Izetbegovićeva podrška turskoj intervenciji u Siriji nije izraz njegove lične simpatije prema Erdoganu, već je riječ o državničkom potezu u interesu BiH!

Svjetska je javnost podijeljena kada je u pitanju turska vojna intervencija na sjeveru Sirije, koja prema obrazloženju zvanične Ankare ima za cilj stvoriti sigurnosnu zonu u tom dijelu Sirije, onemogućiti uspostavljanje ‘terorističkog pojasa’ uz tursku granicu te osigurati uslove za povratak sirijskih izbjeglica u njihovu domovinu iz Turske, gdje ih trenutno boravi oko 3,5 miliona.

Reakcije američkog predsjednika Donalda Trampa kretale su se po uobičajenoj krivulji, od odobravanja ili nezainteresiranosti za tursku operaciju u Siriji, do blagog osuđivanja, a kasnije i prijetnji, što bi se na kraju opet završavalo rečenicom da, bez obzira na sve, želi ‘okončati beskorisne ratove’ koje SAD vode širom svijeta. Podsjećamo, turska ofanziva uslijedila je nakon Trampove odluke da povuče 1.000 vojnika iz sjeverne Sirije.

‘Nakon poraza DAIŠ-evog kalifata, u velikoj mjeri povukao sam naše trupe iz Sirije. Neka Sirija i Assad zaštite Kurde i bore se protiv Turske za svoju zemlju. Rekao sam svojim generalima, zašto bismo se borili za Siriju i Assada kako bi zaštitili zemlju našeg neprijatelja? Svako ko želi pomoći Siriji u zaštiti Kurda, dobar je sa mnom, bilo da je to Rusija, Kina ili Napoleon Bonaparte. Nadam se da se svi odlično snalaze, udaljeni smo 7.000 milja’, napisao je Tramp na Twitteru prije dva dana.

Podijeljene reakcije međunarodne zajednice

Sa druge strane, brojne članice EU sa zabrinutošću prate ono što se dešava u Siriji. U tome je posebno glasna Francuska koja je, zajedno za Njemačkom, Švedskom, Holandijom i još nekim članicama Unije, zabranila dalji izvoz oružja u Tursku koje može biti korišteno u turskoj vojnoj operaciji protiv kurdskih snaga u Siriji.  Većina EU članica strahuje od novog vala izbjeglica koji mogu pokrenuti nova ratna dejstva u Siriji, ali  navode i predviđanja da bi turska operacija u susjednoj zemlji mogla dovesti do ponovnog oživljavanja zloglasne terorističke grupe DAIŠ.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je u nedjelju u telefonskom razgovoru s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom zatražila da se “vojna operacija u Siriji smjesta zaustavi”. Usprkos legitimnim sigurnosnim interesima, operacija bi mogla pridonijeti raseljavanju velikog broja lokalnog stanovništva, destabilizaciji regije i oživljavanju ekstremističke skupine DAIŠ, kazala je glasnogovornica njemačke kancelarke nakon razgovora Merkelove sa Erdoganom.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je da je njemačkoj kancelarki Angeli Merkel u telefonskom razgovoru predložio da bira između Turske i Radničke partije Kurdistana (PKK), protiv koje Ankara vodi operaciju na sjeveru Sirije. “Da li smo saveznici u NATO-u ili ste uzeli terorističku organizaciju u NATO, a mi ne znamo za to? Veoma čudan pristup. Jeste li sa nama ili sa teroristima?”, rekao je Erdogan za televiziju NTV govoreći o razgovoru sa Merkel.

Macron je na konferenciji za novinare sa njemačkim kancelarom Angelom Merkel istakao da Francuska i Njemačka žele da se turska ofanziva okonča. “Ova ofanziva može da dovede do neodržive humanitarne situacije i pomoći će u ponovnom uzdizanju DAIŠ-a”, rekao je Macron. On je kazao kako je poručio turskom i američkog predsjedniku Redžepu Tayyipu Erdoganu i Donaldu Trampu da turska ofanziva u Siriji mora odmah da prestane i da može doći do humanitarne krize.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u ponedjeljak je branio svoj stav prema turskoj vojnoj operaciji protiv Kurda na sjeveroistoku Sirije, istakavši da taj vojni savez ne bi trebao izgubiti jedinstvo u borbi protiv oružane grupe DAIŠ. “Ne smijemo ugroziti uspjeh koji smo postigli protiv našeg zajedničkog neprijatelja”, izjavio je Stoltenberg na zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Londonu, odgovarajući francuskoj i italijanskoj delegaciji, koje su ga “prozvale zbog popustljivog pristupa Turskoj”. “Turska je važna za NATO. Riskiramo da potkopamo jedinstvo koje nam je potrebno u borbi protiv DAIŠ-a”, kazao je Stoltenberg.

Međutim situacija se u međuvremenu dodatno zakomplikovala kada su predstavnici sirijskih Kurda postigli dogovor sa Damaskom o raspoređivanju sirijskih snaga uz granicu sa Turskom, dok su se američke trupe povukle, ostavljajući slobodan prostor za upliv ruskih snaga, koje pristižu u sporna područja. Danas su u Tursku doputovali i američki potpredsjednik Mike Pence te državni sekretar Mike Pompeo pa svjetska javnost s nestrpljenjem očekuje kakvi će biti rezultati pregovora sa turskom delegacijom.

Erdoganova reakcija

Cijelo ovo vrijeme turski lider je u svjetskim medijima opravdavo operaciju u Siriji pod nazivom ‘Izvor mira’, kao legitimno pravo Turske da zaštiti svoje granice, ali i kao način da se riješi narastajuća izbjeglička kriza koja ozbiljno prijeti da ugrozi Tursku, a samim tim i EU. Dodao je da je u svrhe zbrinjavnja izbjeglica u Turskoj utrošeno 40 milijardi dolara, a da je izostala značajnija pomoć međunarodne zajednice.

“Sav taj teret je Turska primila na svoja pleća u skladu s kulturom i baštinom dobročinstva i gostoljublja. Međutim, došli smo do krajnjih granica vlastitih kapaciteta i u više navrata upozorili da bez finansijske pomoći nećemo moći spriječiti odlazak tih izbjeglica na Zapad. Zemlje koje bježe od odgovornosti su ta naša upozorenja percipirale i predstavile kao prijetnje. S obzirom da međunarodna zajednica nije poduzela adekvatne korake, mi smo kreirali plan za sjever Sirije“, kazao je Erdogan. “Ukoliko znamo da ne postoji alternativni plan rješavanja izbjegličke krize, onda međunarodna zajednica treba podržati našu operaciju ili pak početi zbrinjavati izbjeglice“, poručio je Erdogan.

Turski predsjednik Erdogan je istakao da će Turske oružane snage u saradnji sa ‘Sirijskom nacionalnom vojskom’ neutralizirati terorističke elemente na sjeveroistoku Sirije koji su prepreka za povratak sirijskih izbjeglica među kojima je i najmanje 300.000 Kurda.

U vezi s kritikama na račun njegove zemlje kada je riječ o operaciji “Izvor mira”, Erdogan je bio jasan: “Nemamo pretenzije prema sirijskoj teritoriji, borimo se protiv onih koji Siriju žele podijeliti i rasparčati.”

Značaj turske operacije za Balkan

Kao jedna od država koja je ozbiljno pogođena  migrantskom krizom, i BiH ima razloga da podrži proklamovane ciljeve turske operacije u Siriji. Samo u prvih pet mjeseci 2019. godine u BiH je ušlo oko 10.000 migranata. Svi oni su prošli nekoliko država EU, a u BiH su došli bez bilo kakvih dokumenata, što jasno pokazuje da se pojedine članice unije ne pridržavaju ranije donesenih pravila po kojima moraju registrirati migrante i uzeti njihove osnovne podatke. Ukoliko bi to radile, onda bi migranti, ako se nađu u bilo kojoj drugoj članici EU, a ne dobiju azil, bili vraćani u zemlju prijema, dakle tamo gdje su prvi put registrovani.

 Želeći izbjeći povratak migranata, granice se otvaraju i organizirane grupe krijumčara preko Grčke, Makedonije, Srbije i Crne Gore, bukvalno dopremaju neregistrovane migrante u BiH preko poroznih istočnih granica naše zemlje. Migranti bivaju upućeni da idu ka Sarajevu, Tuzli i Bihaću, gdje dobivaju kakav-takav smještaj i zdravstvenu njegu, dodatno otežavajući ionako tešku ekonomsku situaciju u našoj zemlji. Ukoliko migranti krenu put Hrvatske bivaju opljačkani, pretučeni i vraćeni ponovo na teritoriju BiH. Čak i oni migranti koji, krećući se preko drugih ruta završe u Hrvatskoj, bivaju ilegalno prebačeni na teritoriju BiH od strane hrvatske granične policije. Cijela situacija dodatno se usložnjava jer se bliži hladna bosanska zima koju hiljade bespomoćnih ljudi očekuju bez krova nad glavom i nerješenog statusa, što će ih potaći da se ‘sami snalaze’, tako što će ugrožavati živote i imovinu domicilnog stanovništva i doprinositi porastu kriminaliteta.

Za BiH je posebno osjetljivo što se migranti ciljano šalju u kantone sa većinski bošnjačkim stanovništvom, dok ih velikosrpska i velikohrvatska propaganda predstavljaju ‘egzistencijalnom prijetnjom po EU’, što za rezultat ima loše političke posljedice po BiH, gdje se u javnosti čak i pojedinih članica EU pod uticajem zlonamjerne propagande plasiraju dezinformacije o tome da ‘migranti imaju neka svoja uporišta u BiH’. Takvu situaciju koriste i raspiruju vlasti bh. entiteta RS-a, koje čak i zahtjeve za rezervnim sastavom policije, pravdaju ‘ugroženom sigurnošću zbog migrantske krize’.

Ukoliko bi se obistinile najcrnje prognoze o puštanju preko 3,5 miliona izbjeglica prema Evropi, one sigurno ne bi završile u razvijenim zemljama EU, već bi bile zadržane upravo na Balkanu, u Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Srbiji, Crnoj Gori i BiH. To bi stvorilo nesagledive posljedice za krhke države i društva koja se još uvijek oporavljaju od užasa devedesetih i pred sve njih stavilo nove sigurnosne izazove sa kojima bi se teško mogli nositi. U tom smislu posebno bi bila ugrožena BiH, jer bi po uhodanoj matrici, na kraju, većina migranata ipak završila u našoj zemlji, raspoređeni u nekoliko kantona sa većinski bošnjačkim stanovništvom i može se slobodno kazati na ‘bošnjačkim plećima’.

Stoga se ohrabrujuća poruka lidera SDA Bakira Izetbegovića u pravcu podrške turskoj intervenciji u Siriji mora razmatrati upravo na ovom planu, jer bi oni svjetski zvaničnici koji osuđuju tursku operaciju sigurno našli načina da zaštite svoje granice i ne bi osjetili posljedice migrantskog vala, koji će uslijediti ukoliko preko 3, 5 miliona izbjeglica iz Turske ne bude smješteno u Siriji, dok bi naša zemlja bila duboko pogođena svakim razvojem događaja koji bi podrazumijevao novi migrantski val prema EU.

Turska je bila prisiljena na ovu akciju, činjenice i brojke to potvrđuju. Teroristička organizacija PKK je u proteklim decenijama ubila desetine hiljada turskih vojnika, policajaca i civila. A, zatim je u proteklih par godina protjerala iz pogranične zone u kojoj se sada odvija operacija ‘Izvor mira’ stotine hiljada sirijskih Arapa”, rekao je Izetbegović komentirajući tursku operaciju i dodao: “Turska ima pravo da brani svoju sigurnost, teritorijalni integritet, da rješava pitanje izbjeglica. Sirijci imaju pravo da se vrate svojim domovima iz kojih su nasiljem istjerani.” Izetbegović je izrazio nadu da će operacija trajati kratko i da će donijeti minimum žrtava.

