DA LI JE MAGAZIN ‘TIME’ SVOJOM ANALIZOM POTVRDIO TRAMPOVE NAVODE O IZBORIMA?! ‘Američki izbori 2020. i njihov ishod rezultat su saveza ljevičarskih aktivista i poslovnih titana’

Pred vama je analiza „Tajna historija kampanje u sjenci koja je spasila izbore 2020.“ uglednog američkog sedmičnog magazina ‘Time’, koja na šokantan način potvrđuje većinu onoga na čemu su bivši američki predsjednik Donald Tramp i njegov izborni štab insistirali tokom predizborne kampanje i u vremenu nakon izbora, a vezano uz način na koji su provedeni američki predsjednički izbori 2020. Autorica teksta Molly Ball donosi retrospektivu događaja iz paralelne kampanje, one koja nije bila registrovana u javnosti, a koja je presudno izrežirala američku izbornu dramu 2020. godine.

U pomenutom tekstu se uopće ne pokušava negirati da je američki izborni proces bio predmetom smišljene sistemske manipulacije, nego se, čak šta više, takvi potezi hvale i pravdaju ka ‘odbrana demokratije’. U jednom trenutku se čak može pročitati rečenica da oni koji su učestvovali u tom cijelom poduhvatu (ANTIFA, BLM, nevladine ljevičarske organizacije, utjecajni milijarderi, društvene mreže, mediji…) nisu ‘namještali izbore, nego su ih osiguravali’, jer se demokratija ne može održati ‘sama od sebe’. Pokušajima predstavljanja ovog miješanja u izbore kao nečeg poželjnog, za koje je autorica upotrijebila termin ‘zavjera’, na najbolji način je demaskirano šta se krilo iza ‘kulisa’ najčudnijih američkih izbora ikada.

Rezultati izbora su potvrđeni i postali su zvanični, a Džo Bajden je proglašen 46. predsjednikom USA. Međutim, u zraku su ostala visiti brojna pitanja o problematičnim presedanima koji bi mogli postati pravilo kod sljedećih izbora. Postavlja se pitanje ko je ustvari vodio procese vezane uz američke izbore 2020. godine, ako je neko već godinu dana ranije ‘simulirao sve moguće Trampove odgovore na rezultate izbora i smislio strategiju kako ih oboriti’, kako se tvrdi za aktere ‘saveza ljevičarskih aktivista i poslovnih titana’ u tekstu magazina ‘Time’

Pred vama se nalazi prijevod teksta bez bilo kakvih uredničkih intervencija (osim jednog pojašnjenja prijevoda u fusnoti), nakon čijeg čitanja razmislite o ovom i drugim pitanjima koja će se sama nametnuti.

„Tajna historija kampanje u sjenci koja je spasila izbore 2020.“

“Čudna se stvar dogodila odmah nakon izbora 3. novembra: ništa. Nacija je bila pripremljena za haos. Liberalne grupe obećale su izaći na ulice planirajući stotine protesta širom zemlje. Desničarske milicije opasavale su se za bitku. U anketi pred dan izbora, 75% Amerikanaca izrazilo je zabrinutost zbog nasilja. Umjesto toga, spustila se jeziva tišina.

Kako je predsjednik Tramp odbio priznati rezultate, odgovor nije bila masovna akcija već tišina da su se mogli čuti zrikavci. Kada su medijske organizacije 7. novembra proglasile pobjednikom Džoa Bajdena, nastala je radost među njegovim pristalicama, dok su ljudi izašli na ulice u gradovima širom USA u čast demokratskog procesa koji je rezultirao Trampovim svrgavanjem.

Druga neobična stvar dogodila se usred Trampovih pokušaja da preokrene rezultat: korporativna Amerika okrenula se protiv njega. Stotine glavnih poslovnih lidera, od kojih su mnogi podržali Trampovu kandidaturu i podržali njegovu politiku, pozvali su ga da prizna rezultate. Predsjedniku se to činilo pogrešnim. “Sve je bilo vrlo, vrlo čudno”, rekao je Tramp 2. decembra. “U roku od nekoliko dana nakon izbora, svjedoci smo orkestriranog napora da se proglasi pobjednik, čak i dok su se u mnogim ključnim državama još uvijek brojali glasovi.”

Tramp je na neki način bio u pravu. Iza kulisa se odvijala zavjera, koja je obuzdala proteste i koordinirala otpor izvršnih direktora velikih tehnoloških kompanija. Oba iznenađenja rezultat su neformalnog saveza ljevičarskih aktivista i poslovnih titana. Pakt je formaliziran u kratkoj, malo zapaženoj zajedničkoj izjavi Američke privredne komore i AFL-CIO (Federalne unije sindikata) objavljene na dan izbora. Obje strane su to doživjele kao svojevrsnu implicitnu pogodbu – nadahnutu masovnim, ponekad destruktivnim prosvjedima za rasnu pravde – u kojima su se radničke snage udružile sa snagama kapitala kako bi održale mir i suprotstavile se Trampovom napadu na demokratiju. ‘Savez’ svijeta biznisa i radnika bilo je samo jedna komponenta velike, međustranačke kampanje za zaštitu izbora – izvanredan napor u sjeni posvećen ne pobjedi na izborima, već osiguravanju da oni budu slobodni i pošteni, vjerodostojni i neiskvareni.

Više od godinu dana, labavo organizirana koalicija operativaca pokušavala je poduprijeti američke institucije koje su istovremeno bile izložene napadima bespoštedne pandemije i autokratski nastrojenog predsjednika. Iako se veći dio ove aktivnosti odvijao na ljevičarskoj strani, one nisu obuhvatale samo Bajdenovu kampanju već su prešle ideološke linije, uz presudne doprinose nepartijskih i konzervativnih aktera. Scenarij koji su aktivisti u sjeni očajnički željeli zaustaviti nije bio Trampova pobjeda. Bili su to izbori toliko katastrofalni da se uopće nije mogao raspoznati nikakav rezultat, neuspjeh u organiziranju osnovnog demokratskog čina, koji je bio obilježje Amerike od njenog osnivanja.

Njihov rad dotaknuo je svaki aspekt izbora. Ubijedili su savezne države da promijene sistem glasanja i zakone i pomogli osigurati stotine miliona dolara u javnom i privatnom finansiranju. Oni su se branili od tužbi za supresiju birača, regrutovali su vojske anketnih radnika i natjerali milione ljudi da prvi put glasaju poštom. Uspješno su vršili pritisak na kompanije društvenih medija da zauzmu oštriji stav protiv dezinformacija i koristile su strategije analize podataka u borbi protiv viralnih kleveta. Proveli su nacionalne kampanje za podizanje javne svijesti koje su Amerikancima pomogle da shvate kako će se brojanje glasova odvijati danima ili sedmicama, sprečavajući da Trampove teorije zavjere i lažne tvrdnje o pobjedi dobiju na snazi. Nakon izbornog dana nadzirali su svaku tačku pritiska kako bi osigurali da Tramp ne može srušiti rezultat. “Neispričana priča o izborima su hiljade ljudi obje partije koji su ostvarili trijumf američke demokratije u njezinim temeljima”, kaže Norm Eisen, istaknuti pravnik i bivši dužnosnik Obamine administracije koji je regrutirao republikance i demokrate u odbor ‘Program zaštite birača’.

Jer Tramp i njegovi saveznici vodili su vlastitu kampanju za podrivanje povjerenja u izbore. Predsjednik je mjesecima insistirao da je glasanje poštom zavjera demokrata i da će izbori biti namješteni. Njegovi poslušnici na državnom nivou pokušali su blokirati glasanje poštom, dok su njegovi odvjetnici pokrenuli desetine tužbi kako bi otežali glasanje što je intenziviranje tradicije republikanske supresivne taktike. Prije izbora, Tramp je planirao blokirati legitimno brojanje glasova. I proveo je mjesece nakon 3. novembra pokušavajući ukrasti izbore koje je izgubio – tužbama i teorijama zavjere, pritiskom na državne i lokalne dužnosnike i konačno sazivajući svoju vojsku pristalica na skup 6. januara koji je završio smrtonosnim nasiljem na Kapitolu.

 Pobornici demokratije bili su uznemireni. “Svake sedmice osjećali smo se kao da se borimo da izvedemo  ove izbore, a da zemlja nije prošla pravi opasan trenutak raspleta”, kazao je bivši republikanski zastupnik Zach Wamp, Trampov pristaša koji je pomogao u koordinaciji dvopartijskog ‘Vijeća za zaštitu izbora’.

Ovo je unutrašnja priča o zavjeri za spašavanje izbora 2020. godine, zasnovana na pristupu unutrašnjem radu grupe, nikad viđenim dokumentima i intervjuima s desetinama onih koji su bili uključeni iz cijelog političkog spektra. Priča je to o neviđenoj, kreativnoj i odlučnoj kampanji čiji uspjeh također otkriva koliko je nacija bila blizu katastrofe. “Svaki pokušaj ometanja pravilnog ishoda izbora bio je poražen”, kaže Ian Bassin, suosnivač ‘Protect Democracy’ (Zaštita demokratije), nestranačke grupe za zagovaranje vladavine zakona. „Ali za zemlju je izuzetno važno da shvati da se to nije dogodilo slučajno. Sistem nije radio čarobno. Demokratija se ne izvršava sama od sebe.” Zbog toga sudionici žele da se ispriča tajna historija izbora 2020. godine. Iako zvuči kao san o paranoičnoj groznici to je bila dobro financirana kavala moćnih ljudi, različitih industrija i ideologija, koji zajedno rade iza kulisa kako bi utjecali na percepciju, promijenili pravila i zakone, usmjeravali medijsku pokrivenost i kontrolirali protok informacija. Nisu namještali izbore, oni su ih utvrđivali. I oni vjeruju da javnost mora shvatiti krhkost sistema kako bi se osiguralo da demokratija u Americi opstane.

To nije bila njegova uobičajena nadležnost. Gotovo četvrt stoljeća, Podhorzer, viši savjetnik predsjednika AFL-CIO, najveće nacionalne sindikalne federacije u zemlji, razvio je najnovije taktike i podatke kako bi svojim favoriziranim kandidatima pomogao u pobjedi na izborima. Neskroman i profesorski, on nije vrsta “genijalnog” političara koji se pojavljuje na kablovskim vijestima. Među demokratskim insajderima poznat je kao čarobnjak koji stoji iza nekih od najvećih dostignuća u političkoj tehnologiji u posljednjih decenija. Grupa liberalnih stratega koje je okupio početkom 2000-ih dovela je do stvaranja Instituta analitičara, tajne firme koja primjenjuje naučne metode na političke kampanje. Takođe je bio uključen u osnivanje Catalista, vodeće kompanije za progresivne podatke.

Beskrajno brbljanje u Washingtonu o “političkoj strategiji”, vjeruje Podhorzer, nema nikakve veze s tim kako se promjene stvarno mogu napraviti. “Moje osnovno stajalište o politici je da je sve prilično očito ako ne razmišljate previše ili ne progutate prevladavajući narativ u cjelini”, jednom je napisao. “Nakon toga, samo neumorno identificirajte svoje pretpostavke i izazovite ih.” Podhorzer primjenjuje takav pristup na sve: kada je trenirao bejzbol tim u okviru Male lige svog sada već odraslog sina u predgrađu DC-a, trenirao je dječake da ne zamahuju na većini terena – taktika koja je razbjesnila i njihove i roditelje protivnika, ali je tim osvojio seriju šampionata.

Trampova izborna pobjeda 2016. godine – za koju je dijelom zaslužna njegova popularnost među bijelim glasačima koji su nekada dominirali Federacijom sindikata – ponukala je Podhorzera da preispita svoje pretpostavke o ponašanju birača. Počeo je na sedmičnoj bazi distribuirati dopise uskom krugu saveznika i organizirati strateške sastanke u DC-u, ali kad je počeo brinuti o samim izborima, nije želio izgledati paranoično. Tek nakon višemjesečnog istraživanja, zabrinutost je u svom biltenu predstavio u oktobru 2019. Uobičajeni alati podataka, analitike i anketa nisu bili dovoljni u situaciji kada je predsjednik sam pokušavao poremetiti izbore, napisao je. “Većina našeg planiranja vodi nas do dana izbora”, napomenuo je. “Ali, nismo spremni za dva najvjerovatnija ishoda – Tramp je izgubio i odbio priznati i Tramp je pobijedio na Elektorskom kolegijumu (uprkos gubitku glasova građana) korumpirajući proces glasanja u ključnim državama. Očajnički moramo sistematski simulirati (‘red-team’)[1] sve opasnosti koje mogu ugroziti ove izbore kako bismo mogli predvidjeti i planirati ono najgore za što znamo da će nas dočekati.”

Ispostavilo se da Podhorzer nije bio jedini koji razmišlja u ovom smjeru. Čuo je da su i drugi voljni udružiti snage. ‘Fight Back Table’, koalicija organizacija „otpora“, započela je planiranje scenarija oko potencijala za osporavanje izbore, okupljajući liberalne aktiviste na lokalnom i nacionalnom nivou u ono što su nazvali ‘Demokratska odbrambena koalicija’. Organizacije za zaštitu glasačkih prava i građanskih prava podizale su alarme. Grupa bivših izabranih zvaničnika istraživala je hitne ovlasti za koje se pribojavala da bi ih Tramp mogao iskoristiti. ‘Protect Democracy’ okupljao je dvopartijsku radnu grupu za izbornu krizu. “Ispostavilo se da kada su se ljudi jednom složili”, kaže Podhorzer, “počeo je zamah.”

