Zanimljive činjenice o Mjesecu koje vjerovatno niste znali

Ako upitate nekoga za imena astronauta koji su hodali po Mjesecu, većina ljudi će reći Nil Armstrong i (možda) Baz Aldrin. Ali… po Mjesecu je do sada hodalo 12 ljudi. Posljednji se put po Mjesecu hodalo 1972. godine, a otad ga posjećuju samo bespilotne letjelice i roboti.

U nastavku pročitajte još pet zanimljivih činjenica koje (možda) niste znali o Mjesecu.

I Mjesec se trese

Kao i Zemlji, tako i Mjesecu tlo podrhtava. Uprkos tome što je Mjesec praktično mrtav komad stijene s vrlo malo geološke aktivnosti na njemu se s vremena na vrijeme, kao i na Zemlji, drugim planetama pa čak i zvijezdama, dešavaju potresi  – Moonquakes.

Postoje četiri vrste potresa na Mjesecu – prva tri tipa su duboki potresi koje uzrokuju sudari meteorita ili toplinski potresi uzrokovani sunčevom toplinom – a oni su relativno bezopasni. Četvrta vrsta ipak može biti vrlo neprijatna. Ovi “plitki” potresi mogu biti jaki do 5,5 stepeni po Rihteru i trajati 10 minuta. Prema NASA-i, zbog ovih potresa Mjesec ponekad “zvoni poput zvona.”

Naučnici još uvijek nisu sigurni kako su potresi na Mjesecu uopšte mogući. Potrese na Zemlji najčešće uzrokuju tektonske ploče, ali Mjesec uopšte nema aktivnih tektonskih ploča.

Na Mjesecu su posmrtni ostaci astronauta

Eugen “Gen” Šumejker, poznati astronom i geolog, bio je legenda u svom području. On je izumio naučno istraživanje kozmičkih uticaja i uspostavio metode i tehnike koje su astronauti koristili za istraživanje Mjeseca.

Gen je i sam želio da bude astronaut, ali je odbijen zbog manjeg medicinskog problema. Tokom cijelog života, to je ostala njegova najveća želja, ali i razočarenje. Kada je umro, NASA je ispunila njegovu želju i njegov pepeo (posmrtne ostatke) 1998. godine poslala na Mjesec s Lunar Prospectorom. Njegov pepeo je i danas razasut po Mjesecu, pomiješan s lunarnom prašinom.

Zamalo planeta

Ako nekoga pitate šta je Mjesec, gotovo svi će vam odgovoriti isto: on je mjesec, misleći na prirodni satelit drugih planeta. No, neki stručnjaci se neće potvriditi to. Naime, već neko vrijeme u naučnim krugovima kruže priče o tome kako Mjesec treba da posmatramo kao planetu, a ne kao ‘obični’ mjesec, a jedan od razloga je taj što je on daleko najveći mjesec u odnosu na svoju planetu u našem Sunčevom sistemu.

Prema IAU (Međunarodna astronomska unija) planeta je bilo koje stjenovito tijelo koje ima različite slojeve, geološki je aktivno, i što je najvažnije kruži oko Sunca. Znamo da se Mjesec lako može uklopiti u ove kategorije. Prvo, Mjesec je stjenovito tijelo koje se sastoji od mnogih elemenata od kojih se sastoji i Zemlja. Takođe je imao vulkansku aktivnost u svojoj prošlosti. Čak i sada Mjesec još uvijek doživljava potrese, tako da je i dalje geološki aktivan. Jedino što ga sprečava da zvanično i postane planeta je to što kruži oko Zemlje, a ne oko Sunca (iako postoje argumenti da više kruži oko Sunca nego oko Zemlje, ali zvanično, Mjesec kruži oko Zemlje).

Opasnost koja vreba iz prašine

Može zvučati iznenađujuće, ali jedna od najopasnijih stvari na Mjesecu je lunarna prašina. Kao što već znamo, pijesak dospjeva na sve dijelove Zemlje, na njega smo navikli i ne predstavlja nam opasnost – ali ovo nije slučaj i na Mjesecu. Lunarna prašina je sitna kao brašno, ali vrlo gruba. Zahvaljujući toj teksturi i slaboj gravitaciji, ona je se nalazi apsolutno svugdje [na Mjesecu].

NASA je doživjela brojne probleme uzrokovane lunarnom prašinom. Pošto je sitan i oštar, ponaša se kao brusni (šmirgl) papir i jako brzo ‘troši’ čizme astronauta. Takođe dospije i unutar letjelica i svemirskih odijela, pa čak i u pluća nekoliko astronauta. Iako se niko nije usudio da testira ovu tvrdnju, vjeruje se da bi pijesak mogao uništiti, to jest probušiti svemirsko odijelo, ako mu se izloži dovoljno dugo.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj