SADA ZNATE ZAŠTO SU BANANE JEFTINIJE OD JABUKA! Za dvije godine iz Južne Amerike na Balkan poslano više od 25.000 ‘kontejnera voća’ s kokainom!

 Narko-bosovi sa Zapadnog Balkana postali su važna karika u međunarodnom krijumčarenju kokaina, koji se mjeri tonama. Najviše ih je iz Srbije, Crne Gore i Albanije. Droga “putuje” brodskim kontejnerima, sakrivena među voćem i voćnom kašom.

narko-terorizam

Kriminalne bande i karteli našli su se na udaru aktuelnog američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je njihove aktivnosti označio kao ‘narko-terorizam’. Izgradnjom zida na granici sa Meksikom uveliko je smanjen manevarski prostor kartelima i različitim kriminalnim organizacijama za transport droge u SAD. Shvatajući ovo pitanje kao sigurnosno, predsjendik Tramp je angažovao i mornaricu kako bi osigurao i obale SAD-a te trgovinu narkoticima sveo na najmanju moguću mjeru. Šverc prema Evropi donekle je usporila, ali ne i zaustavila, pandemija kovida 19.

Da li je to kašnjenje vrijednih “tovara” glave koštalo Nišliju Sašu Spasića (56) prošle nedjelje u Ekvadoru, sada istražuje tamošnja policija.

Najnovija analiza globalne Inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOK), objavljena u ekvadorskim medijima, poslije likvidacije Srbina, govori o dešavanjima posljednjih godina i mjeseci u Ekvadoru, Kolumbiji, Peruu, Brazilu i Venecueli, pišu Večernje novosti.

U reagovanju ekvadorske policije na brutalno ubistvo Spasića, 20. jula ove godine u prepunoj bašti kafića u Gvajakiliju, govori se o tijesnoj sprezi narko-kartela, ljudi sa Balkana, ali i vlasti pojedinih latinoameričkih zemalja. Kao prilog za ovu tezu, pominju se, pored ostalog, i dokumenti pronađeni u kući ovog Srbina o brodskom transportu i kontejnerima, kao i blizu 300.000 dolara u kešu.

Interesantna je primjedba komandanta policije u Gvajakiliju, koji je govoreći o ubistvu Nišlije, pored ostalog prokomentarisao i da je “moguće da se u ekvadorskim lukama gomilaju kokainske pošiljke, čiji je transport zaustavila pandemija virusa korona i da je Spasićeva smrt posljedica toga”.

“Kokain se i dalje isporučuje preko Atlantika, ali su zatvorene granice zbog pandemije, stvorile uska grla u evropskim lukama i transport kontinentom, kao i teškoće u plaćanju”, navodi se.  

Cijena je ostala gotovo ista. U Kolumbiji je kilogram kokaina dvije hiljade, u Ekvadoru četiri, a u Evropi dostiže 60.000 dolara.

Potraga za ‘Titom’

Po sličnom scenariju tokom proteklih godina ubijeno je desetak državljana Srbije, koji su se kao i Spasić dovodili u vezu s trgovinom droge i južnoameričkim kartelima. Agenti američke Agencije za borbu protiv trgovine drogom (DEA) balkansku mafiju prošle godine proglasili su za jednu od najjačih, koja iz te regije tonama kokaina snabdijeva veći dio Evrope.

DEA je za najtraženijeg narko-bosa proglasila izvjesnog Srbina s nadimkom Tito. Za njega navodno rade ljudi sa Balkana, a najpoznatiji je Zoran Jakšić, jedan od vođa klana „Amerika“.

– Vođa narko-mafije je muškarac rođen u Srbiji, starosti između 45 i 50 godina, čije ime se ne zna sa sigurnošću, a njegov lik je i dalje misterija. Zovu ga Tito, po nadimku bivšeg jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza. Njegovo hapšenje je za DEA jedan od prioriteta. Njegova moć na svjetskom nivou, prema informacijama koje je prikupila policija, prevazilazi onu koju je imao El Čapo – otkrio je Orion Intelihense, policajac specijalne južnameričke policijske grupe koja zajedno s DEA-om traga za Srbinom, piše Kurir.

U proteklih šest godina, navodi GI-TOK, u Ekvadoru je uhapšeno 24 ljudi sa područja Zapadnog Balkana. Iza rešetaka se našlo 11 Albanaca, 10 Srba, po jedan Crnogorac, državljanin BiH i Kosova. U istom periodu ekvadorska policija u svojim lukama zaplijenila je više od 70 tona kokaina. Navodi se da je trećina tog tovara bila namijenjena evropskom tržištu. Ističe se, međutim, i da je to vjerovatno samo 10 odsto onog što krene put Evrope.

Najveća količina kokaina, gotovo 90 procenata, koja ide iz Južne Amerike ka Evropi, krijumčari se u kontejnerima na velikim trgovačkim brodovima, čije je krajnje odredište jedna od evropskih luka poput – Antverpena (Belgija), Algecirasa (Španija), Le Havre (Francuska), Roterdama (Holandija) i Hamburga (Njemačka)…

Pošiljke kokaina uglavnom se kriju u kontejnerima svježeg voća (posebno banana), kao i smrznute voćne kaše, koje se prave u Kolumbiji i Ekvadoru. Pakovanja droge su naizgled umotana u folije, čija je osnova ugljenik, da bi se izbjeglo otkrivanje. Kako se takve pošiljke lahko i brzo kvare i potrebno ih je što prije transportovati dalje, u lukama se manje kontrolišu.

U izveštaju GI-TOK navodi se podatak Jedinice za informacije o lukama i aerodromima Ekvadora, da je u protekle dvije godine iz ove države ka balkanskim zemljama – Albaniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Grčkoj, Crnoj Gori i Rumuniji – otpremljeno čak 25.055 kontejnera. Pregledano je samo deset odsto toga, i u gotovo svakoj je bio kokain.

Ključna karika narko-biznisa Balkanci

Ključne karike u švercu narkotika iz Južne Amerike ka Zapadnoj Evropi postali su Balkanci i to iz sljedećih razloga:

Ostvarili su dobre kontakte sa lokalnim kriminalnim grupama, nabavljaju kokain direktno sa plantaža na kojima se proizvodi, imaju svoje ljude u svim većim evropskim lučkim gradovima.

Ova tri činioca su dovela do toga da kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana mogu da kontrolišu kompletan krijumčarski kanal, što ih svrstava u sam vrh svetskog organizovanog kriminala.

Kako prenosi Glas Amerike, u izvještaju čiji je autor Volter Kemp i koje je objavljen prije nekoliko sedmica, pokazuje se zašto i kako su se grupe sa Zapadnog Balkana angažovale u sferi organizovanog kriminala u inostranstvu, posebno u Južnoj Africi, Turskoj, Australiji, kao i u nekim zemljama Latinske Amerike i Zapadne Evrope.

U većini žarišta, kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana su se pomjerile u lancu vrijednosti u posljednjih 20 godina. Muškarci iz malih gradova Zapadnog Balkana sada organizuju višetonske pošiljke kokaina iz džungli Latinske Amerike kroz neke najprometnije luke u Evropi na ulice svojih prijestolnica. Mornari iz malih balkanskih luka koriste jahte za slanje droge u Južnu Afriku i Australiju ili migrante iz Turske u Zapadnu Evropu. Kokain je jedna od najpoželjnijih roba za kriminalce sa Zapadnog Balkana“, kaže se u izvještaju.

Izvještaj pokazuje kako se grupe iz regiona bave finansiranjem, transportom i distribucijom velikih količina kokaina koji se isporučuje iz Južne Amerike u Evropu.

Tekst pokazuje da su kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana moderne, dinamične i preduzetničke. Pokazale su sposobnost prilagođavanja, primjene inovacija i korišćenja tehnologije u svoju korist, piše u izvještaju.

“Većina kriminalnih grupa sa Zapadnog Balkana uglavnom djeluje diskretno i efikasno u globalnim žarištima, uprkos reputaciji nasilja. Čini se da je veći dio nasilja među grupama povezan sa poravnanjem računa bilo unutar sopstvenih redova, bilo sa rivalima. Izvještaj sugeriše da ne postoji ‘balkanski kartel’ kao takav, mada grupe iz regiona ponekad rade jedna sa drugom, a postoje i slučajevi multietničkih grupa”, navodi se.

Prvi kontakti sa kolumbijskim kartelima ljudi sa naših prostora ostvarli su još 2001. godine, ali je najveći proboj započeo oko 2008. kada se u to uključio, kako se navodi u izvještaju GI-TOK, Darko Šarić iz Srbije. Šarića nazivaju balkanskim Hoakinom Guzmanom, odnosno El Čapom sa Balkana. U isto vrijeme, dodaje se, Albanac Arber Cekaj doselio se u Ekvador, osnovao kompaniju za trgovinu bananama i postao najveći trgovac drogom u Albaniji.

U izvještaju GI-TOK pominje se i da na tlu ovog kontinenta ozbiljno “djeluje” organizovana kriminalna grupa “Amerika”, koja se specijalizovala, kako se navodi, za logistiku i transport kokaina i heroina od Kolumbije, Sjeverne Amerike i Evrope, i do njih.

Grupom je rukovodio Mile Majk Miljanić, a desna ruka bio mu je Zoran Jakšić. Jula 2016. godine Jakšić je uhapšen u Peruu i optužen da je drogu prenosio iz Južne Amerike u Evropu. Istražitelji kažu da imaju dokaze da je Jakšić stvorio kriminalnu strukturu za nabavku kokaina u Peruu i Ekvadoru.

Njegovoj bandi „Amerika“ pripadao je i Smail Šikalo iz Sarajeva, član bokserskog kluba Novi Grad, koji je početkom januara 2019. pritvoren na 18 mjeseci u istom zatvoru, jer je htio prebaciti tonu i po kokaina u Bosnu i Hercegovinu. Dok mu šef pokušava pobjeći, Šikalo u pritvoru čeka suđenje, a prijeti mu 25 godina zatvora.

Pored toga, Ekvador je zemlja koja je 2000. godine usvojila dolar kao sredstvo plaćanja, a prema aktuelnim propisima, velika količina gotovine ostaje izvan formalnog bankarskog sistema, što otežava praćenje finansijskih tokova i lako pranje novca. Interesantno, ali u Ekvadoru ne postoji zakon koji predviđa oduzimanje imovine stečene kriminalom. Posebno je zanimljiva činjenica na koju ukazuje GI, a to je da je Ekvador jedna od rijetkih zemalja koja nema bazu podataka sa otiscima prstiju i fotografijama stranaca, odnosno ljudi koji ulaze u zemlju.

Često se predstavljaju kao biznismeni i turisti i odlično govore španski, što im olakšava povezivanje sa lokalnim kriminalnim grupama. Njihov zadatak je da naprave kontakt, ugovore količinu i cijenu, organizuju isporuku kokaina i njegov transport dalje“, opis je ljudi sa Zapadnog Balkana koji stižu u Ekvador da uplove u narko-vode.

Stranci u Ekvador ulaze bez vize

Zašto je Ekvador postao “meka” za balkanske kokainske bosove? Ova zemlja je smještena između Kolumbije i Perua, gdje se proizvodi oko 90 odsto ukupne količine kokaina, ekvadorske granice su okarakterisane kao porozne, navodi se da ima blage zakone, a nigde nije lakše da se promijeni identitet i kupi lažni lični dokument.

U ovu zemlju stranci mogu da uđu praktično bez vize, do 90 dana, kao i da taj boravak produže za još toliko, što omogućava da ostanu bez problema pola godine.

Međutim, ono što proteklih mjeseci postepeno izlalzi na vidjelo jeste i sprega različitih nivoa vlasti i kriminalnih bandi na području Zapadnog Balkana. Svima je teško povjerovati da bi tolike količine kokaina mogle biti transportovane preko Balkana bez upliva politike. Konkretno u BiH mediji su u više navrata sa jednim aktivnim narko kartelom povezivali čak i federalnog ministra unutrašnjih poslova, ali i načelnika najmnogoljudnije sarajevske općine. Sa različitim kriminalnim klanovima bh. mediji su povezivali i bivšeg ministra sigurnosti BiH.

Oni su likvidirani od 2010. do danas

Marjan Jocić Maksa (39)

Ovjeren u kamenolomu

FOTO: BANDA B

Zaječarac je nađen mrtav u kamenolomu u Brazilu 5. maja ove godine. Istražitelji su brzo otkrili da je Srbin ovjeren u glavu i ostavljen na nepristupačnom terenu. Marjan Jocić Maksa je navodno važio za osobu sa one strane zakona, u Srbiji je dovođen u vezu s trgovinom narkoticima, a sumnja se da je u Brazilu likvidiran upravo zbog poslova s drogom.

Dejan Stanimirović (45)

Bio pripadnik balkanskog kartela

FOTO: POLICIA NACIONAL KOLUMBIA

Dejan Stanimirović Markos (45), koga je kolumbijska policija označila kao jednog od vođa balkanskog kartela, ubijen je 1. aprila 2020. u kući tamošnjeg narko-bosa zvanog Vojnik, u gradu Gvamal. Istražitelji vjeruju da je on u Kolumbiju došao da nadgleda pošiljku kokaina koja je trebalo da stigne u Evropu, ali zbog pandemije nije mogao da napusti zemlju, pa je nekoliko dana boravio kod prijatelja.

Marko Mitić (30)

Oteli ga i tražili otkup od milion $

Marko Mitić (30) otet je 15. aprila 2014. u San Migelu u Peruu, a 5. augusta pronađen je mrtav. Iza njegovog ubistva, kako se sumnja, stoji međunarodni narko-kartel s kojim je sarađivao u Južnoj Americi. Istragom je navodno utvrđeno da je poslije otmice mučen dva dana i da je potom ubijen. Likvidiran je metkom u čelo, a došlo se do dokaza da je sarađivao s narko-kartelima i da im je dugovao novac, jer su navodno od njegove porodice iz Srbije tražili, prije ubistva, otkup od milion dolara.

Vladimir Vidaković (38)

Sumnjiva doza droge

FOTO: PRINTSCREEN FACEBOOK

Pančevac, inače brat Miloša Vidakovića koji je 2013. ubijen u Budvi, u martu 2019. nađen je mrtav u Medeljinu u Kolumbiji. Istragom je utvrđeno da je umro zbog jake doze droge, ali se sumnjalo da je nije uzeo sam, već da je ubijen. Istražitelji vjeruju da je neko vrijeme boravio u Španiji kako bi nastavio poslove brata, a da je u Južnu Ameriku otputovao zbog droge.

Goran Popović (39)

Zapljenu platio glavom

FOTO: KURIR ŠTAMPANO

Bivši pripadnik „crvenih beretki“ i „Arkanovih tigrova“, za kojim je bila raspisana Interpolova potjernica zbog trgovine kokainom, ubijen je u julu 2014. u internet kafeu u Santa Kruzu u Boliviji. Kod njega su nađena lažna dokumenta, a istražitelji su sumnjali da je glavom platio zapljenu tri tone kokaina u Čileu. Popović je 2004. pobjegao iz zatvora u Srbiji.

Goran Stavrić Kljuki (41)

Predstavljao se kao privrednik

FOTO: KURIR ŠTAMPANO

U julu 2014. Srbin je ubijen ispred restorana brze hrane na periferiji Lime. Navodno, on je napravio dug od 200.000 dolara pošto je pošiljka kokaina, za čiju je pratnju bio zadužen, zapljenjena. Kako se sumnjalo, bosovi s kojima je sarađivao tu grešku mu nisu oprostili. Inače, Kljuki je pobjegao iz zatvora u Srbiji 2007. i u Peruu se predstavljao kao privrednik Nikola Antonio Bonavija.

Bojan Bakula, Saša Tucinović, Predrag Stojković

Radili za moćnog bosa

Trojica Srba bila su među prvima koji su likvidirani u Južnoj Americi. Oni su smaknuti u maju 2010. u Boliviji, a prema jednoj verziji, bili su tjelohranitelji narko-bosa iz Srbije, dok su prema drugoj u Boliviju došli nekoliko dana prije zločina, kako bi obučavali tjelohranitelje jednog od najvećih bosova Bolivije.

Srbi “izdominirali” na tržištu droge u Austriji

O kako snažnoj narko-mreži se radi svjedoči i posljednji izvještaj Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije o krivičnim djelima koji imaju veze sa narkoticima koji pokazuje da su Srbi glavni dileri u toj zemlji.

Najveći broj prijava podnijet je u Otakringu (1.310), zatim slijedi 2. bečki okrug Leopoldštat (1.274) I Favoriten (1.033). Najmanje prijava bilo je u 14.bečkoj opštini Hicingu sa svega 113.

Što se državljanstva prijavljenih tiče 6.613 su Austrijanci, a 5.326 stranci, od kojih 1.493 tražioci azila. Detaljnijom analizom vidi se da Srbi “dominiraju” tržištom droge sa 387 prijava. Na drugom mestu su Nigerijci (106), a na trećem Alžirci (56). Zatim slijede Crnogorci i Turci sa po 28 prijava, te Bosanci sa 24.

Prema izveštaju Minsitarstva Beč, kao grad sa najvećim brojem stanovništva, u poređenju sa ostalim gradovima i pokrajinama je mjesto korištenja narkotika, ali i tranzita, te sjedište brojnih narko grupa.

(Global CIR)

PROČITAJTE JOŠ:

Objavljeno u:
  1. […] SADA ZNATE ZAŠTO SU BANANE JEFTINIJE OD JABUKA! Za dvije godine iz Južne Amerike na Balkan poslano… Objavljeno u: […]

  2. […] SADA ZNATE ZAŠTO SU BANANE JEFTINIJE OD JABUKA! Za dvije godine iz Južne Amerike na Balkan poslano… Objavljeno u: […]

Komentiraj