KAKO NAFTNI RAT IZMEĐU RUSIJE I SAUDIJSKE ARABIJE POMAŽE KINI: Dok se ‘kineski virus’ širi svijetom, imaju najjeftinju naftu za revitalizaciju ekonomije!

Najveći gubitnici naftnog rata između Saudijske Arabije i Rusije su američki naftaši, posebno proizvođači “crnog zlata” i “plavog energenta” iz škriljaca. Najveći dobitnik bi mogla biti Kina kojoj bi niske cijene energenata mogle pomoći da brže i efikasnije oporavi svoju ekonomiju poslije epidemije korona virusa, kojeg američki predsjednik Donald Tramp redovno naziva ‘kineski virus’.

DFDFDFD

Kina je najveći potrošač nafte na planeti i više od 70 odsto svojih potreba za ovom sirovinom obezbijeđuje iz uvoza, što je čini i najvećim svjetskim uvoznikom tog energenta. A to što je poslije ‘rata’ koji je izbio 6. marta na sastanku OPEC-a sa nečlanicama ove organizacije – između Saudijske Arabije i Rusije – nafta pojeftinila na manje od 30 dolara po barelu, moglo bi Pekingu ove godine da donese uštedu od oko bilion dolara – u odnosu na sumu koju su izdvajali tokom prethodnih godina za uvoz sirove nafte.

To je veoma značajno za Kinu, zemlju iz koje je počela epidemija korona virusa, odnosno za njenu nacionalnu ekonomiju, posebno sada, kada epidemija jenjava i državni vrh sve čini da bi ponovo pokrenuo privredu. Kinezi su to, uostalom, već najavili prije desetak dana, kada su njihovi analitičari, ocijenjujući da će njihova ekonomija lakše prebroditi trenutnu krizu ako budu kupovali jeftiniju naftu, najavili da će rafinerije u Kini dodatno povećati uvoz naftnih sirovina.

Potražnja za naftom je pala zbog prekida ili svođenja na minimum avionskog, drumskog i željezničkog saobraćaja. Virus je najprije zaustavio turiste, potom fabrike, ljudi su milom ili silom zatvoreni u kućama, djeca ne idu u vrtiće, škole niti na fakultete, zaposleni, uglavnom, rade od kuća, mnoge firme šalju radnike na prinudne odmore, pišu se otkazi. Svjetski ekonomisti procijenjuju sveopštu recesiju, masovna bankrotstva, težak i dugotrajan oporavak.

Kao što smo ranije pisali, SAD su zahvaljujući dogovorima u okvoru OPEC+ povećali proizvodnju nafte i gasa iz škriljaca, povećavali svoj izvoz gasa, a ponovo su počeli i sa izvozom sirove nafte (poslije četiri decenije embarga). Međutim, američki naftni sektor sada je u velikoj krizi. Pogotovo mali proizvođači iz škriljaca.

Tramp najavio mjere

 Usljed naglog porasta proizvodnje, SAD su se pojavile kao neto izvoznik nafte prvi put od 70-tih godina u novembru 2019. godine, kada su izvezle otprilike 90.000 više barela nego što su uvezle. Taj rast nije prošao nezapaženo od strane OPEC-ovih igrača, koji su se nadali postizanju koordiniranog smanjenja proizvodnje radi stabiliziranja cijena, prije nego što su pribjegli strmoglavom smanjenju kako bi ugušile konkurenciju u jeku kolapsa tržišta zbog širenja koronavirusa. Kako su cijene sirove nafte globalno pale gotovo 60 posto, američke zajednice ovisne o prihodima od nafte pripremaju se za teška vremena. Teksas, koji je imao koristi od hidrauličkog lomljenja i revolucije dobivanja nafte iz škriljaca, utrostručio je proizvodnju nafte u posljednjih pet godina. Teksaška privreda predviđala je stotine milijardi dolara prihoda prije globalnog pada cijena. Kako se investicije u pokretanje novih bušotina smanjuju, kompanije obavještavaju radnike o nadolazećim otpuštanjima. Prema saveznoj statistici rada, u teksaškoj industriji nafte i plina radi oko 300.000 ljudi, što je 50 posto više nego prije četiri godine.

“Morate shvatiti šta Saudijska Arabija i Rusija rade pokušavajući isključiti američke proizvođače nafte škriljaca iz poslovanja u SAD-u, jer upravo oni povećavaju svjetsku opskrbu”, napomenuo je strateški investitor B. Riley Wealth Managementa, Paul Dietrich. Niže cijene nafte u kombinaciji s relativno većim troškovima proizvodnje američkih kompanija, povećavaju vjerovatnost pada ulaganja u proizvodnju nafte iz škriljaca. Nadalje, budući da je industrija proizvodnje nafte u SAD-u toliko narasla, Morgan Stanley smatra da će posljedice zbog nižih cijena nafte vjerojatno nadmašiti ono što se smatra pozitivnim u cijeloj priči, a to je moguće pojeftinjenje cijene goriva na pumpama, posebno ako strah od koronavirusa uslovi štednju kod američkih građana. “Sve zajedno, vjerujemo da će kumulativni pad cijena nafte od početka godine, ako se održi, biti dovoljan da u kratkom roku smanji rast realnog BDP-a za oko 15 do 35 posto”, napisao je u novom istraživačkom radu Morgan Stanley, dodajući da bi koronavirus mogao prouzrokovati smanjenje potrošnje pojeftinjenog goriva na pumpama.

Predsjednik Donald Tramp rekao je prošli petak da će SAD kupiti “velike količine” sirove nafte kako bi pomogle industriji koja je pogođena padom cijena. “Na temelju cijene nafte, također sam naložio ministru energetike da, po vrlo povoljnoj cijeni, kupi velike količine sirove nafte za skladištenje u američkoj strateškoj rezervi”, rekao je prošlog petka u nastupu u Rose Garden kako bi razgovarali o koronavirusu. “Napunit ćemo je do vrha”, kazao je Tramp. 

Pojedini analitičari uspostavljaju jasnu vezu između Trampovog blokiranja ruskog projekta Sjeverni tok 2 i rusko-saudijskog obaranja cijena nafte, uporedo sa širenjem korona virusa, smatrajući kako se ne radi o pukoj koincidenciji već svojevrsnom ‘odgovoru’, posebno jer se sve to dešava nekoliko mjeseci prije američkih predsjedničkih izbora.

(Global CIR/Agencije)

PROČITAJTE JOŠ:

Objavljeno u:

Komentiraj