NOVA ISTRAŽIVANJA: Kako se mozak matematičara razlikuje od ostalih?

Alan Tjuring, Albert Ajnštajn, Steven Hoking i Džon Neš – ovi umovi rijetko propuste priliku da nas očaraju. U isto vrijeme, za većinu ljudi, oni ostaju neshvatljivi i nedostižni.

Kako se mozak matematičara razlikuje od ostalih?

Novo istraživanje pokazuje da je obavljanje komplikovanih matematičkih operacija zasnovano na posebnim moždanim funkcijama sa kojima se izuzetni pojedinci rađaju!Kako pojedini ljudi uspjevaju da napreduju od obavljanja prostih aritmetičkih funkcija do savladavanja razvijenih matematičkih koncepata i razmišljanja na nivoima apstrakcije koji zbunjuju ostatak svjetske populacije.

Naučnici su počeli da istražuju da li mozak matematičkog čarobnjaka na izvjestan način prenosi konceptualno mišljenje na viši nivo, piše sajt Scientific American.

Konkretno, naučnici su dugo istraživali da li je visoko razvijeno matematičko mišljenje povezano sa onim centrima u mozgu koji obavljaju jezičke operacije ili onim regionima koji su zaduženi za prostorno rezonovanje i obradu brojeva.

Nekoliko francuskih naučnika je nedavno došlo do zaključka da su u obavljanje matematičkih operacija uključeni drugačijii dijelovi mozga u odnosu na one koji su zaduženi za jednako kompleksne nematematičke zadatke. Tim je koristio funkcionalnu magnetnu rezonancu (fMRI) kako bi snimio moždanu koru 15 matematičkih stručnjaka i 15 fakultetski obrazovanih ljudi, koji nemaju dodirnih tačaka sa matematikom.

U toku istraživanja, oni su imali zadatak da daju odgovore na 72 pitanja iz više matematike, kao i na 18 jednako teških pitanja iz drugih oblasti (uglavnom historije).

Istraživači su došli do zaključka da su se samo kod matematičara u obavljanju matematičkih zadataka uključivali pojedini dijelovi mozga koji nisu bili uključeni u toku obrade nematematičkih pitanja. Autori istraživanja kažu da su zone mozga zadužene za obradu jezika bile uključene pri promišljanu o nematematičkim zadacima kod svih učesnika, ali da su u slučaju matematičkih tvrdnji, samo matematičari mogli da upotrijebe i druge zone moždane kore.

Meri Amalrik, koautorka studije kaže: „Naši rezultati su pokazali da viši matematički zadaci kod pojedinaca uvode u upotrebu dijelove mozga povezane sa urođenim znanjima brojeva i prostora.” Prethodne studije su pokazale da se ove nelingvističke zone aktiviraju pri obavljanju rudimentarnih aritmetičkih računa ili prosto pri viđenju brojeva. Autori poslijednjeg istraživanja naziru vezu između ovog osnovnog i naprednog matematičkog mišljenja. Zapravo, eksperimentalni psiholog Stanislas Dehaen kaže kako su ljudi rođeni sa određenim intuitivnim smislom za brojeve.

Međutim, ostaje misterija kako se stvara veza između tog urođenog smisla za brojeve i viših matematičkih funkcija. Osim toga, Danijel Ansari sa Univerziteta u Zapadnom Ontariju kaže: „Većina ljudi uspjeva da savlada osnove aritmetike, što znači da svi koriste ove regione mozga u u obavljanju lakših zadataka. Ipak samo šačica ljudi stigne do usavršavanja viših matematičkih kompetencija. Prosto, još uvijek ne znamo da li budući matematički eksperti u jednom trenutku mijenjaju pristup aritmetici ili poznavanje aritmetike leži van osnova na kojima se kasnije razvijaju viši matematički koncepti.“

Poslijednja studija, došla je i do još jedne zanimljive pretpostavke.Meri Amalrik smatra da mozak matematičara, upravo zbog upotrebe dodatnih zona, slabi i redukuje aktivnosti u vizuelnoj zoni. To znači da moždani resursi, ptrebni za obavljanje viših matematičkih fukncija, ujedno iscrpljuju druge kapacitete mozga.

Danijel Ansari, koji nije učestvovao u ovom istraživanju kaže da je bez obzira na to da li se rezultati ove studije pokažu ispravnim, od velikog značaja činjenica da savremena tehnologija, danas obezbijeđuje mogućnosti da odgovorimo na kompleksna pitanja o ljudskom mozgu.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj