NAKON ŠTO SU BRITANCI OTKRILI ‘FOSFANE’ U ATMOSFERI VENERE! Rusija poručila: Venera je ‘ruska planeta’, tamo su sletjele sovjetske sonde tokom šezdesetih, a planiramo i nove misije!

Astronomi su pronašli senzacionalno otkriće u Venerinoj atmosferi, koje bi moglo naslutiti da na tom planetu ima života. Naime, istraživači sa Sveučilišta u Cardiffu među oblacima na 50 kilometara visine pronašli su tragove plina, odnosno fosfane.

rusija-venera

Otkriće ne bi bilo toliko zanimljivo da postoji više prirodnih procesa kojima su oni mogli nastati, no ovako je jedini zaključak da su oni proizvod nekog organizma, piše Guardian.

Preživjeli nemoguće uvjete?

Istodobno, ova je spoznaja otvorila mogućnost da se na planetu nalaze živa bića koja nisu ubile vrlo visoke temperature od 460 Celzijevih stupnjeva te izrazito otrovna atmosfera koja se sastoji od ugljičnog dioksida i čestica sumporne kiseline. Naime, Venera je tokom dvije milijarde godina imala umjerenu klimu i ocean, no zbog sadašnjih se uvjeta planet smatra mrtvim.

“Nevjerovatno je i pomisliti da bi nešto moglo živjeti okruženo s toliko sumporne kiseline. No, svi geološki i fotohemijski procesi koje poznajemo su suviše neprikladni da bi mogli proizvesti fosfane kakve smo vidjeli”, smatra profesorica Jane Greaves, voditeljica istraživačkog tima koji je otkrio fosfane.

Njih na Zemlji otpuštaju mikrobi u okolišu siromašnom kisikom, a u Sunčevom sistemu oni nastaju u unutrašnjosti Jupitera i Saturna, pa se zbog iznimno ekstremnih uvjeta u kojima nastaju, smatraju jednim od obilježja života. Greaves i njen tim su promatrali Veneru s dva teleskopa smještena na Havajima i u Čileu te su u oba navrata zamijetili fosfane u Venerinoj atmosferi.

‘Ruska planeta’

Nije prošao niti dan od tog otkrića, a prvi čovjek ruske svemirske agencije Roskosmos Dmitrij Rogozin se na ruskoj avijacijskoj konferenciji 2020 ‘HeliRussia’ osvrnuo na to otkriće.

“Mi vjerujemo da je Venera ‘ruska planeta'”, kazao je Rogozin za agenciju TASS, podsjećajući javnost da je upravo Rusija (tačnije, Sovjetski Savez) bila prva koja je na Veneru poslala sondu. “Velika prednost koju je Sovjetski Savez ostvario nad konkurentima u istraživanju Venere doprinijela je tome da čak i Sjedinjene Američke Države Veneru zovu sovjetskom planetom”, dodatno je istaknuto u priopćenju Roskosmosa.

Ko prvi, njegova – Venera?

Sovjeti su još 1961. na drugu planetu Sunčevog sistema bili poslali sondu Venera 1, doduše ne u potpunosti uspješno. Nešto kasnije, 1966. godine na Veneru je tvrdo sletjela sonda Venera 3, dok je Venera 4 bila prva letjelica koja je ušla u atmosferu nekog drugog planeta, 1967. godine.

Sonda Venera 7 na ovaj je planet uspješno meko sletjela 1970. godine, a ovakva su se lansiranja nastavila do sredine 80-ih godina sa sondama Venera 15 i 16. NASA je, za usporedbu, imala tek sedam misija usmjerenih ka ovom planetu.

Roskosmos stoga ima mnogo podataka o atmosferi Venere, za koju kažu kako su gotovo sigurni da ne može sadržavati život. Njihova nova misija trebala bi biti Venera-D, s planom lansiranja do kraja ovog desetljeća, uz sudjelovanje SAD-a.

No, Rusi planiraju prema “svojoj Veneri” poslati i vlastitu sondu, koju planiraju razviti bez vanjskih suradnika iz SAD-a ili Europe. Planiraju istraživati tlo i atmosferu, te procese koji su doveli do klimatske katastrofe uzrokovane efektom staklenika na Veneri.

Ruski pogled na novo otkriće

Roskosmos kaže kako otkriće kemijskih supstanci u atmosferi koje bi mogle biti biomarkeri, i to iz daljine, teleskopima, ne može biti uvjerljiv dokaz za postojanje života. Vjerodostojni znanstveni podaci mogu se prikupiti samo istraživanjem na samom planetu, a u tome je SSSR bio prvi i jedini, poručili su iz ove agencije.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj