KRUNA NJEGOVOG RADA JE 9. SIMFONIJA! 250. godišnjica rođenja Ludwiga van Beethovena!

Tokom 2020. godine svijet proslavlja 250. godišnjicu rođenja Ludwiga van Beethovena koji je za života stekao slavu kao virtuoz, a kao kompozitor postigao besmrtnost. Rođen u Bonu 1770. godine, Beethoven je stekao poštovanje kao kosmopolitski revolucionar čija su muzička dostignuća obilježila vrhunac bečkog klasicizma i utrla put romantičnom periodu.

Bilješke Ludwiga van Beethovena prodate na aukciji za 100.000 dolara

Godine 1792. odlazi u Beč, gdje ostaje sve do kraja života. U Beču upoznaje Mozarta i učenik je F. J. Haydna i A. Salierija te temeljito proučava kanon, fugu i vokalne kompozicije. Od 1795. godine nastupa javno, ali od 1796. godine počinje postupan gubitak sluha, što će se 1819. godine pretvoriti u potpunu gluhoću. Iako je to bio strahovit gubitak za glazbenika, on mu je omogućio da, ponirući u svoj nutarnji svijet, čuje muziku na jednoj drugoj razini.

Središnje mjesto u Beethovenovim instrumentalnim djelima pripada simfonijama. Sve su nastale između 1799. i 1824. godine, u njegovim zrelim godinama ili, kako sam kaže, u “plodnoj jeseni njegova života”, i svaka je jedinstveni umjetnički doživljaj.

U simfonijama mijenja postojeću klasičnu strukturu, uvodi ravnopravnost među gudače, daje samostalnost violama i violončelu nad kontrabasom. Provodi individualiziranje u puhačkim instrumentima te uvodi trombone u orkestar.

Kruna svih simfonija svakako je 9. simfonija, koja označava potpuni izlazak iz klasičnih simfonijskih okvira te predstavlja izazov izvođačima i svim skladateljima koji su kasnije skladali simfonije. Richard Wagner je naziva “vrhuncem muzike”.

Zamišljena je puno prije nego što ju je počeo pisati. Neke skice potječu iz 1815. godine, iako je završena tek 1824. godine. Već u mladosti Beethovena fasciniraju stihovi Schillerove pjesme Oda radosti i želi ih unijeti u svoju muziku. Godinama se vraćao tim stihovima i skicirao moguće teme uz njih. Upravo u 9. simfoniji po prvi put uvodi riječ, odnosno ljudski glas, koristeći odlomak iz Schillerove Ode radosti.

Ova je simfonija bila puno kompleksnija od bilo koje dotad. Za izvedbu je zahtijevala veliki orkestar, zbor i četiri solo pjevača. U premijernoj su izvedbi sudjelovali orkestar bečkog Kärntnertor Theatra, bečko glazbeno društvo te, smatra se, tadašnji najelitniji bečki izvođači. Praizvedena je 7. maja 1824. godine i bio je to velik događaj s obzirom na to da je nakon dvanaest godina Beethoven ponovno dirigirao. Publika ga je popratila ovacijama, ispruženim rukama, u zrak su letjele maramice i šeširi kako bi mogao vidjeti oduševljenje kad ga već nije mogao čuti.

Iako se čini da simfonija prati ustaljeni simfonijski model od četiri stavka, ništa u ovom djelu nije klasično. U svakom stavku otkrivamo skladateljevu kreativnost i inovativnost, pomicanje granica muzike. Ova je simfonija fuzija poezije, muzike, filozofije i moralne poruke čovječanstvu te daje mogućnost interpretacije na više razina. Slušajući je, ulazimo u jedan novi svijet i puštamo da nas mašta vodi prostranstvima glazbe.

Beethovenovo muzičko nasljeđe

Beethovenov opus se sastoji od oko sedam stotina kompozicija, a ovo su samo neke od njih: opera Fidelio (1805.), devet simfonija, od kojih su najpopularnije Treća (Eroika), Peta (Simfonija sudbine) i Deveta sa svojim posljednjim stavom Oda radosti, pet klavirskih koncerata, jedan violinski koncert, šest klavirskih trija i koncert za violinu i orkestar, opus za hor, uključujući i kantate za Horsku fantaziju, brojni liederi, duhovna muzika, najpoznatiji su Misa Solemnis (Svečana misa) i Misa u C majoru, brojni kamerni komadi, uključujući i 16 kvarteta za gudačke instrumente, klavirske kvartete i 32 sonate za klavir.

Zanimljive činjenice

Beethoven je definisao CD

Tokom razvoja projekta za audio CD, predsednik kompanije Sony gospodin Norio Ohga naglasio je da Deveta simfonija mora da stane na jedan disk. Snimak Devete simfonije pod dirigentskom palicom Wilhelma Furtwänglera traje 74 minuta – i to je ono što je odredilo kapacitet CD-a.

Beethovenova muzika je druga najpopularnija na platformi Spotify

Svakog mjeseca na platformi Spotify Beethovenova muzika bude puštena oko 5,1 milion puta. Od njega je, u očima dominantno mlade publike, popularniji samo Johann Sebastian Bach (sa 5,5 pregleda).

Beethoven širom svijeta

O univerzalnom poštovanju koje Beethoven uživa širom svijeta, u prilog govori činjenica da je na mapi svijeta više od 700 ulica i trgova nazvano njegovim imenom. U ovom pogledu Njemačka prednjači sa više od 300 ulica koje nose njegovo ime.

Beethoven u svemiru

Asteroid u pojasu između Marsa i Jupitera se zove Ludwig van Beethoven.

Roll over Beethoven

Chak Berry je snimio ovu pjesmu u Chicagu1956. godine stvarajući vezu između heroja bečkog klasicizma i novog zvuka rock’and’rolla. Slijedile su nebrojene obrade, od kojih su među najpoznatijima obrada The Beatlesa (prvi put izvedena 1962. godine u Star clubu u Hamburgu) i Elektičnog laganog orkestra izvedena 1972.

Muzički magazin Rolling Stone smestio je pjesmu na 97. mjesto na top listi 500 najvećih hitova svih vremena.

(Global CIR)

Komentiraj