Proveo je mjesece razmišljajući o scenarijima i razgovarajući sa stručnjacima. Nije bilo teško pronaći liberale koji su Trampa vidjeli kao opasnog diktatora, ali Podhorzer je bio oprezan da se kloni histerije. Ono što je želio znati nije da američka demokratija umire, već kako je održati u životu. Glavna razlika između USA i zemalja koje su izgubile kontrolu nad demokratijom, zaključio je, bila je ta što se američki decentralizirani izborni sistem nije mogao namjestiti u jednom mahu. To mu je davalo šansu da će se održati.

SAVEZ

Podhorzer je 3. marta izradio povjerljivi dopis na tri stranice pod nazivom „Prijetnje izborima 2020.“ “Tramp je jasno rekao da ovo neće biti pošteni izbori i da će odbaciti sve osim vlastitog ponovnog izbora kao ‘lažne’ i ‘namještene’ izbore“, napisao je. “3. novembra, ako mediji izvijeste drugačije, on će upotrijebiti desničarski informativni sistem da uspostavi svoj narativ i potakne svoje pristalice na protest.” U memorandumu su izložene četiri kategorije izazova: napadi na glasače, napadi na izbornu administraciju, napadi na Trampove političke protivnike i “napori da se preokrenu rezultati izbora”.

 Onda je pandemija COVID-19 eruptirala u jeku sezone primarnih unutarstranačkih izbora. Uobičajene metode glasanja više nisu bile sigurne za glasače ili uglavnom starije volontere koji se obično zapošljavaju na biračkim mjestima. Ali političke nesuglasice, pojačane Trampovim pohodom protiv glasanja poštom, spriječile su neke države da olakšaju glasanje u odsustvu i da ih okruzi pravovremeno prebroje. Nastao je haos. Ohio se odlučio za lično glasanje kao svoj primarni izbor, što je dovelo do slabe izlaznosti. Nedostatak anketnih radnika u Milwaukeeju – gdje je koncentrirana velika populacija prodemokratski orijentiranog crnačkog stanovništva u Wisconsinu – ostavio je samo pet otvorenih biračkih mjesta, za razliku od nekadašnjih 182. U New Yorku je brojanje glasova trajalo više od mjesec dana. Iznenada, potencijal za novembarski slom bio je očit.

U svom stanu u predgrađu Washington DC-a, Podhorzer je počeo raditi sa svog laptopa za svojim kuhinjskim stolom, održavajući satima duge sastanke preko platforme Zoom sa svojom mrežom kontakata širom progresivnog univerzuma: radnički pokret; institucionalna ljevica, poput Planiranog roditeljstva i Greenpeace-a; grupe otpora poput ‘Nedjeljivi’ i ‘MoveOn’; progresivni geekovi i stratezi za podatke, predstavnici donatora i fondacija, lokalni organizatori na nivou države, aktivisti za rasnu pravdu i drugi.

U aprilu je Podhorzer započeo s održavanjem sedmičnih dvoiposatnih online ‘Zoom’ sastanaka. Bili su sastavljeni od serije brzih petominutnih prezentacija o svemu, od toga kako funkcioniraju reklame, do slanja poruka i pravne strategije. Okupljanja samo na poziv ubrzo su privukla stotine, stvarajući rijetku zajedničku bazu znanja za nestalni progresivni pokret. “Rizikujući da uvrijedim ljevicu, zaključio sam da nema puno dobre razmjene informacija”, kaže Anat Shenker-Osorio, bliski Podhorzerov prijatelj čije su anketne smjernice za razmjenu poruka oblikovale pristup grupe. “Postoji mnogo ‘nije izumljeno ovdje’ sindroma, gdje ljudi neće smatrati dobrom ideju ako je nisu sami smislili.”

 Sastanci su postali galaktički centar plejade ljevičarskih operativaca koji su dijelili preklapajuće ciljeve, ali obično nisu radili u dogovoru. Grupa nije imala ime, vođe i hijerarhiju, ali je održavala sinkronizaciju različitih aktera. “Ova kapsula je igrala kritičnu ulogu iza kulisa u održavanju različitih dijelova pokretne infrastrukture u komunikaciji i usklađenosti”, kaže Maurice Mitchell, nacionalni direktor Stranke radnih porodica. „Imate prostor za parnice, prostor za organiziranje, političare koji su se samo usredotočeni na W i njihove strategije nisu uvijek usklađene. Ona je dopustila ovom ekosistemu da radi zajedno.”

