Bakir Izetbegović na Kovačima: ‘Alija je bio izvrstan i čovjek i otac i prijatelj’

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović, poručio je danas na Kovačima, povodom 16. godišnjice smrti prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, da se njegov otac borio za opstanak svog naroda, bošnjačkog naroda, za opstanak zemlje, za ono što jeste ta zemlja kazavši jednom da ovo nije samo parče teritorije na Balkanu nego da je BiH i ideja da različite kulture i vjere, identiteti mogu da žive zajedno.

Prošlo je 16 godina od smrti prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, a delegacije svih nivoa vlasti položile su danas cvijeće na Šehidskom mezarju Kovači. Cvijeće je položeno i proučena je Fatiha na centralnom nišanu šehidima BiH i na mezar prvog predsjednika Predsjedništva RBiH.

“Naravno da sam bio privilegovan time što sam sin Alije Izetbegovića, ali na izvjestan način i hendikepiran jer ja sam očekivao da je cijeli svijet onakav kakav je bio on. Naravno da je onda bilo razočarenja jer je on bio izvrstan i čovjek i otac i prijatelj… Nije meni dijelio neke savjete koje bi ja sada mogao da prenesem, to jednostavno nije bio njegov način. On je svojim životom, odnosom dao taj savjet”, pojasnio je Bakir Izetbegović.

Kako je kazao, sa rahmetli predsjednikom se moglo razgovarati o svemu.

“S njim ste mogli da razgovarate o svemu. On je bio čovjek širokih interesovanja i ogromnog znanja i spremnosti da sa djetetom od sedam i 17 godina uvijek i nanovo razgovara”, ispričao je Izetbegović.

Da li je BiH danas ono što je rahmetli predsjednik Izetbegović želio?

“Alija Izetbegović je mladost proveo boreći se za stvar islama. Da se nađe prostor za vjeru i mislim da je u tome uspio. Prvo se borio da se islam vrati, mislim da je tu pobjednik. Borio se za opstanak svog naroda, bošnjačkog naroda, za opstanak zemlje, za ono što jeste ta zemlja kazavši jednom da ovo nije samo parče teritorije na Balkanu nego da je BiH i ideja da različite kulture i vjere, identiteti mogu da žive zajedno”, pojasnio je Bakir Izetbegović.

Mišljenja je da Alija Izetbegović nije izgubio nijednu od tih borbi.

“Ali ništa od toga nije definitivno završeno. Život se nastavlja, sve je privremeno, na nama je da nastavimo te borbe za koje imamo velike šanse da ih na pravi način dovršimo”, dodao je Bakir Izetbegović.

Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripada uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo.

Umro je 19. oktobra 2003. godine, a ukopan je na šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu. Njegovoj dženazi prisustvovalo je oko 150.000 ljudi iz cijele BiH i inostranstva, a telegrami sućuti su pristigli iz oko 100 zemalja.

Godišnjica smrti Alije Izetbegovića: “Imali smo velikog lidera koji je BiH učinio mnogo većom i značajnijom”

Večeras je u Narodnom pozorištu u Sarajevu u organizaciji Muzeja “Alija Izetbegović“ održana akademija povodom 16. godišnjice smrti prvog predsjednika nezavisne RBiH Alije Izetbegovića.

Adnan Žiško, direktor Muzeja u svom obraćanju između ostalog je rekao: 

-Danas je vrlo važno govoriti o Aliji Izetbegoviću posebno sa ove vremenske distance kada vidimo njegov značaj za BiH, njegove političke ideje i njegovu filozofsku misao. Alija Izetbegović spada u posljednju generaciju svjetskih političara koji su imali poštovanje i na Istoku i na Zapadu. U Muzeju u stalnoj postavci imamo nagrade i priznanja iz SAD, Evrope, Azije i Afrike. Kada pogledamo BiH možemo reći da se radi o maloj zemlji sa malobrojnom populacijom. Međutim, kada pogledamo imena stotina ulica, parkova, škola, džamija koje se nalaze širom svijeta možemo vidjeti da smo imali velikog lidera koji je našu domovinu BiH učinio mnogo većom i značajnijom.Predsjednik Alija Izetbegović je sačuvao državu Bosnu i Hercegovinu u njenim povjesnim granicama. Vrijednosti na kojima počiva Evropa su vrijednosti kojima je težio i Alija Izetbegović, istakao je Žiško. 

