Kriza u Bugarskoj: Borisov predlaže novi ustav, demonstranti odbacuju!

Bugarski premijer Bojko Borisov predložio je demonstrantima koji zahtijevaju okončanje sistema korupcije da se donese novi ustav radi ograničavanja uticaja oligarha, što su demonstranti odmah odbili.

“Političke partije sistema više ne mogu ugušiti veliku želju za promjenama u Bugarskoj,” rekao je šef vlade u svečanom apelu naciji koji je emitovan na radiju i televiziji.

“Poštujem revolt mladih i sve je u njihovim rukama”, dodao je Borisov o hiljadama demonstranata koji njegov odlazak zahtijevaju na ulicama već pet nedjelja i optužuju ga da se nije dovoljno borio protiv ekonomskih zloupotreba u političkom svijetu.

Promjena ustava omogućila bi, po Borisovu, ograničenje moći tužilaštva koje njegovi protivnici smatraju slugom oligarhije.

Bugarskom vlada koalicija konzervativaca pod vodstvom Bojka Borisova – na vlasti gotovo deset godina, i nacionalista, a oni su odmah odbacili njegov prijedlog.

Kažu da se zalažu samo za ustavne amandmane kojima bi glasanje na izborima postalo obavezno, uvela bi se ponovo vojna obaveza i zabranili istospolni brakovi.

Glavni organizatori demonstracija procijenili su da se Parlament “kojim dominira oligarhijska vlast”, spremao “za prijedlog ustava koji omogućava mafiji da stvori sopstveni osnovni zakon, a Bojko Borisov da kupi vrijeme da ostane na vlasti” do izbora sljedeće godine.

Oni namjeravaju da nastave mobilizaciju za demonstracije do ostavke Borisova.

Bugarska je do sada četiri puta mijenjala ustav: 1879. godine poslije osmanske vladavine, dva puta 1947. i 1971. pod komunističkim režimom, a 1991. za prelazak na tržišnu ekonomiju.

Da bi prošao prijedlog Borisova za donošenje novog ustava, morao bi da dobije saglasnost opozicije koja još nije reagovala, a njegova konzervativna stranka GERB nema dovoljnu većinu u Skupštini.

Potom bi na Parlamentu bilo da pokrene složen i dugotrajan proces koji bi doveo do pisanja novog ustava, a za odluku o tome je potrebna dvotrećinska većina glasova poslanika.

Ako Parlament to i odluči, trenutno slijedi raspuštanje sadašnjeg saziva i održavanje izbora za poslanike ustavotvorne skupštine. Tek bi ona mogla da izradi i donese nov ustav, što bi moglo potrajati najmanje godinu dana.

Po donošenju novog ustava, konstitutivna skupština bi bila raspuštena, a raspisani poslanički izbori da bi se izabrao redovni sastav i formirala nova vladajuća većina.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj