One su vječni motivi iz svijeta likovne umjetnosti i proslavili su svoje autore, no ove slike imaju i svoju priču – koja otkriva proučavanje zvijezda, prikupljanje cvijeća, a ponekad i fantastične slučajnosti.
Bez obzira na individualne ukuse, postoje neke umjetnine koje se smatraju ikonskim te kao takve vrijede pravo bogatstvo i poznate su diljem svijeta. No, sam pogled na neku sliku donosi samo njenu osobnu interpretaciju, dok prava priča iza nje može ostati skrivena.
Upravo je to ono što je željela otkriti studentica likovnih umjetnosti Viktorija, koja vodi svoj zabavni kanal kanal Telegram pod nazivom ‘Chtozakartina’. Na ovom kanalu na fascinantan način govori o poznatim slikama te približava visoku umjetnost prosječnom čovjeku, a ovo su neke od priča koje je na njemu otkrila.
Piet Mondrian: Kompozicija s crvenom, crnom, žutom i plavom
Čudna Mondrianova želja da ukloni sve dodatne detalje sa svojih slika dovela je do toga da su u jednom trenutku ostale samo 3 boje i crte. Zašto baš ove boje? Odgovor je jednostavan – one su glavne boje u paleti, a kad ih miješate u različitim omjerima, možete dobiti beskonačan broj nijansi. Ta je slika postala izuzetno popularna 1965. godine, jer je Yves Saint-Laurent dizajnirao 6 haljina kad je vidio neupadljivi i vječni potencijal stila u ovom umjetničkom djelu.
Gustav Klimt: Poljubac
Svi romantiziraju ovu sliku iako neki smatraju da se zapravo ne radi o prikazu romantične ljubavi. Prvo pogledajte ruke dame i način na koji pokušavaju povući muškarčeve ruke. Drugo, dama je u klečećem položaju, što izgleda kao da ne može reći ‘ne’ u ovoj situaciji. Ipak, sama slika je apsolutno zapanjujuća. Ova čarobna aura izrađena od zlata (koja je zapravo stvarna) i reference na egipatsku kulturu u 2D-u upravo su sjajne.
Ovo remek-djelo možete vidjeti u bečkom Österreichische Galerie Belvedere.
Jan Brueghel Stariji: Buket
Ovo je klasični nizozemski prikaz cvijeća te mrtve prirode. Umjetnik je puno putovao kako bi nacrtao rijetko cvijeće i ovaj buket zapravo nije pravi, jer cvijeće koje vidite u njemu raste u različito doba godine. Zato je Brueghelu trebalo toliko vremena da stvori jednu sliku te mu je trebalo više vremena da prikupi sve to cvijeće nego napravi ovo remek djelo koje možete vidjeti u muzeju Alte Pinakothek u Münchenu.
Bernardo Strozzi: Taština
Glavna poruka slike je očita – starenje je teško, a pokušaj da se izgleda mlado kad ste stari još je gori. Ova slika pripada žanru baroknih vanita. Radi se o tome kako je brz život i činjenici da je smrt neizbježna. Dakle, pogledajmo glavne simbole. U jednoj ruci dama drži ružu. Ali u drugom ona ima buket tradicionalan za mladenku, no to je toliko ironično da je teško povjerovati kako je stvarna situacija. Još jedan simbol taštine je i mrtva ptica na ogledalu, a ovu sliku možete vidjeti u Puškinovom muzeju u Moskvi.
Vincent van Gogh: Terasa kafane u noći
Ovo je pravo mjesto s kafićem u francuskom gradu Arlesu, gdje je umjetnik otišao nedugo prije nego što je umro. A najbolje je što je oko 100 godina kasnije ovo mjesto obnovljeno i napravljeno kao sa slike. Vjerojatno ste primijetili i zvjezdanu noć: po tome je Vincent van Gogh poznat. Usput, s astronomskog stanovišta, sve je ovdje savršeno.
Umjetnici koji naprave i znanstveno istraživanje vrijedni su divljenja, a ovu umjetninu možete vidjeti u muzeju Kröller-Müller u Nizozemskoj.
Claude Monet: Impresija – izlazak sunca
Ovdje možete vidjeti staru luku u francuskom gradu Havre, rodnom gradu umjetnika. Na prvi pogled to je 50 nijansi sive, ništa posebno, ali ova slika promijenila je igru. Vjeruje se da je upravo ona dala ime cjelokupnom umjetničkom smjeru. U osnovi, riječ je o odustajanju od akademskog načina slikanja i odabiru prolaznog trenutka ili stvarnosti. U početku, mnogi ljudi nisu voljeli novi stil i mislili su da je grozno vidjeti Monetove slike, no to se sve brzo promijenilo. Ova se nalazi u muzeju Marmottan Monet u Parizu.
Sandro Botticelli: Proljeće
Kao što vidite, ovo je razdoblje rane renesanse: sve je vrlo svijetlo, ljudi i dalje izgledaju poput ljudi, ali su previše atraktivni. Botticelli je crtao sva tri mjeseca proljeća samo zato što je mogao. S desne strane, bog vjetra, Zephyros, vodi šumsku nimfu Chloris negdje gdje će se vjenčati, a ona će postati božica Flora. Ovo je lažno predstavljanje ožujka, a središnji lik je Venera. Stari Rimljani proslavili su njezino uspon u travnju, pa ga predstavlja drugi mjesec proljeća. A posljednji je mjesec svibanj: na lijevoj strani. Ovu sliku možete vidjeti u galeriji Uffizi u Firenci.
