VIRTUELNI BERLINSKI ZID!? U toku je svjetski tehnološki rat: Države i kompanije će morati izabrati stranu i tehnologiju koju će koristiti!

Nacije i kompanije širom svijeta uvučene su u aktuelnu bitku oko budućnosti tehnologije između Sjedinjenih Američkih Država i Kine te su prisiljene da izaberu stranu u ovom sukobu koji narušava globalni lanac nabavke i izguruje firme sa lukrativnih tržišta. Posljednja žrtva je “TikTok”, video aplikacija popularna među tinejdžerima koja ima stotine miliona fanova širom Indije i SAD-a, piše CNN.

virtuelni-berlinski-zid

Ovu aplikaciju poseduje kineska kompanija, ali je vodi bivši direktor “Disneya” Kevin Mejer.

Prvi veliki udarac “pao” je prošlog mjeseca, kad je “TikTok” blokiran u Indiji, nakon pograničnog sukoba sa Kinom u kojem je poginulo najmanje 20 indijskih vojnika. Potom su američke vlasti u ponedjeljak rekle da će razmotriti zabranu aplikacije jer je smatraju mogućom prijetnjom po nacionalnu bezbjednost. Zapošljavanje Mejera naširoko se smatralo potezom ciljanim da zadobiju na svoju stranu američke vlasti.

Kompanija je početkom jula saopćila da će napustiti svoje sjedište u Hong Kongu, nakon što je Kina nametnula novi bezbjednosni zakon u tom gradu.

U petak je “New York Times” objavio da je “Amazon” zatražio od svojih radnika da izbrišu “TikTok” sa svojih mobilnih telefona, pozivajući se na bezbjednosne rizike. Radnicima Amazona i dalje je dozvoljeno da gledaju “TikTok” sa svojih laptopova, dodala je kompanija.

– Sve je teže biti istinski globalna tehnološka platforma – kaže za CNN Dipian Gosh, kodirektor Projekta digitalne platforme i demokratije na harvardskoj školi ‘Kennedy’.

Utrka SAD-a i Kine

A trenutni sukob između dvije najveće svjetske ekonomije ide u samu srž tog pitanja. SAD i Kina utrkuju se oko razvoja vještačke inteligencije, superbrze 5G mobilne mreže i drugih tehnologija. Iako dvije sile imaju dugogodišnje ekonomske veze koje im omogućavaju izvjesnu saradnju, nedavne tenzije oko nacionalne bezbjednosti natjerale su njihove vlade i kompanije da ponovo razmotre takvo partnerstvo.

Konflikt se preliva i na odnose koje te dvije sile imaju sa ostalim globalnim igračima. Velika Britanija, na primjer, odlučila je da preispita svoju odluku da dozvoli kineskom tehnološkom gigantu “Huaweiju” da učestvuje u izgradnji njihove 5G mreže. Ona će u potpunosti ukloniti “Huaweijevu” opremu iz svoje 5G mreže do 2027. godine, objavila je u utorak vlada Borisa Johnsona.

SAD su prethodno nametnule sankcije toj kompaniji što bi moglo spriječiti druge firme da snabdijevaju “Huawei” čipsetovima koji mu trebaju da izgradi svoju tehnologiju nove generacije.

Moj utisak je da se tehnološke kompanije tek sada bude i shvataju da će život u budućnosti biti daleko manje globalizovan – kaže Michael Vit, profesor strategije i međunarodnog biznisa poslovne škole INSEAD.

SAD i Kina decenijama se drže svojih polarizovanih stavova oko upravljanja tehnologijom. Dok su kompanije IBM i “Microsoft” prednjačile u inovacijama osamdesetih godina, Kina je postavljala temelje svom takozvanom Velikom zaštitnom zidu (Great Firewall) – masivnom cenzorskom mehanizmu koji isključuje sadržaj široko dostupan drugdje na internetu. U godinama koje su uslijedile Kina je stvorila zatvoreni i kontrolisani internet koji je stekao podršku među drugim autoritativnim državama – Rusija je, na primjer, krenula u restrukturisanje i kontrolu svog nekad slobodnog interneta uz pomoć kineske tehnologije.

Kineske tehnološke investicije posljednjih godina su još brže rasle zbog ambicioznog plana “Napravljeno u Kini 2025,” kojim Peking planira da ukine zavisnost zemlje od strane tehnologije ulaganjem milijardi dolara u polja poput bežične komunikacije, mikročipova i robotike. Prošle godine je Kina uvezla čipsetove za oko 306 milijardi dolara, što je 15 odsto vrijednosti ukupnog uvoza države, ukazuje CNN.

SAD zato tragaju za načinima da suzbiju Kinu. Administracija predsjednika Donalda Trampa optužila je Peking za krađu američke tehnologije, a taj spor je u samom središtu trgovinskog rata koji je obilježio odnose dvije sile od 2018. Američke vlasti su takođe nametnule sankcije uglednim kineskim tehnološkim firmama i preduzele korake ka ograničenju kineskog pristupa američkom tržištu.

Kina poriče takve navode i tvrdi da su sve tehnološke tajne koje su dobili bile dio zajednički postignutih ugovora.

Tehnološke kompanije kao nacionalni sektor

Dok njihov sukob eskalira, sve više se čini da međunarodna tehnološka saradnja nestaje. Analitičari upozoravaju da će posljedice sukoba na relaciji SAD-Kina značajno uticati na sve druge globalne sile, pored tehnoloških kompanija koje operišu van svojih granica.

Kineski predsjednik Xi Jinping poziva na ukidanje tehnološke zavisnosti od SAD-a. On se nada da će “novi virtuelni Berlinski zid” natjerati svjetske ekonomije da izaberu stranu i smatraju da će tradicionalni američki saveznici – poput Tajvana i Južne Koreje – možda skrenuti ka Kini jer oni obezbjeđuju poluprovodnike koje koriste kineske firme dok se utkruju sa globalnim rivalima.

I SAD i Kina su pokazale da su voljne da “naoružaju” globalne lance trgovine i nabavke – istakli su analitičari.

Globalne tenzije takođe su dovele do toga da države sada gledaju na tehnološke firme kao na nacionalne sektore, a ne globalne aktere.

– Ideja je da tehnološka kompanija ide na tržište na drugoj strani svijeta, ali je ovaj put traže da nosi državnu zastavu sa sobom. Ovo je značajna promjena u odnosu na prije deceniju – kaže za CNN Sam S. iz Kineskog centra ‘Pol Caj’ u okviru Pravne škole Yalea.

A “Huawei” je možda najbolji primjer te promjene.

Washington više od godinu dana pritišće saveznike da ne postavljaju telekomunikacionu opremu te kompanije na svoje 5G mreže. Ta kampanja je u Evropi možda već urodila plodom – britanske vlasti su prošle nedjelje istakle da će američke sankcije “Huaweiju” vjerovatno naštetiti održivosti kompanije kao provajdera za 5G mrežu, dok je Rojters početkom nedjelje izvijestio da će najveća italijanska telekomunikaciona firma, “Telekom Italija” (TIM), isključiti kineskog giganta iz tendera za opremu za 5G.

Napredak tehnologije u drugim dijelovima sveta takođe govori da postoje druge strategije u razvoju, van granica sukoba SAD-a i Kine. Kislaja Prasad, profesor Škole biznisa Robert H. Smith na Univerzitetu Maryland, kao primer ističe Indiju, koja podstiče rast lokalne industrije i istovremeno uživa u velikom procvatu interneta. Kad je New Delhi krajem juna zabranio “TikTok” i druge velike kineske aplikacije, lokalni dizajneri aplikacija poput indijskog “Čingarija” pohitali su da popune tu prazninu, ukazuje CNN.

Za tehnološke kompanije koje su zaglavile u ovim mutnim vodama nema lakog rešenja. One sada moraju da odluče da li će se odreći jednog dijela sveta ili decentralizovati svoje operacije do te mjere da kompanija suštinski svede na dva ili više različitih entiteta.

Izgleda da “TikTok” pokušava da primijeni drugi pristup. Firma u vlasništvu pekinškog “BajtDensa” preduzela je bolne mere da se distancira od roditeljske kompanije, pa je tako u maju, kako je pomenuto, unajmila “Disneyovog” Mejera kao svog izvršnog direktora i više puta istakla da su njeni centri podataka smješteni van Kine, gdje ne podliježu kineskom zakonu.

– Bliska veza sa kineskom vladom je ono što je izbacilo “Huawei” sa toliko mnogo tržišta. Mislim da “TikTok” to vidi i želi da se razlikuje od “Huaweia” – kaže Goš.

Ali, to možda neće biti dovoljno. Američke vlasti okomile su se posljednjih nedelja na “TikTok”. Iako kompanija tvrdi da nije prijetnja po nacionalnu bezbjednost, američki državni sekretar Mike Pompeo je iznio takve zabrinutosti ove nedjelje, sugerišući da SAD idu u pravcu da zabrane tu aplikaciju. I predsjendik Tramp je u utorak potvrdio da njegova administracija razmatra zabranu “TikToka”, navodi CNN.

(Global CIR/Agencije)

Objavljeno u:

Komentiraj