ISPUNJENO TEKUĆIM ETANOM I METANOM! Saturnov mjesec Titan ima ‘more’ dovoljno duboko da ga može istraživati i podmornica

Titan je jedini satelit u Sunčevom sistemu koji ima atmosferu, jezera, mora, planine, doline, kišu, oluje… Njegovo najveće more (jezero) u budućnosti bi mogle istraživati i robotske podmornice, tvrde astronomi koji su otkrili da je ono dovoljno duboko za to, prenosi magazin Forbes.

LAKE123

Astronomi su procijenili dubinu ove površine čija je veličina gotovo jednaka onoj skupine pet Velikih jezera na granici između SAD-a i Kanade. Njegova dubina prema procjenama naučnika iznosi oko 330 metara, što ga potencijalno čini idealnim i za podvodna istraživanja nekom budućom robotskom podmornicom.

Riječ je o moru na najvećem Saturnovom mjesecu Titanu. Saturn ima 82 prirodna satelita, no Titan je kudikamo najveći. Zapravo toliko je velik da je veći i od planete Merkura, a isto tako je i jedini poznati mjesec u Sunčevom sistemu koji ima atmosferu. Da, Titan ima kišu, oluje, jezera, mora, doline, planinske lance i dine.

Jezero ili more ispunjeno tekućim etanom i metanom

Njegovom najvećem jezeru, a neki će reći i moru, Kraken Mareu, sad je poznata i dubina.

Dubina i kompozicija svakog titanovog mora već je izmjerena, osim za Titanovo najveće more Kraken Mare, koje osim velikog imena zapravo sadrži i 80 posto svih površinskih tekućina na tom mjesecu, kaže Valerio Poggiali iz Centra za astrofiziku i planetarnu znanost sveučilišta Cornell.

Podatke pomoću kojih su astronomi zapravo došli do procjene dubine najvećeg Titanovog jezera prikupila je NASA-ina sonda Cassini još 21. kolovoza 2014. godine, no tek su sad obrađeni i objavljeni u sklopu studije u znanstvenom časopisu Journal of Geophysical Research.

Titan ima i čudne minerale koji jednostavno ne postoje na Zemlji i za koje se pretpostavlja da formiraju prestenove oko Tinanovih jezera i mora, uključujući i Kraken Mare.

No, to nisu obična jezera i mora, onakva kakva poznajemo na Zemlji, jer i sam Titan nema baš puno sličnosti sa Zemljom. Njegovu atmosferu čini 98 posto dušika i dva posto metana, a njegova jezera i mora ne čini voda, već tekući etan i metan.

Korišteni podaci sonde Cassini

Spomenuta sonda Cassini Kraken Mare otkrila je još 2008. godine, a kako je bila riječ o najvećem moru na Titanu, onda je dobilo naziv i po mitskom morskom čudovištu. Kraken Mare ima i arhipelag otoka.

Podatke je Cassini prikupljao s 1000 kilkometara visine iznad površine Titana, a astronomi su upsjeli iz podataka izvući tačnu dubinu u Moray Sinusu, ušću koje se nalazi na sjevenom kraju najvećeg Titanovog mora.

Iz tih podataka ekstrapolirali su i dubinu samog mora, jer je njegova dubina ipak bila prevelika za Cassinijev radar.

Poggiali ističe i da zahvaljujući svim tim mjerenjima i podacima, naučnici sad mogu dokučiti i gustoću tekućine s većom preciznošću te posljedično i bolje kalibrirati sonar na plovilu te bolje razumjeti i morske struje.

Drugim riječima, nekad u budućnosti podmorje Titana mogla bi istraživati i podmornica “naoružana” naučnom opremom.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj