Analizirajući količinu kiše i snijega koji su pali u periodu između 1999. i 2014. godine, na osnovu podataka prikupljenih iz 185 meteoroloških stanica širom svijeta, istraživači su otkrili da 12 najvlažnijih dana pokrije polovinu ukupnih godišnjih padavina.
U prosjeku, na bilo kojem mjestu na svijetu, bio to grad, selo ili divljina, u jednom danu padne kiše koliko za ostalih 30 dana u mjesecu, te je tako tim iz Američkog nacionalnog centra za atmosferska istraživanja i došao do ove računice.
Šesnaest godina, koliko je obuhvaćeno istraživanjem, smatra se dovoljno dugim periodom da kratkotrajne klimatske promjene poput globalnog atmosfersko-okeanskog fenomena El Ninjo, koje se javljaju u nepravilnim intervalima, ne utiču na vjerodostojnost rezultata.
Promjene će pogoditi poljoprivrednike
Međutim, na osnovu 36 klimatskih modela, istraživači su takođe predvidjeli da će do kraja 21. vijeka, usljed povećanja efekta staklene bašte, ovaj broj biti još manji. Naime, previđa se da će zbog povećanja temperature atmosfere za polovinu ukupnih godišnjih padavina biti dovoljno svega 11 dana.
Raspored padavina bit će još neujednačeniji, a ovu promjenu uglavnom će najviše osjetiti poljoprivrednici, s obzirom na to da većini poljoprivrednih kultura više odgovara ravnomernije raspoređena količina kiše.
Svima je poznato da su padavine (oduvijek bile) nestalne, nekim danima ih je mnogo dok ih nekim drugim nema uopšte, međutim, ukoliko se neujednačenost bude povećavala, to bi onda moglo da prouzrokuje brojne probleme – poput nižeg prinosa glavnih usjeva ili učestalijih poplava, kao i dugotrajnijih perioda suše.
Prateći ritam padavina, u svom radu objavljenom novembra ove godine u časopisu Geophysical Research Letters, a koji je preneo Science, autorka istraživanja Angeline Pendegras, zaključuje da će se u budućnosti glavna promjena ogledati u tome što će „kišni dani biti još kišovitiji“.
(Global CIR/)