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod“ Sanjin Kodrić je istakao kako je Alija Izetbegović još za života postao historija, a da je njegovo ime prerastalo u simbol.

-Taj jedan ljudski život, taj jedan ljudski vijek, kao i da nije bio samo život jednog čovjeka, samo jednog iz cijelog ovog naroda, već kao da se u to jedno vremenski ograničeno ljudsko življenje u metaforičkom smislu naselila historijska sudbina čitavog tog naroda, historijska sudbina Bosne i Bošnjaka. Jer, nije li historija i Bosne i Bošnjaka upravo jedno golemo, stoljećima dugo nastojanje da se ostane i opstane ovdje, u svojoj zemlji, u svojem biću, u onome gdje jesi i što jesi, historija i progona i tamničenja, ili historija uskraćivanja i zabranjivanja, historija borbe i osvajanja slobode, i historija njezina ponovnog gubljenja, i ponovnog njezina osvajanja, historija uvijek nekih novih nesreća i padova, i historija uvijek nekih novih uzdizanja i kretanja naprijed, uprkos svemu-kazao je Kodrić.

Ističući kako je Izetbegović bio tipični čovjek Bosne, Kodrić je kazao da nije slučajno što je njegov usud bio taj da su se u njegovu vlastitom životu simbolički reflektirali neki od ključnih aspekata historijske sudbine Bosne i Bošnjaka.

-I danas rado spominjemo davnog, pradavnog bana Kulina i to baš zato što u Bosni, našoj domovini, toj malehnoj zemlji na raskršću svjetova, gotovo nikad nisu lahka i lagodna vremena niti vremena bez izazova i iskušenja, ili su ta vremena uvijek rijetka i uvijek kratka. U takvoj Bosni rastao je i oblikovao se i Alija Izetbegović, u takvoj Bosni stjecao je iskustvo i mudrost života, iz takve Bosne motrio je i razumijevao život i svijet oko sebe, i, konačno, kao državnik vodio je baš takvu Bosnu, nastojeći sačuvati i njezin vlastiti život, njezino daljnje povijesno-državno postojanje i živote njezinih ljudi. Takva Bosna gradila je i suštinski odredila Aliju Izetbegovića, i baš takvu Bosnu mislio je i promišljao Alija Izetbegović i sve to ostavio je i u svojem djelovanju, u svojem bosanskom državničkom djelu, ali i u svojim tekstualnim tragovima mislioca i mudraca Bosne- kazao je Kodrić.

Glumac Emir Hadžihafizbegović se u obraćanju prisjetio trenutaka koje je provodio u društvu Alije Izetbegovića te je kazao da se tek nakon vremenske distance može shvatiti privilegija koju čovjek ima time što je poznavao ličnost poput Izetbegovića.

-Izetbegović je bio čovjek, ako ga dobro slušate, a privilegija je to bila, koji je imao tu melečku auru i uvijek me impresionirala njegova univerzalna misao- kazao je Hadžihafizbegović.

Izetbegovićev narativ o Bosni je Hadžihafizbegović uporedio s bolju nad Latinskom Amerikom koju je u svojom narativu imao dobitnik Nobelove nagrade za 1982. godinu Gabriel Markes.

 -Ja imam osjećaj da je Izetbgović sve te govore pisao, a da ih je Markes samo čitao- kazao je Hadžihafizbegović.

Hadžihafizbegović je kazao da je od Izetbegovića, između ostalog, naučio da se Bosnom ne vlada, već da se ona voli, zatim da je optimizam zdravlje duše, a da čovjeka nikada ne smije napustiti nada, jer bez nade čovjek možda živi, ali ne postoji.

U umjetničkom dijelu programa nastupio je hor Pantanima, a glumci Mirza Mušija i Aldin Omerović su čitali odlomke iz djela Alije Izetbegovića i monodrame “Bukagije“.

Akademiji su prisustvovali članovi porodice Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović sa suprugom Sebijom, kćerke Lejla Akšamija i Sabina Berberović, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, te drugi zvaničnici, predstavnici vjerskih i diplomatskih zajednica, kao i veliki broj građana.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj