Godišnjica prokopavanja sarajevskog ratnog tunela Dobrinja

Prigodnim programom danas će biti obilježena 27. godišnjica od prokopavanja i puštanja u funkciju sarajevskog ratnog tunela, u svjetskim dimenzijama poznatog kao ‘Tunel spasa’.

Nemjeriv doprinos opstanku grada, ali i cijele Bosne i Hercegovine dala je ručno iskopana fizička komunikacija, tunel koji je povezao Sarajevo s ostatkom svijeta. Prokopavanje tunela bila je prekretnica koja je odredila dalji tok odbrane od agresije na RBiH.

Naredbu za početak kopanja tunela otkucao je aktuelni predsjednik SDA Bakir Izetbegović, apotpisao ju je tadašnji predsjednik RBiH Alija Izetbegović.

Tunel spasa je naziv za sarajevski ratni tunel koji je napravljen tokom opsade Sarajeva 1993. godine. Tunel je napravljen ispod aerodromske piste i povezivao je dvije teritorije koje su bile pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine. Tunel je dužine 785,5 m, širine oko 1 m i visine oko 1,5 m, iako je na nekim dijelovima visina i do 1,8 m. Tunel se u zvaničnim razgovorima ARBIH i UN vodio pod imenom “Tunel kojeg nema”. Tunel je bio najstrožija tajna Sarajeva jer su kroz tunel u Sarajevo stizali hrana, oružje, cigarete itd.

Tokom 1994. tunelom su postavljene male šine po kojima su išla mala kolica.

Također tokom 1994. godine za tunel je saznala vojska Republike Srpske tako da je osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić kontaktirao Aerodrom koji su držali UN i tražio da se tunel sruši i zatvori. Potom je VRS pokušala kopanjem drugog tunela i preusmjeravanjem rijeke Željeznice da potopi tunel i tako ga onesposobi, međutim ta im namjera nije uspjela.

Tunel u brojevima

Ukupna izvedena dužina objekta D-B iznosila je 785,5 metara. Visina tunela bila je između 1,5 i 1,8 metara, a širina oko jednog metra.

Ukupno je iskopano oko 2.800 kubnih metara zemlje. Ugrađeno je oko 170 m3 drvene građe i oko 45 tona metala. Sav ugrađeni materijal transportovan je ručno od skladišta do mjesta ugradnje, na prosječnoj udaljenosti od 500 metara.

Materijal iz iskopa je transportovan ručnim kolicima na prosječnu transportnu udaljenost od 200 metara. Ukupna količina ovako transportovanih materijala iznosila je približno 3.500 tona.

Za cjelokupan posao, od početka izgradnje do proboja tunela, utrošeno je oko 56.000 sati efektivnog rada svih učesnika na izgradnji.

Za potrebe vojske u grad je uneseno 36.705 kg sanitetskog materijala, 549.326 kg vojne opreme, te 3.930.428 kg raznih materijalno-tehničkih sredstava.

Prvih 5 tona eksploziva, za potrebe odbrane grada, uneseno je u Sarajevo prvog dana postojanja tunela. Eksploziv je bio potreban namjenskoj industriji za proizvodnju ručnih bombi poznatih kao „Sarajke“. 

Organiziranim unosom registrirano je 3.054.837 kg hrane koja je u Sarajevo ušla komunikacijom D-B. Procjena o neevidentiranoj količini hrane kreće se do oko 2.500.000 kg. Unos hrane vršen je i u ličnom prtljagu prilikom individualnih prolazaka, pa se procjenjuje da je na ovaj način kroz tunel u Sarajevo uneseno još oko 13.500.000 kg. Ukupno je preko 19 tona hrane uneseno u grad koristeći se tunelom.

Kroz tunel D-B je prema evidencijama u grad uneseno 8.852.068 kg komercijalnih roba. Jedino od robe što se, umjesto u grad, izvozilo van grada bile su cigarete koje su se sve vrijeme opsade proizvodile u Sarajevu. 

Ostalih materijalnih sredstava potrebnih gradu uneseno je u količini od 4.516.459 kg.

Spomenički kompleks

Spomenički kompleks Tunel spasa D-B danas čuva uspomene građana Sarajeva, svojih graditelja, boraca. Čuva uspomene onih koji su život dali u odbranu grada, svoje domovine Bosne i Hercegovine.

Posjetioci  mogu vidjeti filmove, muzejsku postavku, eksponate, oružje kojim se branila sloboda.

Iz pijeteta prema ključnim fenomenima opstanka domovine, kakav je definitivno Tunel spasa, na Kompleksu će se održati samo počasti i polaganja cvijeća uz ograničen broj osoba s obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju, najavljeno je iz JU Fond Memorijala KS.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj