KOMPLETAN DRŽAVNI VRH HRVATSKE I ŠEFOVI POLITIČKIH STRANAKA U VUKOVARU! Održana Kolona sjećanja, državna i druga izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće!

U dvorištu vukovarske bolnice održan je Komemorativni skup ‘Vukovar, mjesto posebnog pijeteta’, nakon čega je krenula Kolona sjećanja prema Memorijalnom groblju.

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara povodom 28. godišnjice pada tog hrvatskog grada obilježava se svake godine nizom manifestacija, a svakako da je najznačajnija Kolona sjećanja. Ove godine Kolonu sjećanja, u kojoj je hiljade ljudi, predvode članovi porodica ubijenih i nestalih, hrvatski branitelji, Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Hrvatske, i premijer Andrej Plenković i Gordan Jandroković, predsjednik Sabora.

Program obilježavanja Dana sjećanja započeo je okupljanjem predstavnika braniteljskih udruga i državnog vrha u dvorištu Vukovarske bolnice gdje je upriličen prigodni program pod nazivom, koji je ujedno i slogan ovogodišnjeg događaja, “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta”.

Dostojanstvena povorka krenula je iz dvorišta Vukovarske bolnice, putem kojim su bježale izbjeglice 1991. godine. Put od 5,5 kilometara učesnici kolone trebali bi preći za oko dva i po sata. Kolona sjećanja put će završiti na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata gdje će se održati molitva za žrtve Domovinskog rata Vukovara koju će predvoditi monsinjor Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.

Na groblju će učesnici Kolone sjećanja, među kojima i državni vrh, položiti vijence i cvijeće, a zatim će monsinjor Perić predvoditi svečanu euharistiju.

Dan sjećanja na žrtve Vukovara obilježava se svake godine u znak sjećanja na pad grada 18. novembra 1991. godine pod kontrolu okupacionih snaga srpskih paravojnih formacija i tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA). Opsada i bitka za Vukovar trajala je tri mjeseca, od 24. augusta do 18. novembra 1991. godine. Grad, koji je do pada u ruke JNA pretvoren u ruševinu, branilo je blizu 1.800 pripadnika hrvatskih snaga. Linija odbrane bila je duga deset kilometara.

U bitkama je poginulo između 2.900 i 3.600 ljudi. Prema podacima vukovarske bolnice, stradala su 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske, a ranjeno je 1.219 osoba. Više od 22.000 prijeratnih stanovnika ostalo je bez svojih domova i protjerano je.

Vukovar je, sedam godina nakon pada, mirno reintegrisan. U gradu, u kojem je prije rata živjelo više od 44.000 stanovnika, sada ih je nešto više od 27.000.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu osudio je Mileta Mrkšića, jednog od zapovjednika jedinica JNA, na 20 godina zatvora zbog ubistava i mučenja, a Veselina Šljivančanina na deset godina zatvora zbog mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrba, dok je Miroslava Radića oslobodio optužbi.

Optužen je i uhapšen i Slavko Dokmanović, ratni predsjednik SO Vukovar, ali je prije izricanja presude 1998. počinio samoubistvo. Zločini u Vukovaru bili su dio optužnice i protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji nije dočekao presudu, jer je umro u pritvoru Haškog tribunala 2006. godine.

Vojislav Šešelj, vođa “Belih orlova”, oslobođen je pred MKSJ optužbi za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, između ostalog, i u sukobima u Vukovaru.

Nedavnom odlukom Vlade Hrvatske, od naredne godine 18. novembar obilježavaće se kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i biće neradni.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj