‘Svjetski rat’ protiv ‘kineskog virusa’?

Obveza je svih, kako građana tako i vlasti, da ovih dana pažljivo slušamo analize, procjene i preporuke  stručnjaka – epidemiologa,  infektologa, virologa – i  svih onih  koji svojim naučnim kapacitetima pomažu u suzbijanju pandemije korona virusa.  Povjerenje moramo pokloniti isključivo stručnjacima, jer oni su ti koji nam govore kako se trebamo ponašati, oni rade na pronalasku vakcine, oni rade na modelima kojima se predviđa i procjenjuje opseg širenja zaraze i njeno zaustavljanje.

Na osnovu njihovih prijedloga i procjena reaguju različiti državni organi i nivoi vlasti, donose upute i naredbe u cilju zaštite javnog zdravlja. Ništa od ovoga se ne smije dovoditi u pitanje. Savjeti i upozorenja struke te zakoni i mjere organa i institucija jednostavno moraju se poštovati i provoditi.

Na samom početku izbijanja epidemije mnogo je bilo onih koji su neozbiljno shvatali upozorenja stručnjaka i minimizirali opasnost koja prijeti od virusa pa ohrabruje činjenica da  su se i takvi uozbiljili i da više niko nije ravnodušan kada je po srijedi pandemija, koju je njemačka kancelarka Angela Merkel 18.3.2020. nazvala najvećim izazovom za njenu zemlju još od Drugog svjetskog rata. “Od njemačkog ujedinjenja, ne, od Drugog svjetskog rata naša se zemlja nije našla pred takvim izazovom pri čemu sve ovisi o našoj zajedničkoj akciji u solidarnosti”, rekla je Merkel.  „Mi smo u ratu“, rekao je i francuski predsjednik Emanuel Macron 16.3. 2020. godine, na konferenciji tokom koje je objavio „mjere bez presedana“.  “Znam da je ovo što tražim od vas bez presedana, ali tako okolnosti zahtijevaju. Mi smo u ratu“, istakao je francuski predsjednik. Čak je i hrvatski premijer Andrej Plenković kazao kako je “borba protiv koronavirusa najveća kriza od Domovinskog rata”.

Međutim, svaka katastrofa – prirodna, ekološka, zdravstvena i bilo koja druga – predstavlja poligon za različite ekonomske i političke ekperimente i sukobe. To je jednostavno činjenica. Tako se već sada  u jeku borbe za pojedinačne živote ljudi, ukrštaju koplja najsnažnijih i najmoćnijih država i saveza. SAD, Kina, EU i Rusija objavile su da svaka posebno počinje sa testiranjem cjepiva protiv koronavirusa. Naravno, puno bolje bi bilo ujedinjenim snagama iznaći najbolje rješenje za cijeli svijet, ali te iluzije uvijek padaju u vodu kada dođemo do polja ekonomije i međunarodnog prestiža. Jednostavno, svi bi željeli spasiti  svijet i pokupiti zasluge. Na trenutak se čini da će pobjednici u borbi protiv korona virusa imati zasluge i prava pobjednika, recimo kao što su to imali pobjednici u Drugom svjetskom ratu, koji su izvršili ‘podjelu svijeta’. Naravno, neko će morati platiti i reparaciju.

Da cijelu situaciju sa korona virusom smatra ‘ratnom’ potvrdio je i američki predsjednik Donald Tramp, kada se 18. 3. 2020. godine na konferenciji predstavio kao „predsjednik u vremenu rata“, prenosi agencija France Presse. „Ovo što vodimo je rat, to je vrlo, vrlo teška situacija“, kazao je američki predsjednik, obavještavajući javnost da je potpisao ‘Zakon o odbrambenoj proizvodnji’, na koji će se pozvati prilikom borbe protiv ‘kineskog virusa’.

Američki predsjednik Donald Tramp i ‘kineski virus’

Zvanični Peking je ljutito reagovao nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp nazvao korona virus “kineskim”. “SAD će snažno podržati ove privredne grane, kao što su avioprijevoznici i drugi, koji su naročito pogođeni kineskim virusom. Bit ćemo jači nego ikada dosada,” napisao je Tramp na Tviteru, neposredno prije objave sveobuhvatnog ekonomskog plana za spas američke privrede od preko 800 milijardi dolara.

Portparol kineskog ministarstva inostranih poslova Geng Šuang je upozorio da SAD “treba da brinu o svojim poslovima”, prije nego što stigamiziraju Kinu. “Pozivamo SAD da isprave svoju grešku i prestanu sa neosnovanim optužbama protiv Kine,” kazao je Šuang.

Tramp se nije zadržao na tome, pa je uz ostale mjere koje je predložio za spas američke ekonomije, pohvalio i svoje ozbiljno tretiranje ‘kineskog virusa’. „Uvijek sam se prema kineskom virusu odnosio vrlo ozbiljno i od samog početka napravio sam jako dobar posao, uključujući i moju vrlo ranu odluku da zatvorim „granice“ za  Kinu – protivno želji  gotovo svih. Spasili su se tako mnogi životi. Narativ lažnih vijesti je odvratan i neistinit“, napisao je Tramp danas na Twitteru.

Prvi slučaj  Kovid-19 registrovan je u kineskom gradu Wuhanu krajem prošle godine. Međutim, prošle sedmice portparol kineskog ministarstva inostranih poslova lansirao je teoriju zavjere, tvrdeći da je američka armija donijela virus u tu oblast, javlja BBC. Zbog toga je američki državni sekretar Majk Pompeo zahtijevao od zvaničnog Pekinga da prestane širiti “dezinformacije” pokušajima da “prebaci krivicu” za širenje zaraze.

EU je sa svoje strane upozorila na pokušaj diskreditacije Zapada lažnim vijestima za koje je optužila Rusiju. “Ruski državni mediji, izdanja koja podržavaju Kremlj, provode značajnu dezinformacijsku kampanju o korona virusu”, navodi se u dokumentu od 16. marta 2020., u koji je Reuters imao uvid. “Cilj dezinformacija iz Kremlja je pogoršati zdravstvenu krizu u zapadnim zemljama unutar šire strategije slabljenja europskih društava”, napisala je Evropska služba za vanjske poslove (EEAS). Ruski mediji objavljuju lažne vijesti na engleskom, španjolskom, talijanskom, njemačkom i francuskom jeziku pa je Evropskoj uniji otežano informirati građane o suočavanju s pandemijom, navodi se u izvješću. Evropska baza podataka zabilježila je gotovo 80 slučajeva dezinformacija o korona virusu od 22. januara. Iz EEAS-a nisu htjeli komentirati izvješće, ali je glasnogovornik rekao da je EU u kontaktu s Googleom, Facebookom i Microsoftom kako bi “raspravili širenje dezinformacija o Covidu-19”.

Rusija odbacuje optužbe, a predsjednik Vladimir Putin optužio je strane neprijatelje što prozivaju zemlju za širenje lažnih vijesti o pandemiji. Ruski mediji u Evropi ne dopiru do šire publike, ali pružaju platformu populistima, pokazuju analize EU-a i nevladinih organizacija. EEAS je kao primjer posljedica takvih dezinformacija naveo Ukrajinu, bivšu sovjetsku republiku koja teži ulasku u EU i NATO. U lažnom saopćenju ukrajinskog ministarstva zdravstva krajem februara, navedeno je pet slučajeva zaraze korona virusom u toj zemlji. Vlasti su objavile da saopćenje nije njihovo i da je napisano izvan Ukrajine.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je upozoravala da se virus ne povezuje ni sa jednom regijom ili grupom ljudi, zbog rizika od stigmatizacije. Međutim, osim Trampa i drugi američki zvaničnici nazivali su virus “kineskim”, a Pompeo “virus iz Vuhana”.