Naravno, na ove dobronamjerne i razume stavove Izetbegovića negativno su reagirali pojedini mediji pod utjecajem Gulenovog pokreta u BiH, ali i anemični SDP, koji je još jednom pokazao svu raskoš neznanja i kadrovskih promašaja po kojima je poznat posljednjih godina.

‘SDP BiH osuđuje vazalsku izjavu Bakira Izetbegovića prema Erdoganovoj invaziji na teritoriju druge suverene države. Izetbegović bi morao prestati zalagati državu BiH kao miraz u svom udvoričkom ponašanju prema Erdoganu, pri čemu izlaže državu BiH licemjernom stavu da selektivno osuđuje ili podržava vojne akcije koje zadiru u suverenitet druge države bez prethodnog odobrenja UN-a. SDP BiH ostaje pri antiratnom stavu i osudi turske invazije, koja za posljedicu može imati i dodatni priliv migranata u BiH u narednom periodu, s čim se institucije sistema već ne mogu nositi. Sramotno je da bilo koji zvaničnik zanemaruje golgote posljednjeg rata i opravdava proljevanje krvi nevinih sirijskih civila’, stoji u saopštenju SDP-a 14. oktobra ove godine.

Tako se SDP srozao još jednu stepenicu niže u svom beskonačnom padu pod kormilom Nermina Nikšića, odbijajući racionalno sagledati uzroke, motive i ciljeve turske operacije u Siriji, razmećući se ispraznim frazama u svojim saopćenjima. Nešto slično smo mogli gledati i kada je SDA ponudila ruku SDP-u za formiranje koalicije na svim nivoima nakon održanih oktobarskih izbora prošle godine. Odbijanje SDP-a da prihvati državničku odgovornost i učestvuje u reformama i suprotstavi se Dodiku zajedno sa SDA, je između ostalog i jedan od uzroka blokada formiranja vlasti na državnom i federalnom nivou.

Naravno, niko ne podržava bilo kakvu nesrazmjernu silu prema Kurdima, posebno civilima, u Siriji i svako skretanje turske operacije sa zacrtanog cilja smatralo bi se neprihvatljivim. BiH nema takvu moć da značajnije utiče na geopolitička previranja u svijetu, pa se stoga bošnjačka politika ne može baviti pitanjima opravdanosti kurdskih zahtjeva za vlastitom državom, ili turskih težnji da se bore protiv uspostave takve države. Također,  niko značajnije nije analizirao ni činjenice da su Kurdi u Siriji, iskoristivši agoniju kroz koju zemlja prolazi proteklih godina, zauzeli mnogo više sirijske teritorije nego gdje su realno naseljeni i rasprostranjeni u toj zemlji.

Ono čime se treba voditi bošnjačka i bh. politika jeste interes BiH i njenih naroda. Prije svega, pružanje državničke podrške svim legitimnim ciljevima i zahtjevima jedne prijateljske zemlje jeste ispravan smjer vanjske politike. Pored toga, svi domaći politički akteri se trebaju zapitati da li je u interesu BiH puštanje miliona izbjeglica iz Turske prema EU, koje će sigurno završiti u našoj zemlji, na plećima svih njenih građana, ili je interes naše zemlje i svih njenih naroda da ti milioni izbjeglica budu smješteni u sigurnoj zoni u Siriji?! Po svemu sudeći, u trenutnim uslovima, proklamovani ciljevi turske operacije u Siriji sigurno idu u korist BiH i svih njenih građana, pa se tako Izetbegovićeva podrška turskoj intervenciji u Siriji nikako ne može smatrati njegovim ličnim izrazom simpatije prema politici turskog predsjednika, već upravo suprotno, državničkim potezom koji je u interesu naše zemlje.

(Global CIR Team)

Objavljeno u:
  1. By GlobalCir on November 1, 2019 at 9:12 PM

    […] Izetbegovićeva podrška turskoj intervenciji u Siriji nije izraz njegove lične simpatije prema Erd… […]

Komentiraj