OD TOGA 7 MILIJARDI BESPOVRATNIH SREDSTAVA! Hrvatska može računati na 10 milijardi eura iz Fonda za pomoć EU

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, jučer je na izvanrednoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu zastupnicima predstavila svoju strategiju gospodarskog oporavka EU nakon krize koju je izazvala pandemija koronavirusa.

U ovoj je fazi za Hrvatsku najvažnije: u Fondu za oporavak (Sljedeće generacije EU) za Hrvatsku je napravljena primarna alokacija sredstava u iznosu od 10 milijardi eura. Od toga bi 7 milijardi bilo u obliku bespovratne pomoći, dok bi nešto manje od tri milijarde bilo u formi vrlo povoljnih zajmova.

Osim Fonda za oporavak, koji će poslužiti kao svojevrsni aneks budućeg proračuna EU, von der Leyen je ponudila i kompromisno rješenje za novi Višegodišnji financijski okvir, tj. proračun Unije za narednih sedam godina.

Dvije ‘magične brojke’ koje je cijela Europa nestrpljivo čekala proteklih dana svele su se na 750 milijardi eura i 1,85 bilijuna eura. Potonje bi, prema Europskoj komisiji, trebala biti vrijednost novog proračuna EU; prvog bez Ujedinjene Kraljevine. Prvi iznos, isti koji se samo nekoliko sati prije i neslužbeno doznao, odnosi se na Fond za oporavak EU.

Kao što se i očekivalo, von der Leyen je pozvala na reformu financijskog sistema EU kako bi se Uniji privremeno omogućilo da iskoristi svoj snažan kreditni rejting kako bi na svjetskom tržištu kapitala pozajmila 750 milijardi eura za oporavak svojih članica.

Objasnila je da će se taj paket kanalizirati putem programa EU te da će se pozajmljeni novac vratiti putem budućih Višegodišnjih proračuna, specificiravši pritom da se neće vratiti prije 2028., ali ni kasnije od 2058.

Kako bi što hitnije omogućila korištenje 11,5 milijardi eura koji su trenutno dostupni u sklopu važećeg Višegodišnjeg financijskog okvira za 2014.-2020., šefica Komisije predlaže njegov rebalans.

Tri stuba

Novac koji će se prikupiti za financiranje troškova ‘Sljedeće generacije EU’, kako je Komisija svoj prijedlog nazvala, bit će investiran u tri stuba s ciljem poticanja investicija i ekonomske reforme država članica, poticanja privatnih investicija te investiranja u lekcije koje su naučene tijekom krize.

Za potrebe zelene i digitalne tranzicije, ali i veće otpornosti nacionalnih ekonomija, Komisija predlaže iznos od 560 milijardi eura. U tom će smislu 310 milijardi članicama biti dostupno kao bespovratna sredstva, dok će 250 milijardi nuditi kao povoljan kredit. Taj će stup biti dostupan svim državama članicama, ali će prioritet biti dan onim zemljama i regijama koje su osjetile najveći udarac tijekom pandemije. Novom inicijativom REACT-EU osigurat će se 55 milijardi eura za potrebe mladih koji su proteklih mjeseci izgubili svoja radna mjesta. Članicama će se na raspolaganje staviti 40 milijardi eura za tranziciju prema klimatskoj neutralnosti, ali i 15 milijardi za jačanje poljoprivrede.

Putem instrumenta za solventnost mobilizirat će se sredstva privatnih investitora za hitnu intervenciju u europske kompanije, sektore i regije koje je najviše pogodio koronavirus. Očekuje se da će instrument početi poslovati do kraja 2020. godine, a njegov će proračun biti 31 milijardi eura. Komisija vjeruje da će se tom investicijom ‘otključati’ novih 300 milijardi. Isto se planira učiniti i s fondom InvestEU.

Novi zdravstveni program EU4Health trebao bi ojačati javno zdravstvo na razini Unije, i biti spreman na buduće ugroze te vrste. Njegov će proračun biti 9,4 milijardi eura, dok će se 2 milijuna osigurati za potrebe fonda RescEU kojim EU štiti društveni sektor. Putem fonda Horizon Europe istraživanju i razvoju država članica omogućit će se korištenje 94,4 milijardi eura, dok će se 16,5 milijardi namijeniti za diplomaciju EU.

Koronavirus je šokirao cijeli svijet, pa tako i Europu, te je do krajnjih granica testirao spremnost zdravstvenog i socijalnog sustava naših zemalja. Novi bi proračun trebao poslužiti kao svojevrsna investicija u budućnost europskog projekta“ izjavila je šefica Komisije, koja se Parlamentu EU obratila uz podršku cijelog Vijeća povjerenika.

Von der Leyen smatra da bi se njezin prijedlog proračuna na stolu Europskoga vijeća trebao naći već u julu, kako bi se što prije usuglasila stajališta država članica koje ga moraju jednoglasno usvojiti da on bude važeći.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj