DEMONSTRANTI SE SUKOBILI S VOJSKOM! Krenuli protesti u Bejrutu, mnogi smatraju kako je do eksplozije došlo zbog nemara i korupcije vlade!

Nezadovoljni Libanci su se tokom jučerašnjih antivladinih demonstracija sukobili s libanskim snagama sigurnosti. Vojnici su na desetine demonstranata koji su se okupili ispred parlamenta bacili suzavac.

Lebanese police tear gas anti-government protesters in wake of ...

Demonstranti su protestovali zbog razorne eksplozije koja se u utorak dogodila u bejrutskoj luci, a za koju lokalni dužnosnici kažu da je nastala zbog 2750 tona godinama nesigurno pohranjenog amonijevog nitrata, piše BBC. Mnogi u Libanu smatraju kako je do eksplozije došlo zbog nemara i korupcije vlade.

U eksploziji su uništene čitave gradske četvrti. Poginulo je najmanje 145 osoba, na desetke ih je nestalo, a oko 5000 građana je ozlijeđeno. Bez domova je ostalo 250.000 stanovnika.

Privedeno 16 osoba

Libanske vlasti priopćile su kako su pritvorile 16 osoba u istrazi eksplozije, a pravosudni izvor i lokalni mediji navode da je među pritvorenima i glavni direktor luke.

Šesnaest osoba privedeno je u pritvor kao dio istrage“, izvijestila je jučer državna novinska agencija NNA.

Sudski izvor i dva lokalna medija navode da je glavni direktor luke Bejrut Hassan Koraytem među pritvorenima. Ranije je središnja banka priopćila da je zamrznula račune sedam osoba, uključujući Koraytema i šefa libanskih carina.

Vlasti očekuju da će broj žrtava rasti s obzirom na to da su mnogi još zatrpani pod ruševinama.

Kako to da se amonijev nitrat našao u luci?

Prema dokumentima koje je nedavno pregledao CNN, pošiljka s 2750 tona amonijevog nitrata stigla je 2013. u Bejrut na brodu u vlasništvu Rusije. Plovilo MV Rhosus bilo je na ruti prema Mozambiku, ali se zaustavilo u Bejrutu zbog financijskih poteškoća, što je izazvalo nemire među ruskom i ukrajinskom posadom.

Jednom kada se MV Rhosus usidrio u bejrutsku luku, više je nikada nije napustio unatoč opetovanim upozorenjima direktora carine Badrija Dahera i drugih službenika da je teret ekvivalentan “plutajućoj bombi”.

Libanska ministrica informacija Manal Abdel Samad Najd kazala je kako postoji papirologija i dokumenti još iz 2014., a koji govore o komunikaciji glede “materijala” koji su zaplijenile libanonske vlasti.

Dodala je da se ovi dokumenti razmatraju u vezi s potencijalnim uzrokom smrtonosne eksplozije. Kada su je novinari upitali ima li nekih ranih nalaza vezanih uz uzrok eksplozije, rekla je da za sada “nema preliminarnih rezultata niti pojašnjenja.”

“Plutajuća bomba”

MV Rhosus krenuo je 2013. iz grada Batumija u Gruziji prema Mozambiku. Njime je upravljao kapetan Boris Prokošev, a prevozio je 2750 metričkih tona amonijevog nitrata, kemikalije koja se često upotrebljava kao gnojivo, ali ponekad i kao sastojak eksplozivnih sredstava u rudarstvu.

Brod pod zastavom Moldavije zaustavio se u Grčkoj kako bi napunio gorivo i tada je njegov vlasnik priopćio ruskim i ukrajinskim mornarima kako je kompaniji ponestalo novaca i da će morati u Bejrutu pokupiti dodatni teret kako bi se pokrili putni troškovi.

MV Rhosus tada je bio u vlasništvu tvrtke Teto Shipping, za koju članovi posade tvrde da je u vlasništvu Igora Grečuškina, biznismena iz ruskog grada Khabarovska koji je tada živio na Kipru.

Kada je brod pristao u Bejrutu, lokalne lučke vlasti su ga zadržale zbog “grubih prekršaja u upravljanju plovilom”, neplaćenih naknada luci i pritužbi ruske i ukrajinske posade, tvrdi Udruga pomoraca Rusije, podružnica Međunarodne federacije radnika u prometu (ITF).

Mornari su bili na brodu 11 mjeseci, imali smo malo zaliha. Svakodnevno sam pisao Putinu. Na kraju smo morali prodati gorivo kako bismo tim novcem angažirali odvjetnika. Vlasnik nam nije priskrbio ni hranu ni vodu“, rekao je jučer kapetan Prokošev u radiointervjuu za Odjek Moskve.

Udruga pomoraca Rusije priopćila je za CNN kako se prema njenim informacijama posada uspjela vratiti u svoju domovinu, ali nije primila plaće.  

U to se vrijeme na brodu nalazila posebno opasna roba – amonijev nitrat, za koju lučke vlasti Bejruta nisu dopustile istovar ili prebacivanje na drugi brod”, dodala je udruga.

2014. je Mihail Vojtenko, urednik internetske publikacije koja prati pomorske aktivnosti, opisao brod kao “plutajuću bombu”.

CNN je nekoliko puta pokušao dobiti komentar navodnog vlasnika broda Grečuškina, no svi pokušaji su bili bezuspješni.

Upozorenja koje niko nije slušao

Prema e-mailovima koje su razmjenjivali Prokošev i njegov advokat Charbel Dagher, amonijev nitrat iskrcan je u bejrutskoj luci do i pohranjen u skladištu.

Potom su ga tamo vlasti držale šest godina, unatoč opetovanim upozorenjima direktora libanonske carine Badrija Dahera da se radi o “ekstremno opasnom” teretu.

CNN je dobio uvid u dokumente u kojima se vidi kako su se Daher i njegov prethodnik Merhi više puta od 2014. godine pa na dalje obraćali bejrutskim sudovima kako bi pokušali opasan teret odložiti na neko drugo mjesto.

U dopisima 19320/2014 od 5. 12. 2014. i 6. 5. 2015. tražili smo od suda da naloži nadležnim lučkim vlastima izvoz amonijevog nitrata koji je zaplijenjen s broda Rhosus i spremljen u carinski hangar broj 12 u luci Bejrut“, napisao je sudu Daher 2017. godine. Dokumenti pokazuju da je u jednom trenutku Daher čak predložio da se opasni teret proda libanonskoj vojsci, ali je taj zahtjev odbijen.

Daher je prekjučer potvrdio za CNN kako je njegov ured uputio “šest pisama pravnim tijelima”, ali da vlasti nikada nisu odgovorile ni na jedno od njih.

“Lučka uprava nije smjela dozvoliti da se s broda u skladište utovari opasna kemikalija”, rekao je Daher.

Hassan Koraytem, generalni direktor luke, rekao je za OTV da su bili svjesni kako se radi o opasnom materijalu kada je sud prvi put odredio da se čuva u skladištu, “ali da nisu znali da je opasan u ovoj mjeri”.

Dodao je da su zahtjev za uklanjanjem opasnih kemikalija predali i Ured za državnu sigurnost i carina, ali da problem svejedno nije bio riješen.

Carina i Ured državne sigurnosti poslali su prije šest godina pisma vlastima u kojima traže uklanjanje ili ponovni izvoz eksplozivnog materijala. Od tada čekamo da se to pitanje riješi“, rekao je Kraytem.

(Global CIR/Agencije)

Objavljeno u:

Komentiraj