Do sada je u svijetu zaraženo više od 200 hiljada ljudi korona virusom, od toga je više od 80 hiljada u Kini. Međutim, u utorak su vlasti u Pekingu  saopštile da su registrovale samo nekoliko slučajeva novozaraženih  u toj zemlji, a da se svi ostali odnose na lica koja su doputovala u Kinu iz inostranstva. The Wall Street Journal objavio je kako je Wuhan sada ‘najsigurniji grad na svijetu’ u koji hrle svi oni koji se žele sakriti od virusa.

‘Uspješna Kina’ i ‘neuspješna Trampova administracija’?

List navodi da, bez obzira što je život u Kini još daleko od normalnog, lokalno stanovništvo osjeća da je situacija pod kontrolom. Kako se dalje navodi, u Kini ponovo počinju da rade zatvorena preduzeća, a na ulice izlazi sve više ljudi. Kompanija Apple je ponovo otvorila svoje prodavnice u Kini, a kineska fudbalska reprezentacija odlučila je da napusti svoju bazu u Španiji zbog širenja virusa korona i vrati se kući u Wuhan.

Kineski milijarder Jack Ma nedavno je obećao da će u SAD poslati milion zaštitnih maski i 500.000 kompleta za testiranje na virus. Kineska Nacionalna komisija za zaštitu zdravlja saopštava da će njen novi prioritet biti sprečavanje bolesti, odnosno virusa donesenih u Kinu iz inostranstva. Wuhan, kao i cijela provincija Hubej, ostaju u karantinu, iako se na osnovu nedavne posjete kineskog predsjednika Xi Jinpinga moglo zaključiti da kineske vlasti ne sumnjaju u skori završetak krize.

Sa druge strane, epicentar pandemije se preselio na Zapad, preciznije u EU i SAD koje se, svaka na svoj način, pokušavaju izboriti sa ‘nevidljivim neprijateljem’, kako ga je nazvao američki predsjednik. Evropa je pretekla Aziju  po broju smrtnih slučajeva od koronavirusa.

‘Virusna kriza’ koja je prema navodima medija ‘sanirana u Kini’ sada je idealno sredstvo za početak kineskog intervencionizma širom svijeta u vidu ‘humanitarne pomoći’. Jednostavno, nakon ekonomske ekspanzije ka Zapadu kroz projekat  ‘Jedan pojas, jedan put’, Kina pokušava zadobiti povjerenje svijeta tako što će pokazati da je spremna  nositi se sa velikim krizama te dokazati da i drugi mogu računati na njenu pomoć, čime želi opravdati ulogu ‘globalnog igrača’. Tako su Kinezi ponudili svoju pomoć i iskustva u brobi protiv virusa  zemljama širom svijeta,  uključujući Srbiju, gdje je 16.3. 2020. stigao prvi avion medicinskih sredstava iz Kine. Sličnu pomoć primile su Italija i Iran, a nije isključeno da će je zatražiti i druge zemlje.

 Tekstovi poput onog pomenutog u Wall Street Journalu trebaju valjda navesti  Amerikance na mišljenje kako je njihova administracija nespremna u odnosu na kinesku da se uhvati u koštac sa problemom pandemije. Naravno i ovdje, kao i u svemu drugom,  postoji dublja pozadina. Na konstataciju američkog novinara tokom konferencije predsjednika Donalda Trampa 19.3. 2020 godine, da u Wuhanu centru odakle je počelo širenje virusa, tog dana nije zabilježen nijedan novi slučaj zaraze, Tramp je kazao: “Trebamo li im vjerovati što sada govore? Nadam se da je istina… Ko zna, nadam se da je istina“. Prethodno je na istoj konferenciju Tramp optužio Kinu zbog sporosti u dijeljenju informacija sa svijetom, utvrdivši da se virus mogao na vrijeme sanirati u Wuhanu, da je kineska vlada bila iskrena prema svjetskoj javnosti.

