JOŠ JEDAN SRAMAN POSTUPAK PREDSJEDNICE HRVATSKE: Evo kako je Kolinda Grabar-Kitarović odala počast presuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku!

Danas je na društvenoj mreži Facebook putem opcije “story” predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar – Kitarović odala počast presuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku, koji je prije tačno dvije godine počinio samoubistvo u sudnici nakon što mu je pročitana osuđujuća presuda.

alt

Naime, na društvenim mrežama objavila je fotografiju Slobodana Praljka koji je prije dvije godine u Haškom tribunalu presuđen kao ratni zločinac da bi odmah zatim popio otrov u sudnici i ubrzo preminuo. 

Podsjetimo, Praljak je bio general Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane kojeg je na 20 godina zatvora osudio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija, konkretno za ubistvo, hotimično lišavanje života, progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju, protivpravno zatočenje civila, prisilni rad…

Praljak je presuđen u procesu protiv “hrvatske šestorke” kojom je potvrđeno da je postojao udruženi zločinački poduhvat.  

Šta je bila tzv. Herceg-Bosna?!

Sud u Hagu je prije dvije godine ocijenio da je ta paradržava nastala putem Udruženog zločinačkog poduhvata, dok je političkom i vojnom vrhu (Prlić, Praljak, Ćorić, Petković, Stojić, Pušić) te paradržave izrekao kazne od 111 godina zatvora.

Jedan od osuđenih Slobodan Praljak nije imao hrabrosti da se suoči s izrečenom presudom od 20 godina zatvora, pa je u sudnici popio otrov od kojeg je preminuo. Vodeći političari HDZ-a u BiH i državni vrh susjedne Hrvatske odao je počasti osuđenom zločincu Praljku, a Sabor mu je upriličio minutu šutnje.

Takozvana Herceg-Bosna postojala je oko tri godine, i za to kratko vrijeme na prostoru pod kontrolom vlasti tzv. Herceg-Bosne desilo se toliko zločina da će historičari imati materijala da se bave njima narednih nekoliko stoljeća.

Jedan od najvećih zločina bio je pokolj u Ahmićima kod Viteza koji je izvršen 16. aprila 1993. godine. Pripadnici jedinice Jokeri HVO-a ubili su tog jutra 116 bošnjačkih civila, veliki broj žena i djece, među kojima i tromjesečnu bebu. Mozak operacije u Ahmićima Dario Kordić osuđen je pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu na 25 godina zatvora, a nakon izlaska iz zatvora bavi se držanjem vjerskih predavanja i borbom protiv prava žena na abortus, jer, prema njegovom mišljenju niko nema pravo oduzeti život koji je dao Bog.

Pokolj u Stupnom Dolu kod Vareša u kojem je ubijeno 38 Bošnjaka izvršen je 23. oktobra 1993. godine, a izvršili su ga pripadnici odreda Maturice i Apostoli pod komandom Ivice Rajića, koji je u Hagu priznao krivicu zašto je osuđen na 12 godina zatvora. Rajiću je komandu izdao Milivoj Petković, koji je u Hagu pravosnažno osuđen na 20 godina zatvora. Petković je Rajiću naredio da ide u Vareš i sredi situaciju, te da nema milosti ni prema kome.

Među najveće zločine i obilježja te paradržave spadaju i brojni logori poput onih u Hercegovini Dretelj, Heliodrom, Gabela…

Logor Heliodrom južno od Mostara, koji je ranije korišten samo kao heliodrom HVO-a čija su helikopterska skladišta i garaže prenamijenjena u zatvoreničke ćelije. Pripadnici HVO-a su u tom logoru od 1993. do polovine 1994. držali veliki broj Bošnjaka, a broj logoraša bio je otprilike oko 1.800 u maju 1993., da bi u junu spao na oko 500.

Logoraši su prošli razne psihičke i fizičke torture, a u najtežim slučajevima bili su prisiljeni hodati ispred snaga HVO-a kao ljudski štit. Stražari su ih tukli, posebno ako bi HVO gubio na ratištu. Pojedini su zatvorenici vođeni na prisilni rad, kao što je kopanje rovova ili gradnja vojnih utvrda, ali i skupljanje tijela mrtvih HVO vojnika.

Logori u Hercegovini bili su stvarno lice Herceg-Bosne, što je prepoznao i Sud u Hagu.

Ubistva i mučenja u logorima pratilo je plansko uništavanje kulturnih spomenika Bosne i Hercegovini koji su svjedočili o višestoljetnom postojanju BiH kao države. Glavni simbol Mostara i Hercegovine Stari most srušen je 9. novembra 1993. godine kada je cijeli svijet zanijemio od ovog monstruoznog djela HVO-a.

HVO je srušio Stari most kao dio kampanje granatiranja i teroriziranja Mostara. Dan ranije HVO je započeo s kampanjom rušenja mosta ispaljujući na desetine projektila u luk i kule, što je okončano sutradan njegovim konačnim rušenjem.

Nakon objavljivanja 36 stenograma Franje Tuđmana, može se zaključiti da je rušenje mosta bilo dio smišljene kampanje agresije Hrvatske, koja se, između ostalog, ogledala i u urbicidu..

Presudu Prliću i drugima pročitao je predsjedavajući Žalbenog vijeća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Carmel Agius, ujedno i predsjednik MKSJ-a. U Žalbenom vijeću osim Agiusa bile su još i sudije Liu Daqun, Theodor Meron, Fausto Pocar i Bakone Justice Moloto.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj