60 GODINA FILMSKOG KLASIKA! Spartak se do kraja borio za slobodu, a Kirk Douglas je prebacio stotu!

Historijski filmski klasik Stanleyja Kubricka, snimljen prije ta─Źno 60 godina, bavi se borbom robova za slobodu gotovo 2000 godina prije nego ┼íto ─çe ono zaista biti ukinuto u svijetu.

Zapanjuju─ça pri─Źa o rimskom robu, gladijatoru i vo─Ĺi ustanka tijekom Tre─çega robovskog rata svoju je trosatnu filmsku ekranizaciju dobila 1960. godine u re┼żiji tada mladog filma┼ía, ali ve─ç vidno talentiranog┬áStanleyja Kubricka, a status velike holivudske zvijezde filmom je potvrdio┬áKirk Douglas.┬á

Ameri─Źki glumac ve─ç je 40-ih i 50-ih godina zapa┼żene uloge ostvario u filmovima ÔÇť┼áampionÔÇŁ, ÔÇťAs u rukavuÔÇŁ, ÔÇťStrast za ┼żivotomÔÇŁ i nekolicinom ostalih uspje┼ínica ameri─Źkih studija, no nikada kao Spartak u istoimenom povijesnom spektaklu.

Douglas igra Tra─Źanina, koji je rob u Rimskom Carstvu te pukim slu─Źajem na aukciji robova zavr┼íi u trening-kampu za gladijatore. Na stotine nesretnih robova koji poka┼żu dojmljivo borila─Źko umije─çe ─Źeka ova sudbina, a ve─çina njih kroz nekoliko ─çe godina u svakom slu─Źaju izgubiti ┼żivot.

U prvoj borbi, natjeran da se bori protiv tamnoputog roba Drabe, vje┼ítog borca s kopljem i mre┼żom, Spartak gubi, ali ga njegov kolega iz kampa odbije ubiti, revoltiran time da su obojica tek komad mesa, koji zabavlja bogate rimske vojskovo─Ĺe i njihove dru┼żice. Draba biva ubijen, a Spartak po┼íte─Ĺen, ali i svjestan kako njegov ┼żivot u ovakvom okru┼żenju ne vrijedi ni┼íta. Ro─Ĺen je kao rob, a takav ─çe i ostati do kraja svojeg ne osobito dugog ┼żivota ako se za slobodu sam ne izbori.

Njegov spontani ustanak davljenjem jednog od stra┼żara ubrzo prihvati cijeli kamp, koji potu─Źe ─Źuvare te krene u misiju oslobo─Ĺenja svijeta od robova. Spartak prilikom zato─Źeni┼ítva upozna lijepu Variniju (Jean Simmons), me─Ĺusobno se odmah zaljube, a ona uspije pobje─çi od svog robovlasnika Lentula Bacijata te ih putovanje ka Galiji, zemlji u kojoj se ve─çina njih rodila, kona─Źno spoji.

Cilj ovoj sve ve─çoj masi potla─Źenih je pobje─çi s podru─Źja carstva gusarskim brodovima, no rimski uglednici ne smiju to dopustiti pa unato─Ź brojnim unutarnjim spletkama i podmetanjima oko mo─çi u republici skupljaju nadmo─çnu vojsku kako bi ih okru┼żili i ugu┼íili ustanak. Spartak je juna─Źki poginuo 71. g. pr. Kr. nakon odlu─Źuju─çe bitke u Lukaniji, a trgovac robovima Lentul Bacijat opere svoju savjest tako ┼íto uz pomo─ç Grakha spasi Variniju i Spartakovog sina te ih prokrijum─Źari kao slobodne ljude.

Film je osvojio ─Źetiri Oscara i Zlatni globus, a uz Douglasa zapa┼żene su uloge odigrali i Laurence Olivier kao njegov smrtni neprijatelj, rimski general i politi─Źar Marko Licinije Kras, Peter Ustinov kao trgovac robovima i gladijatorima, John Gavin kao Gaj Julije Cezar, Jean Simmons kao Varinija, Charles Laughton kao Gaj Grakho, Herbert Lom kao Tigranes Levantus, Woody Strode kao gladijator Draba, Tony Curtis kao Antonin, John Dall kao Marcus Publius Glabrus te Charles McGraw kao Marcellus.

Kirk Douglas nije uspio dobiti naslovnu u ulogu u ÔÇťBen-HuruÔÇŁ┬áWilliama Wylera┬áte se silno razo─Źarao kad je ovaj odabrao┬áCharltona Hestona. Inicirao je┬á produkciju Spartaka, kojeg je vidio kao svoje gluma─Źko iskupljenje i najve─çi filmski projekt u glavnoj ulozi. Sve scene osim onih velike bitke snimljene su u Hollywoodu, a Kubrick je inzistirao da scene bitke prika┼że na jednom velikom polju u blizini Madrida.

Tada je produkcija anga┼żirala za to vrijeme nevjerojatnih osam tisu─ça treniranih vojnika, koji su igrali rimske vojnike, a veliki Kubrick sve je pratio s vrha monta┼żnog tornja. Kultni redatelj tada jo┼í nije imao potpunu slobodu na setu pa je na nalog produkcije morao prili─Źno izrezati i cenzurirati filmski boj, na koji je dio publike imao negativne reakcije, ali svejedno je snimio masivnu povijesnu pri─Źu i istinski filmski spektakl. Spartak je u filmu po┼żivio dulje nego li svi njegovi suborci, no na kraju je po Krasovom nalogu pribijen na kri┼ż, ┼íto je simboliziralo najdulju i bolnu smrt za one koji ru┼íe rimski poredak.

52824 12

Neuni┼ítivi tra─Źanski rob i gladijator sli─Źnu je osobinu pokazao i u stvarnom ┼żivotu pa je tako do┼żivio, u gluma─Źkom svijetu rekordne 103 godine, a preminuo je po─Źetkom aktualne 2020. godine. Znatno kasnije od svih kolega sa seta, pa i od onih osjetno mla─Ĺih od njega.

Kraj filma donosi i sna┼żnu poruku njegove Varinije, koja mu na samrti obe─çava┬áda ─çe njihov sin odrasti kao slobodan ─Źovjek, a da ─çe mu ona pri─Źati o njegovu ocu, neustra┼íivom ratniku Spartaku, koji je za to zaslu┼żan.

Kirkov sin┬áMichael┬áodrastao je, dakako, u potpuno druga─Źijim okolnostima i 2000 godina kasnije, ali od oca se oprostio na sli─Źan na─Źin. Govore─çi o njemu kao o velikoj legendi, koja ga je nau─Źila svemu ┼íto zna i u ┼íto vjeruje u ┼żivotu.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj