ISTRAŽIVANJA IZOTOPA KISIKA IZ DREVNE OKEANSKE KORE: Zemlja je u početku bila “vodeni svijet” potopljenih kontinenata?

Zemlja je prije 3,2 milijarde godina bila “vodeni svijet” potopljenih kontinenata, otkrivaju geolozi nakon analize podataka o izotopima kisika iz drevne oceanske kore koja je sada izložena na kopnu u Australiji.

Naučnici uvjereni: Zemlja se zapravo trebala zvati Voda - Noob.ba

To bi moglo imati veliki utjecaj na teorije o porijeklu života.

“Rana Zemlja bez formiranih kontinenta možda je sličila “vodenom svijetu”, pružajući važno okolišno ograničenje nastanka i evolucije života na Zemlji, kao i mogućeg postojanja negdje drugdje,” geolozi Benjamin Johnson i Boswell Wing napisali su u tekstu objavljenom u časopisu „Nature Geoscience“, prenosi Science Daily.

Johnson je rekao da je njegov rad na projektu započeo kada je na konferencijama razgovarao s Wingom i načuo o dobro očuvanoj, 3,2 milijarde godina staroj okeanskoj kori iz arhaičkog eona (prije 4 milijarde do 2,5 milijardi godina) u udaljenom dijelu zapadne Australije. Nalazište je već prethodno istraženo kroz brojne studije što je značilo da postoji velika baza geohemijskih podataka.

Johnson se pridružio Wingovoj istraživačkoj skupini. Nakon uzimanja vlastitih uzoraka stijena i kopanja po bazi postojećih podataka, Johnson je stvorio mapu izotopa kisika i vrijednosti temperature pronađene u stijeni.

Izotopi su atomi hemijskog elementa s istim brojem protona unutar jezgre, ali različitim brojem neutrona. U ovom slučaju, razlike u izotopima kisika sačuvanim u drevnim stijenama, daju tragove o interakciji kamena i vode prije nekoliko milijardi godina.

Jednom kada je imao cjelovite podatke na temelju podataka prikupljenih iz cjelovitih stijena, Johnson je stvorio obrnuti model kako bi došao do procjene izotopa kisika unutar drevnih okeana.

Rezultat: Drevna morska voda je na 1000 atoma kisika imala 4 izotopa teškog kisika (kisik s osam protona i deset neutrona, napisan kao 180) više nego današnji okean bez leda.

Kako objasniti pad  koncentracije teških izotopa tokom vremena?

Johnson i Wing sugeriraju dva moguća načina: Cirkulacija vode kroz drevnu oceansku koru bila je drugačija od kretanja današnje morske vode, s mnogo više interakcija sa visokim temperaturama koje su mogle obogatiti ocean teškim izotopima kisika. Druga teorija navodi da bi cirkuliranje vode iz kontinentalnih područja moglo smanjiti postotak teških izotopa kisika u oceanskoj vodi.

Mi preferiramo hipotezu – koja je na neki način i najjednostavnija – da je formiranje kontinentalne klime započelo negdje prije 3,2 milijarde godina te samim time krenulo crpiti količinu teških izotopa u oceanu”, rekao je Johnson.

Ideja da voda prolazi kroz oceansku koru na neki način je različita od cirkuliranja vode kako se danas događa, uzrokujući razliku u sastavu izotopa “nije poduprta podacima prikupljenim iz stijena”, rekao je Johnson. “Dio okeanske kore star 3,2 milijarde godina koji smo proučavali izgleda poput puno, puno mlađe oceanske kore“. To znači da prvi način zbog kojeg je moglo doći do pada broja izotopa, je malo vjerojatan.

Johnson je dodao kako istraživanje pokazuje da geolozi mogu izraditi modele i pronaći nove, kvantitativne načine za rješenje problema – čak i kad taj problem uključuje morsku vodu od prije 3,2 milijarde godina.

(Global CIR/Agencije)

1 Komentaron this Post

  1. Zoran Petrović

    Ne vidim problem. Treba analizirati sve slojeve stjena i sadržaj kisika u njima pa izvesti zaključak tj opažanje. Kisik je nakon vodika 75% i helija 23% treći atom po zastupljenosti u Svemiru sa 1% djelom. Ugljik je 0,4% kao i dušik a svi ostali su se nagurali u preostalih 0,2%. Kisik je vrlo nesretna molekula i u formi O2 vrlo kratko živi. To je ključni dokaz da ga stvara neki oblik života i tako se rješava molekule ubojice. U periodu od 3,5 do 2,3 milijarde godina kisik u moru su proizvodile modrozelene alge ( cijanobakterije ) i kisik se spajao sa otopljenim željezom i kao talog padao na morsko dno stvarajući rudu bogatu željezom po kojoj je poznata Australija. Na ostalim mlađim djelovima zore nema tih crvenih slojeva jer su se pretopili u geotektonici pomicanja Zemljine kore. Dakle života je bilo premalo pa je u tim stjenama malo i izotopa kisika. Tek nakon 2,3 milijarde kisik je očistio more i puni atmosferu te može kemiski kružeći reagirati sa stjenama na površuni. Pozdrav.

    Reply

Komentiraj