KAD TRAMP UDARI RAMPU! Ruski ‘Gazprom’ u prvoj polovini ove godine pretrpio gubitak od 3,8 milijardi dolara

Ruska plinska kompanija Gazprom pretrpjela je gubitak od 277 milijardi rubalja u prvoj polovini ove godine, što se pripisuje različitim faktorima od onih prirodnih (blaga zima), preko ekonomskih (pandemija umanjila zahtjeve privrede), do političkih (Trampova kampanja protiv Sjevernog toka 2).

sjeverni-tok2.jpg

U saopćenju Gazproma navodi se da su prihodi kompanije u prvoj polovini ove godine opali za 26 posto u odnosu na 2019., na 1,8 biliona rubalja (oko 25 milijardi dolara). Navodi se da je u prvih šest mjeseci 2020. godine kompanija pretrpjela gubitak od 277 milijardi rubalja, odnosno oko 3,8 milijardi dolara.

Iz Gazproma su saopćili da je izvoz prirodnog plina ove kompanije u Evropu smanjen za 18 posto u prvih šest mjeseci ove godine, na 78,9 milijardi kubnih metara. U Kinu je preko plinovoda “Snaga Sibira”, koji je pušten u pogon u decembru 2019. godine, ostvaren izvoz od 1,6 milijardi kubnih metara prirodnog plina.

Pad cijena i prihoda

Prema podacima Federalne carinske službe Rusije, zarada Gazproma prošle godine u odnosu na prethodnu smanjena je za 17 posto na 1,2 biliona rubalja (oko 17 milijardi dolara).

Gazprom, jedan od najvećih svjetskih proizvođača prirodnog plina, jedina je kompanija u zemlji koja prema ruskim zakonima ima ovlasti izvoziti prirodni plin putem plinovoda.

Podaci Federalne carinske službe Rusije pokazuju da je izvozna cijena hiljadu kubnih metara prirodnog plina Gazproma u junu smanjena za 13 posto u odnosu na prethodni mjesec, na 82 dolara.

Međutim, ekonomski analitičari ističu da bi izvozna cijena hiljadu kubnih metara prirodnog plina trebala biti između 90 i 100 dolara da bi kompanija mogla ostvariti profit od izvoza.

Predviđa se dalji pad potražnje za ruskim plinom

Međunarodna agencija za energiju (IEA) saopćila je u junu da bi zbog krize izazvane pandemijom koronavirusa i izuzetno blage zime na području sjeverne hemisfere globalna potražnja za prirodnim plinom u ovoj godini mogla zabilježiti najveći pad dosad.

U IEA-u očekuju da bi globalna potražnja za plinom u 2020. mogla pasti za četiri posto, što bi bilo dvostruko više od pada potražnje koji je zabilježen tokom velike finansijske krize 2008. godine. Iako se oporavak očekuje u 2021. godini, IEA ipak ne predviđa brz povratak na pretkrizna kretanja u sektoru prirodnog plina.

Sa druge strane, i da dođe do povećanih zahtjeva za ruskim plinom, Evropi se sve više nameću alternativna rješenja snadbijevanja ovim energentom, koja su u vezi sa američkom i EU strategijom da kontinent učine neovisnim o ruskom plinu. U tom smislu administracija predsjednika Donalda Trampa uvela je sankcije rusko-njemačkom projektu gasovoda Sjeverni tok 2, a istovremeno su ubrzane aktivnosti na plasiranju američkog ukapljenog plina u EU te alternativnih gasovoda iz Mediterana.

Nedavno je američki predsjednik kazao da niko od njega nije bio grublji prema Putinu. ‘Pogledajte ša sam im uradio sa Sjevernim tokom 2’, kazao je između ostalog američki predsjednik.

(Global CIR/Agencije)

PROČITAJTE JOŠ:

Objavljeno u:

Komentiraj