„Kina je mogla spriječiti 95 posto koronavirusnih infekcija da su njezine mjere za suzbijanje epidemije započele tri sedmice ranije“, pokazuju istraživanja sa Univerziteta u Southamptonu. Međutim, Kina je poduzela odlučne mjere tek krajem januara – sedmicama nakon što je policija ušutkala liječnika zbog pokušaja podizanja alarma.  Broj slučajeva korona virusa mogao je biti smanjeni za 66 posto da su mjere karantina poduzete sedam dana ranije, sugerira studija, ili za 86 posto da je to urađeno dvije sedmice ranije. Ako bi se iste mjere poduzele tri sedmice  kasnije, situacija bi se mogla pogoršati 18 puta, stoji u studiji.

Većina napora u borbi protiv epidemije dogodila se krajem januara, nekoliko sedmica nakon što je oftalmolog iz Wuhana dr. Li Wenliang pokušao upozoriti na misterioznu bolest 30. decembra. Bio je među osam osoba koje je policija kaznila 1. Januara  zbog širenja “glasina” o tome virus. U Birou za javnu sigurnost Li je potpisao pismo u kojem je rekao da je dao “lažne komentare” i da je “ozbiljno narušio društveni poredak.” Umro je 6. februara od korona virusa, u dobi od 34 godine, što je izazvalo bijes i u svijetu i u Kini.

Sa druge strane, simptomatično je što je Kina skoro mjesec dana nakon prvog slučaja  u Wuhunau, objavila svjetskoj javnosti da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka ( 20. Januara 2020), dva dana nakon masovne proslave kineske nove godine 18. januara. Već 21. januara prvi slučaj virusa zabilježen je u SAD-u. Ovo su činjenice iza kojih se vjerovatno skriva dublja pozadina.

U isto vrijeme, Joe Biden, najizgledniji pobjednik demokratskih predizbora, koristi situaciju nastalu zbog globalne pandemije u predizborne svrhe, optužujući američkog predsjednika za ‘ksenofobnu histerijeu’ i nedostatak ‘kredibiliteta’ da se uhvati u koštac sa epidemijom.

Demokratske ‘kineske veze’

Ne smijemo smetnuti s uma kako se cijela situacija oko pandemije korona virusa dešava u godini američkih predsjedničkih izbora. Zvanični Peking sa nestrpljenjem priželjkuje odlazak Trampa iz Bijele kuće. Sa nekoliko mjera uvedenih protiv Kine i suspenzijom Ugovora  o slobodnoj trgovini sa tom zemljom, Tramp je izazvao je ozbiljne pometnje u kineskoj ekonomiji. Sankcije kineskim tehnološkim divovima poput Huaweia i zabrana njenim kompanijama da učestvuju u izgradnji 5G mreže u SAD-u, zbog straha od špijuniranja, targetirali su kineske tehnologije kao problematične. U jednom trenutku se počelo govoriti da kineska privreda tone u recesiju, a takav razvoj događaja počeo je štetiti i Europskoj uniji prema kojoj vode svi kineski trgovački putevi.

Sada Kina ima način da američku administraciju prikaže slabom i  nesposobnom te eventualno pomogne Trampovom sve izvjesnijem suparniku na izborima u novembru, demokratskom kandidatu Joeu Bidenu. Tramp upravo Bajdena  optužuje za ‘veoma štetne trgovinske  ugovore’ koje je ispregovarao sa kineskim zvaničnicima za vrijeme  Obamine administracije, stvarajući ogromne deficite i štete američkoj privredi te uzrokujući gubitke stotina hiljada radnih mjesta. Pored toga, Tramp je u više navrata optužio Bajdena  da je svojoj porodici omogućio milionske ugovore sa kineskim kompanijama, prije svega kompaniji svoga sina Huntera, koji je službenim avionom putovao u Kinu radi privatnih poslova u isto vrijeme kada je Bajden ugovarao trgovinski ugovor sa Kinom.

“Čak i pametni momci sa Wall Streeta, a ja ih sve poznajem, kažu da se ovo nikada ranije nije desilo. Zvao sam ih i pitao, kažu da nije. Dečko uđe u posao bez iskustva, bez ičega i vraća se sa milijardom. Leti avionom ‘Air Force One’, dok je njegov otac istovremeno potpredsjednik. To ne zaboravite, on je bio tada potpredsjednik…Dakle, Kina je dala njegovom sinu 1,5 milijardi dolara. Da li biste željeli da Joe Biden, recimo, sada preuzme pregovore sa Kinom, mislim da ne biste. U međuvremenu, Kina je osam godina pljačkala Ameriku. Obama je dopustio potpredsjedniku da nas naslijepo pljačka, i mi to ne dopuštamo ovih dana”, zagrmio je Tramp na jednoj od svojih konvencija krajem prošle godine.

Opisujući trgovinske sporazume s Kinom, dodao je: “Bidenovi su se obogatili, i to je potkrijepljeno dokazima, dok je Amerika pljačkana. To se dogodilo, Uspavani Joe i njegovi prijatelji rasprodali su Ameriku.”

Međutim ‘Bajdenove kineske veze’ su tek vrh ledenog brijega. Demokrastke administracije i moćni finansijski lobiji  za vrijeme mandata Bila Klintona, kada je već bilo jasno da je hladni rat završen i da ne postoji sila poput SSSR-a, promijenile su način kreiranja i vođenja politike.  Klintonov politički okvir onemogućio je sposobnost američkih kreatora politike da zaštite industrijsku silu, tako da su SAD bile prisiljene da izvoze svoju industrijsku bazu u inozemstvo, posebno u Kinu. Tako je došlo do  preplitanja američke industrijske baze s autokratskim strateškim konkurentom. Tokom hladnog rata SAD se nikada nisu oslanjale na SSSR, a sada su duboko integrirali svoju  tehnologiju i proizvodnju s Kinom, koju je Trampova administracija označila kao ‘ekonomskog neprijatelja’. Pored toga, zbog smanjenja državne protrošnje na odbranu, okončanjem hladnog rata, došlo je do konsolidacije, spajanja i gašenja mnogih velikih kompanija iz vojno-industrijskog sektora, što je otvorilo prostor srednjim i malim privatnim  vojnim kompleksima da učestvuju u snabdijevanju američke vojske oružjem. Privatne komapnije i državni novac stvorili su mnoge patente, od kojih su neki čak završili i u kineskim rukama.

Naravno, ovo se prije svega treba pripisati Klintonovoj naivnosti i vjerovanju u kinesku transformaciju u ‘slobodno tržište’. Međutim, komunistička Kina nije slobodno tržište, kako se voli nazivati, nego je svaki segment njene ekonomije usmjeren na ostvarenje ‘strateške vojne i ekonomske moći’. Posebno šokantnom može se smatrati činjenica da su državni penzioni fondovi SAD-a ulagali novac u razvoj kineskog oružja.

Farmaceutska industrija SAD-a zavisna od Kine?

Pored toga, Klintonova administracija je  ugovorima sa Kinom dobar dio američke farmaceutske industrije  trajno vezala za tu zemlju, što stvara probleme  aktuelnoj američkoj amdinistraciji na čelu sa Predsjednikom Trampom  u jeku borbe protiv koronavirusa. Kako se rat riječima između Kine i SAD-a oko korona virusa (COVID-19)  zagrijava, kineski državni mediji najavljuju korištenje  ‘farmaceutskog  utjecaja’  blokiranjem isporuka  kritičnih komponenti i zaliha od kojih ovise američki proizvođači lijekova, piše Washington Times. Dok Indija i nekoliko evropskih zemalja igraju kritičnu ulogu u globalnom lancu opskrbe lijekova, Kina je među vodećim dobavljačima aktivnih farmaceutskih sastojaka (API) – osnovnih komponenti za antibiotike i druge lijekove na recept koje konzumiraju Amerikanci.

S obzirom da pandemija koronavirusa prijeti  da ‘proguta’ velike zalihe takvih lijekova, američki  zdravstveni stručnjaci upozoravaju da bi kinesko namjerno ili virusom uzrokovano zatvaranje farmaceutskih kompanija moglo prouzrokovati velike nestašice u SAD-u, u trenutku kada se očekuje vrhunac pandemije.

Trampova administracija i kongresmeni obje stranke sada pozivaju na dramatično obnavljanje domaćih kapaciteta proizvodnje lijekova u SAD-u, gdje su u protekla dva desetljeća primat preuzele Kina i nekolicina drugih zemalja. ‘Pharma Letter’, internetska stranica s vijestima koje pokrivaju farmaceutsku i biotehničku industriju, ponudila je neke brojke o američkoj ovisnosti o kineskim proizvođačima. Na Kinu, kako je objavljeno u utorak na ovoj stranici, “otpada   95% američkog uvoza ibuprofena, 91% američkog uvoza hidrokortizona, 70% američkog uvoza acetaminofena, 40% do 45% američkog uvoza penicilina i 40% američkog uvoza heparina, prema podacima Odjela za trgovinu. Sve u svemu, 80% američke ponude antibiotika proizvedeno je u Kini“.

“Bila je to greška epskih razmjera kada smo dozvolili da proizvodnja penicilina napusti naše obale”, rekla je Rosemary Gibson, autorica knjige “China Rx: Izlaganje SAD-a rizicima ovisnosti o Kini u medicini”. “Trenutno nemamo kapacitet u Sjedinjenim Državama za izradu čak i osnovnih lijekova za liječenje koronavirusa ili antibiotika za infekcije koje mogu doći s njim, uključujući bronhitis ili upalu pluća”, kazala je  Gibson, viši savjetnik za bioetiku istraživačkog instituta Hastings Center, objavio je u utorak za Washington Times. “I sada imamo ‘savršenu oluju’  gdje je sa jedne strane obustavljena proizvodnja u Kini, a u SAD-u traje epidemija bolesti i trebaju nam lijekovi za vlastiti narod,  dok istovremeno raste  globalna potražnja za tim istim globalnim izvorima opskrbe”, rekla je. “Ovo je poziv za buđenje.

Predsjednik Tramp u utorak je umanjio vjerovatnost da bi Kina mogla učinkovito ucjenjivati ​​SAD obuzdavanjem izvoza lijekova. “To uopće ne razmatram”, rekao je novinarima u Bijeloj kući. “Mislim da Kina ima svaki interes da osigura da stvari dobro funkcioniraju.”

Međutim, zabrinutost je porasla otkako je kineska državna novinska agencija Xinhua objavila članak ranije ovog mjeseca u kojem se tvrdi da su američki medicinski proizvodi već „izuzetno oskudni“ i da je izbijanje epidemije koronavirusa u SAD-u „izvan kontrole“ gotovo neizbježno“. U članku se kaže da, iako se neki lijekovi uvoze u SAD iz Europe, proizvodna baza za oba tržišta se oslanja na 90 posto uvoza  iz Kine – i da će, ako Kina zabrani takav izvoz, „Sjedinjene Države pasti u pakao koronavirusne epidemije. “

Peking još uvijek nije posegnuo za  takvom zabranom zbog  “velike ljubavi prema svijetu.”

Yanzhong Huang, savjetnik  za globalno zdravlje u Vijeću za vanjske odnose, rekao je da ga je iznenadio članak Xinhuae, jer je kineska vlada službeno rekla da “naporno radi na obnavljanju opskrbe proizvodnjom i isporukom API-ja širom svijeta. što je prije moguće.” Kineski dužnosnici su oprezni čak i nagovjestiti da će doći do poremećaja opskrbe koji bi američke kupce odvukli od njihovih trenutnih oslanjanja na Kinu, rekao je Huang. “Kinezi to definitivno nisu željeli“, uvjerava on. “Ovo je globalizirani lanac opskrbe, tako da ovdje nema igre s nulama”, dodao je.

Indija – svjetski dobavljač generičkih lijekova – također bi mogla dramatično utjecati na protok lijekova i medicinske opreme u Sjedinjene Države, napomenuo je. Nju Delhi već je najavio ograničenja izvoza 26 farmaceutskih sastojaka, uključujući i onaj koji se na nekim tržištima prodaje kao acetaminofen, što su analitičari procijenili kao najavu mogućeg usporavanja proizvodnje u Indiji zbog koronavirusa.

U seriji vanjskopolitičkih promašaja demokratskih  administracija, mogao bi se navesti i primjer ‘nijemog gledanja’ početka izgradnje ruskog gasnog  projekta ‘Sjevernog toka II’ za vrijeme Obamine administracije, kada je Bajden obnašao funkciju potpredsjednika SAD-a. Donald Tramp je uspio sankcijama stopirati ovaj projekat koji bi geostrateški i ekonomski zbližio Brisel i Moskvu, što je sa pozicije američkih interesa nedopustivo.

 Naravno, sada je u fokusu prije svega borba sa pandemijom i teme povezane s njenim ekonomskim posljedicama.

Tramp želi vratiti farmaceutske gigante u SAD

Neki republikanski zastupnici, uključujući predsjedatelja Senatskog odbora za vanjske odnose Jima Rischa, kazali su u utorak da je Peking već namjerno usporio izvoz na globalno tržište. „Napori kineske vlade da blokira ili manipulira izvozom lijekova koji spašavaju živote i osobne zaštitne opreme usred globalne pandemije – koja, mora se primijetiti, potječe iz njihovog tla – narušava sigurnost lanaca opskrbe o kojem smo svi ovisni “, izjavio je republikanac iz Idahoa za The Times. “Ovo pokazuje kakvo bi bilo kinesko liderstvo u međunarodnom poretku“, naglasio je on. “Pored toga”, rekao je g. Risch, “farmaceutske tvrtke morat će donijeti teške odluke o tome gdje će imati povjerenja da smjeste svoje centre za proizvodnju i distribuciju. Američka će vlada učiniti isto. “

I drugi republikanci u odboru, uključujući senatora Floride Marcoa Rubioa i senatora iz Wyominga Johna Barrassoa, ponudili su slične komentare. “Koronavirus je pokazao da je Amerika previše ovisna o Kini kada je riječ o  kritičnim lijekovima”, rekao je gospodin Barrasso. “Nikada se više ne smijemo nalaziti u ovoj situaciji”, rekao je. “Naša osnovna medicinska roba mora se proizvoditi u Sjedinjenim Državama.” Gospodin Rubio rekao je Timesu da je prije više od godinu dana počeo upozoravati na “dugoročne opasnosti koje predstavljaju američka ranjivost  opskrbnog lanca i ovisnost o Kini u kritičnim sektorima našeg gospodarstva, uključujući i naš zdravstveni sektor.” “Pandemija korona virusa učinila je nemogućim zanemariti ovu sistemsku ranjivost i moramo poduzeti mjere kako bismo obnovili industrijske kapacitete naše države”, rekao je republikanski senator Floride.

Ostali zakonodavci već podstiču akciju. Senator Robert Menendez, demokrata iz New Jerseyja i Marsha Blackburn iz  Tennesseeja, ovog su mjeseca predložili zakone  za povećanje američke proizvodnje farmaceutskih sastojaka, napominjući da se  „samo 28% objekata koji proizvode API nalaze  u Sjedinjenim Državama dok se broj kineskih postrojenja više nego udvostručio od 2010. godine.” Nacrtom bi se osiguralo 100 milijuna dolara za razvoj naprednih farmaceutskih proizvodnih centara za istraživanje i obuku.

Trampova je administracija čini se spremna brzo djelovati, a viši savjetnik za trgovinu Bijele kuće Peter Navarro rekao je CNBC-u u ponedjeljak da već priprema izvršnu naredbu, kojom se medicinski lanci opskrbe vraćaju iz inozemstva u Sjedinjene Države. “Kina je uspjela dominirati u svim aspektima lanca opskrbe koristeći se istim nepoštenim trgovinskim praksama koje je koristila za dominaciju u drugim sektorima – jeftinom radnom snagom, laganim propisima o zaštiti okoliša i velikim državnim subvencijama”, rekao je Navarro prošlog tjedna New York Timesu za New York Times ,

Izvršni nalog navodno bi ukinuo odredbe koje omogućavaju američkim državnim agencijama da kupuju lijekove, maske za lice, ventilatore i druge medicinske proizvode od stranih dobavljača. Odjel  za braniteljska pitanja,  zdravstvo i ljudske resurse u prošlosti je odobravao kupnje ogromnih količina lijekova i medicinske opreme godišnje putem lanaca opskrbe koji u konačnici vode u Kinu.

Veliko je pitanje koliko brzo američke kompanije i radnici mogu popuniti  praznine kada Trampova administracija uvede  naredbu koja zahtijeva masovni napredak u američkoj proizvodnji.

Autorica Gibson rekla je da je pomak izvediv. “Sposobnost je ovdje”, rekla je. „U ovoj zemlji imamo vrlo talentiranih ljudi koji mogu povećati proizvodnju. … Već se primjećuje da se to događa za proizvodnju medicinskih maski za lice, … a kad je u pitanju medicina, postoji mogućnost pokretanja masovne proizvodnje kritičnih generičkih lijekova. “

Huang  je kazao da bi američki potrošači trebali biti spremni na stvarnost da će na kraju morati platiti više, bilo da se radi o raznolikom međunarodnom lancu nabave koji preko Kine dobiva API-je ili za lijekove koji se u potpunosti proizvode u Sjedinjenim Državama. “Zašto trenutno nabavljate API iz Kine? Jer je jeftinije, zar ne?” . Rekao je da se nada da će se Washington i Peking možda zbližiti u borbi protiv ‘zajedničkog neprijatelja’ pandemije korona virusa “Ali ono što vidimo umjesto toga je da se taj odnos i dalje  pogoršava, a izbijanje pandemije  samo ubrzava taj proces”, rekao je Huang. “Dakle, brine me  da će lanac  nabavke lijekova  i kineski izvoz u SAD postati žrtva ovog sve ‘kiselijeg’ odnosa između Sjedinjenih Država i Kine.”

Pročitajte još jednom posljednje rečenice Huangove izjave i sami procijenite da li one u sebi sadržavaju suptilnu sugestiju američkim biračima da ‘problem sa Kinom’  mogu riješiti ‘promjenom administracije’?

(Global CIR/Amel Jašarević)

PROČITAJTE JOŠ:

Objavljeno u:

Komentarion this Post

  1. Razbucat će Tramp Kinu poslije ovoga ataka,kao što je razbucao Regan SSSR,razbit će ih kao Jaje.

    Reply
  2. Tramp će to lijepo sve pospremiti, dosta je više kineskih ucjena. Ne daj Bože da Kina bude svjetski lider…. Sa svojom ‘čuvenom kuhinjom’…

    Reply
  3. Mogu samo da vriste

    Reply
  1. By Američki izbori u doba korone | GlobalCir on March 21, 2020 at 7:11 AM

    […] ‘Svjetski rat’ protiv ‘kineskog virusa’? Američka administracija: U toku strana kampanja dezinformiranja s ciljem širenja straha POMPEO RAZGOVARAO SA KINESKIM ZVANIČNIKOM: Kritikovao Peking zbog napora da na SAD prebaci krivicu za širenje epidemije virusa korona! INVESTICIJE KALIFORNIJSKOG PENZIONOG FONDA U PROJEKTE KOMUNISTIČKE PARTIJE: Kako američki penzioneri finansiraju kinesku vojnu industriju?! Objavljeno u: […]

  2. […] ‘Svjetski rat’ protiv ‘kineskog virusa’? Američki izbori u doba korone Objavljeno u: […]

Komentiraj