MORAMO ZNATI KO INVESTIRA U VELIKE KOMPANIJE I SA KOJIM CILJEM! Ursula von der Leyen: Očuvati ekonomski suverenitet EU u vrijeme krize, neki sektori su ključni za našu sigurnost i javno zdravlje!

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pozvala je članice Evropske unije da u aktuelnoj kriznoj situaciji obrate posebnu pažnju na direktne strane investicije u neke od ključnih evropskih sektora kao što su zdravstvo, medicinska istraživanja i strateška infrastruktura.

Slikovni rezultat za von der leyen globalcir.com

Ona je upozorila da kriza izazvana korona virusom duboko pogađa evropsku ekonomiju i da su mnoge kompanije privremeno oslabljene.

“Neki sektori su ključni za našu sigurnost, javno zdravlje i suverenitet. Moramo znati ko izvan EU investira u ove kompanije i u kom cilju. To je posebno važno u vrijeme krize javnog zdravlja i ekonomije kada smo ranjiviji i moramo da zaštitimo naša ključna sredstva i tehnologije”, poručila je.

Ursula von der Leyen je u videoobraćanju navela kako je Unija izašla sa uputstvom za zemlje članice kako da “skeniraju” strane direktne investicije i preuzimanje kontrole ili uticaja.

Zaštita ključnih kompanija

Predsjednica EK napominje da na EU i nacionalnim nivoima već postoje mjere koje predviđaju nadgledanje direktnih stranih investicija.

Ona je pozvala države članice koje nemaju te mehanizme da ih uspostave.

“Do tada trebalo bi da iskoristite sve opcije da bi zaštitili ključne EU kompanije od stranog preuzimanja ili uticaja koji mogu naškoditi našoj sigurnosti i javnom redu”, kaže Von der Leyen.

Ona istovremeno upozorava da sve poduzete mjere moraju biti urađene u skladu sa EU zakonima i međunarodnim obavezama.

“Evropska unija je i ostat će otvorena za strane javne investicije, ali moramo da ih balansiramo u odnosu na potrebu očuvanja našeg ekonomskog suvereniteta”, zaključila je von der Leyen.

Video konferencija 27 članica

Čelnici 27 država članica Evropske unije razgovarat će u četvrtak putem videoveze o zajedničkim naporima na suzbijanju širenja pandemije korona virusa i o ublažavanju ekonomskih posljedica zdravstvene krize.

Redovni proljetni sastanak na vrhu, koji je trebao biti održan u četvrtak i petak u Briselu otkazan je zbog krize s korona virusom, a umjesto toga u četvrtak popodne bit će održana videokonferencija, koja će uglavnom biti posvećena pitanjima kako se suočiti s tom krizom i njenim posljedicama. 

Rasprava će se voditi oko četiri prioriteta: suzbijanja širenja virusa; snabdijevanja medicinskom opremom, naročito respiratorima i maskama; poticanja istraživanja, naročito na pronalasku vakcina, te oko socijalno-ekonomskih posljedica, prenosi Hina.

To će biti već treća videokonferencija posvećena koordinaciji napora u borbi s korona virusom. 

Zajednička izjava

Čelnici 27 država članica podržat će i odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Odluka o otvaranju pregovora ne predviđa nikakav datum kada bi se mogle održati prve konferencije o pristupanju, na kojima se pregovori i formalno otvaraju.

Uprkos tome, s obzirom na raspoloženje koje u državama članicama vlada prema proširenju i s obzirom na sadašnje krizne okolnosti, riječ je o velikom uspjehu.

Čelnici država članica trebali bi usaglasiti i izjavu u kojoj bi pozvali da se počne s pripremama mjera za povratak u normalno funkcioniranje društva i ekonomije nakon što kriza s korona virusom završi. Očekuje se da će čelnici pozvati Evropsku komisiju da pripremi smjernice i akcijski plan za taj povratak.

U zajedničkoj izjavi također bi se trebao naći poziv da se uspostavi jedan pravi evropski centar za upravljanje krizama.

Na nivou EU-a od izbijanja krize dogovorene su privremene restrikcije za ulazak na teritorij EU-a iz trećih zemalja, zatim paket za suočavanje s ekonomskim posljedicama krize te mjere za nesmetan protok robe na jedinstvenom tržištu.

Izdavanje tzv. korona-obveznica

Nekoliko zemalja članica uputilo je predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu pismo u kojem traži da se omogući izdavanje zajedničkih obveznica kojima bi se finansirala podrška zdravstvenim sistemima u borbi protiv korona virusa te pomoglo ekonomiji.

Riječ je o tzv. korona-obveznicama, za koje bi svi zajednički garantovali i koje bi onda omogućile i jeftinije zaduživanje pojedinih članica za potrebe suočavanja s krizom. Pismo su potpisali čelnici devet zemalja članica: Belgije, Francuske, Grčke, Irske, Italije, Luksemburga, Slovenije, Portugala i Španije.

“Moramo raditi na instrumentu zajedničkog duga, koji bi izdavala jedna evropska institucija kako bi se zaduživali na tržištu u korist svih država članica, a za otklanjanje posljedice korona virusa”, kaže se u zajedničkom pismu.

Neke članice poput Italije, Španije i Francuske već duže vrijeme traže uvođenje euro-obveznica, kojima bi se smanjila cijena zaduživanja pojedinih članica europodručja, jer bi iza tih obveznica stajala cijela eurozona. Međutim, Njemačka i Nizozemska snažno se protive zajedničkim obveznicama.

Čelnici će također razgovarati o pomoći svojim državljanima da se vrate kući, koji su zbog ograničenja kretanja, ostali zaglavljeni širom svijeta. Procjenjuje se da ima nekoliko stotina hiljada evropskih građana koji su se zatekli izvan EU-a nakon što su uvedene restrikcije kretanja i otkazane avionske veze.

(Global CIR/Agencije)

Objavljeno u:
  1. […] potkopati sigurnost i napredak SAD-a, branit ćemo se pa makar i narušili međunarodne sporazume MORAMO ZNATI KO INVESTIRA U VELIKE KOMPANIJE I SA KOJIM CILJEM! Ursula von der Leyen: Očuvati ekono… ‘Svjetski rat’ protiv ‘kineskog virusa’? Američki izbori u doba korone […]

Komentiraj