DA LI JE OVO LUKAŠENKOV KRAJ? Narod se neće zaustaviti, EU uvodi sankcije, Putin mirno posmatra: Sada sve zavisi od toga da li ga je ‘prodala služba’!

Više od četvrt vijeka on je bio neprikosnoveni vladar u Bjelorusiji, žestoko se obračunavajući sa neistomišljenicima, gušeći kritiku, hapseći aktiviste, sprovodeći smrtne kazne… Međutim, mnogo je pokazatelja da bi Bjelorusija mogla uskoro prvi put od nezavisnosti, dobiti novog lidera.

kdb123

Nakon 26 godina vladavine čvrstom rukom, čini se da je došlo vrijeme da i Aleksandar Lukašenko konačno ode u penziju.

Štrajkovi i protesti

Dok se odvijaju sve masovniji protesti u Minsku i drugim gradovima, Lukašenko nastavlja da insistira na tome da iza njih stoje strane sile. Međutim, velika opasnost po njegovu vlast sada predstavlja činjenica da se demonstrantima pridružuju i radnici iz državnih firmi. Počeli su štrajkovi širom zemlje koji, ako potraju, mogu da naškode ionako lošoj ekonomiji. Građevinari, radnici fabrika, naftne industrije sve više pokazuju neposlušnost i pridružuju se protestima. U ponedjeljak su se protestima pridružili i pojedini radnici državnih medija, kao i rudari.

Kada je Lukašenko došao u posjetu fabrike traktorskih guma, dočekali su ga nezapamćeno nezadovoljstvo i bunt. Radnici su mu vikali “odlazi” i pokazali da ga se ne plaše. Lukašenko nema mnogo opcija za odgovor radnicima. Kako da kazni one od čijeg rada i stručnog znanja zavisi država?

Štrajkovi širom zemlje plaše vlasti. Oni znaju da ove momke ne mogu da ubiju ili strpaju u zatvor kao mlade demonstrante. Najveći državni velikani, poput Hrodna-Azota ili BelAZ-a, podržavaju proteste. Kada hiljade ovih momaka prestanu da rade, ekonomija bi mogla da propadne – kaže Franak Viačorka, beloruski novinar za sajt “Emerging Europe”.

“Siloviki odbijaju poslušnost”

Šta bi dalje moglo da se dogodi može znatno da zavisi od toga što rade takozvani “siloviki” – policija, vojska i druge snage bezbjednosti. Neki su već dali ostavke, pa su na nekoliko objavljenih video zapisa na društvenim medijima pokazali kako uništavaju svoje uniforme.

Prema riječima policajca Ivana Kolosa, već je oko 1.000 policajaca podržalo proteste. On je zbog podrške demonstrantima ostao bez posla i medalja.

Neki policajci su usred demonstracija skinuli šljemove, podstakavši aplauze demonstranata, kako pokazuju snimci na društvenim mrežama. Policija ima i sve manje izgovora za surovo obračunavanje sa demonstrantima, jer oni mahom mirno protestuju, formiraju ljudske lance, drže cvijeće i balone.

“Siloviki”, odnosno bezbjednosne snage su do sada bile čvrsto uz svog predsjednika. Mnogi među njihovim šefovima su bivši pripadnici KGB-a, pa se žestoko obračunavaju sa onima koje smatraju prijetnjom po vlast.

Neslaganje sa Lukašenkovom politikom počeli su da pokazuju i njegovi saradnici.

Bjeloruski ambasador u Slovačkoj Igor Leščenja podnio je ostavku i u intervjuu rekao da je to bio “logičan potez” nakon što je putem video snimka pružio podršku protestima.

Prethodno je Artjom Proskalovič, zamjenik šefa Odeljenja za zakonodavstvo u vojnim sferama Glavnog državnog pravnog odjeljenja, podnio ostavku.

Iako postoje desetine izvještaja o policajcima i vojnicima koji su podnijeli ostavke na protestima, on je prvi član predsjedničkog osoblja i dio političke elite koji je napustio svoj posao zbog falsifikovanja izbornih rezultata i napada na demonstante.

Vjačeslav Kazačenok, zvaničnik iz ministarstva spoljnih poslova, odlučio je da podrži proteste.

– Plašim se. Za našu budućnost, živote ljudi, naše živote … Bjelorusija 21. vijeka. Noćna mora iz koje želite da se probudite – rekao je on.

Sigurnosno-obavještajni aparat drži ključ

Teško je odrediti veličinu bjeloruskog bezbjednosnog aparata. Nedavni članak na nezavisnom bjeloruskom sajtu Tut.bi dao je kao minimalnu procjenu 120.000 aktivnog osoblja, uključujući 45.000 vojnog osoblja, 39.000 policajaca, 12.000 graničara i 11.000 “unutrašnjih snaga”.

Maksimalna procjena je bila više nego dvostruko veća. Ipak aparat nije homogen. Dijelovi aparata tao što su tajne službe, KGB ili zloglasna vojna policija Omon, smatraju se vrlo lojalnim. Za sada, ipak, državni vrh i bezbjednosni aparat stoje uz Lukašenka. Njihove odluke bit će najvažnije u određivanju njegove sudbine.

Gorbačov otkrio u čemu je Lukašenko pogrešio

Bivši predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov smatra da je predsjednik Belorusije Aleksandar Lukašenko previše kasno zatražio podršku od radnika preduzeća u zemlji.

„Lukašenko je zatražio podršku od radnika industrijskih preduzeća. Čini se – kasno“, rekao je Gorbačov u intervjuu za „Komsomoljsku pravdu“. Političar je istakao da je i on tražio podršku od radnika prije raspada Sovjetskog Saveza. „Nismo dobili potrebnu podršku. Nisam sklon da krivim radnike“, istakao je on.

Takođe je objasnio da je napustio dužnost predsjednika SSSR-a kako bi „izbjegao raskol i unutrašnji rat“.

Ovo se faktički može posmatrati kao poziv Lukašenku da ‘zarad mira u zemlji’ odstupi sa vlasti. U tom smislu ruska uloga u obaranju Lukašenka mnogo je značajnija nego što se u medijima predstavlja.

Švedska uskraćuje finansijsku pomoć Bjelorusiji

Švedska je zamrznula dio pomoći Bjelorusiji koja je korištena za projekte u kojima je učestvovala država. Kako je saopštio ministar za pitanja međunarodne saradnje Peter Erikson, u pitanju je „manji dio“ koji je izdvajan za projekte u kojima učestvuje država.

Švedska pomoć Bjelorusiji je uglavnom išla civilnom sektoru – onima koji su sada na ulicama i traže promjene. Sada smo zamrznuli manji dio koji je izdvajan za projekte u kojima su učestvovali državni subjekti“, napisao je ministar na svojoj stranici na tviteru.

Radi se o dva programa u sferi saradnje sa Centralnom bankom Bjelorusije i podršci biznis-zajednici zemlje. U pitanju su 2,6 miliona dolara, odnosno 347 hiljada dolara. Ukupna pomoć Švedske Bjelorusiji iznosila je 13,9 miliona dolara.

(Global CIR/Agencije)

Objavljeno u:

Komentiraj