NA 75. GODIŠNJICU UN-a: SAD će osigurati milijardu dolara pomoći Siriji, Sahelu i Južnom Sudanu

Sjedinjene Američke Države saopćile su da će pružiti više od 720 milina američkih dolara humanitarne pomoći kako bi ublažile krizu u Siriji, plus gotovo 152 milijuna američkih dolara za afričku regiju Sahel i gotovo 108 miliona američkih dolara za Južni Sudan.

Zamjenik državnog sekretara Stephen Biegun objavio je to na marginama sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku. Rekao je da će novac ići “kako za Sirijce unutar zemlje, tako i za one koji očajnički trebaju u cijeloj regiji”.

Na istom je događaju vršitelj dužnosti upravitelja USAID-a John Barsa najavio gotovo 108 miliona američkih dolara za humanitarnu krizu u Južnom Sudanu.

Pomoć za raseljene osobe

Barca je također rekao da će Washington pružiti skoro 152 miliona dolara nove humanitarne pomoći za Niger, Mali, Burkinu Faso i Mauritaniju kako bi im pomogao da se nose s raseljavanjem stanovništva i nesigurnošću hrane zbog sukoba u regiji Sahel.

Biegun je rekao da će time ukupna potpora SAD-a Siriji od početka tamošnje krize narasti na više od 12 milijardi dolara.

Akcija sirijskog predsjednika Bashara al-Assada nad demonstrantima 2011. godine dovela je do građanskog rata. Iran i Rusija podržali su vladu a Sjedinjene Američke Države oporbu, u koje su ratu milioni pobjegli iz Sirije, a milioni interno raseljeni.

SAD su uvele sankcije Siriji, pa sirijske vlasti krive zapadne sankcije za kolaps valute koji je doveo do skoka cijena hrane.

Pomoć za Južni Sudan

Washington kaže da njegove sankcije nisu usmjerene na humanitarnu pomoć.

Državni sekretar Mike Pompeo rekao je da su obilne kiše, borbe između naoružanih skupina, nedostupnost hrane, pogoršana ekonomska situacija i pandemija COVID-19 povećali ionako užasnu humanitarnu krizu u Južnom Sudanu.

Južni je Sudan 2018. godine formalno okončao pet godina građanskog rata u kojem je poginulo oko 400 000 ljudi, koji je donio glad i stvorio masovnu izbjegličku krizu, pri čemu napori na zaključenju mirovnog procesa nisu dali očekivane rezultate.

Afričke zemlje tražile pomoć članica UN za prevazilaženje krize

Afričke nacije su trećeg dana 75. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija pozvale su za finansijsku pomoć koja će ekonomijama pomoći da prežive pandemiju korona virusa. Afričke zemlje procjenjuju da im je potrebno 100 milijardi dolara podrške godišnje u naredne tri godine, ističući da je to samo dio finansija koje neke bogatije zemlje koriste za oživljavanje svojih ekonomija.

Državama je potrebno i otkazivanje dugova kako bi sakupile više sredstava za borbu protiv virusa i drugih smrtonosnih bolesti poput malarije i HIV-a.

Šefovi država Afrike su na sastanku putem video linka pozvale na veću pomoć tom regionu, ali su se saglasili da i same države moraju da urade više kako bi se prevazišla kriza izazvana pandemijom.

“Moramo jasno i jednostavno otkazati ovaj dug”, rekao je predsjednik Nigera Isufu Mahamadou.

Predsjednik Obale Slonovače, jedne od najbrže rastućih ekonomija na svijetu prije pandemije, pozvao je na produženje moratorijuma na dug.

“Pozivam sve afričke partnere da preduzmu hrabrije mjere”, rekao je Alassane Ouattara, napominjući da je ta zemlja uložila pet posto svog BDP-a za borbu protiv korona virusa i saniranje ekonomskih posljedica.

Na odvojenom sastanku, predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije rekli su da samo 51 posto zdravstvenih ustanova podsaharske Afrike ima pristup vodi.

Afrika je za sada, sa 1,4 miliona zaraženih, izbjegla najgore prognoze.

Stručnjaci kao moguće razloge navode većinski mlada stanovništva, kasniji dolazak virusa na kontinent kao i drastične mjere ograničenja kretanja.

Međutim te mjere su uticale na veliki pad ekonomske aktivnosti.

(Global CIR/Agencije)

Objavljeno u:

Komentiraj