenim mrežama u političke i ideološke svrhe, budući da je bila tempirana u vremenu rasprave o ‘povorci ponosa’.

Konakovićeva pomoć u obnovi ‘Kapele vidovdanskih heroja’, gdje su smještene kosti Gavrila Principa, i kasnija Vučićeva i Dodikova posjeta Bosanskom Grahovu i rodnoj kući Gavrila Principa, u takvom poretku stvari ne mogu se smatrati koincidencijom.  Dodamo li tome činjenice: da je aktuelna kantonalna vlada u Sarajevu zvanično primala i predstavnike katalonskih separatista, koji se također zalažu za promjene granica, da je Dodik prijatelj izraelskog političara Libermana, čija politika ide u smjeru širenja Izraela i promjene granica (slučaj sirijskog Golana),…Postavlja se pitanje da li su Bošnjaci uopće svjesni svih ovih procesa koji se odvijaju i vide li razmjere štete koju su napravile mini-stranke i njihovi mentori, a kakva bi tek nastala šteta i kakve bi bile posljedice ukoliko bi na čelo IZ-a došao Zukorlić.

(Global CIR Team/Amel Jašarević)

PROČITAJTE JOŠ:

Objavljeno u:

Komentiraj