Zaštita izbora zahtijevala je napor bez presedana. Kako je 2020. odmicala, on se protezao do Kongresa, Silicijske doline i parlamenata saveznih država. Energija je crpljena iz ljetnih prosvjeda za rasnu pravdu, čije su mnoge vođe već bili ključni igrači liberalnog saveza. I na kraju je probili su se u svijet Trampo-skeptičnih republikanaca zgroženih njegovim napadima na demokratiju.

OSIGURANJE GLASA

 Prvi zadatak bio je remont američke kapriciozne izborne infrastrukture – usred pandemije. Za hiljade lokalnih, uglavnom nestranačkih zvaničnika koji provode izbore, najhitnija potreba bio je novac. Bila im je potrebna zaštitna oprema poput maski, rukavica i sredstva za dezinfekciju ruku. Morali su platiti obavještenja koja će ljudima dati do znanja da mogu glasati u odsustvu – ili, u nekim državama, da pošalju glasačke listiće svakom biraču. Bilo im je potrebno dodatno osoblje i skeneri za obradu glasačkih listića.

U martu su aktivisti apelirali na Kongres da usmjeri novac za pomoć izbornoj administraciji tokom pandemije Covida 19. Pod vođstvom Liderske konferencije o građanskim i ljudskim pravima, više od 150 organizacija potpisalo je pismo svakom članu Kongresa tražeći dodatno finansiranje izbora za 2 milijarde dolara. Bilo je donekle uspješno: Zakon o CARES-u, usvojen kasnije tog mjeseca, sadržavao je 400 miliona dolara bespovratnih sredstava državnoj izbornoj administraciji. Ali sljedeća tranša sredstava za pomoć nije bila u tom iznosu. To nije bilo dovoljno.

Onda je uskočila privatna filantropija. Asortiman fondacija doprinio je desetinama miliona dolara u finansiranju izbora. Inicijativa Chan-Zuckerberg uložila je 300 miliona dolara. “Na federalnom nivou bio je neuspjeh što je 2.500 lokalnih izbornih zvaničnika bilo prisiljeno prijaviti se za filantropske potpore kako bi zadovoljili svoje potrebe”, kaže Amber McReynolds, bivša izborna službenica u Denveru koja predvodi nepartijski Nacionalni institut za glasanje kod kuće. McReynoldsina dvogodišnja organizacija postala je klirinška kuća za zemlju koja se bori za prilagodbu. Institut je dao državnim sekretarima obje strane tehničke savjete o svemu, od toga koje dobavljače da unajme, do toga gdje postaviti glasačke sandučiće za glasove putem pošte. Lokalni zvaničnici bili su izvori izbornih informacija kojima se najviše vjeruje, ali malo je onih koji mogu priuštiti sekretara za štampu, pa je institut distribuirao pribor za komunikacijske alate. U prezentaciji Podhorzerovoj grupi, McReynoldsova je detaljno objasnila važnost glasačkih listića u odsustvu za skraćivanje redova na biračkim mjestima i sprečavanje izborne krize.

 Rad instituta pomogao je 37 država i DC-u da pojačaju glasanje putem pošte. Ali to ne bi puno vrijedilo da ljudi nisu iskoristili tu prednost. Dio izazova bio je logistički: svaka država ima različita pravila kada i kako glasački listići trebaju biti zahtjevani i vraćeni. ‘Centar za učešće na izborima’, koji bi u normalnoj godini rasporedio aktiviste da idu od vrata do vrata i pozivaju ljude da izlaze na glasanje, umjesto toga je u aprilu i maju proveo fokusna istraživanja kako bi saznao šta će natjerati ljude da glasaju poštom. U augustu i septembru poslali su prijave za glasanje poštom za 15 miliona ljudi u ključnim državama, od kojih je 4,6 miliona vratilo povratnu informaciju. U poštanskim porukama i digitalnim oglasima, grupa je pozvala ljude da ne čekaju dan izbora. “Sav posao koji smo radili 17 godina izgrađen je za ovaj trenutak donošenja demokratije na kućna vrata”, kaže Tom Lopach, izvršni direktor centra.

Napor je morao prevazići pojačan skepticizam u nekim zajednicama. Mnogi glasači crnaci radije bi lično izvršili svoju građansku dužnost ili nisu vjerovali pošti. Nacionalne grupe za građanska prava surađivale su s lokalnim organizacijama kako bi se pročulo da je ovo najbolji način da se osigura da se prebroji svaki glas. Na primjer, u Philadelphiji su zagovornici dijelili “sigurnosne komplete za glasanje” koji su sadržavali maske, sredstvo za dezinfekciju ruku i informativne brošure. „Morali smo izvući poruku da je ovo sigurno, pouzdano i možete mu vjerovati“, kaže Hannah Fried iz organizacije „Svi izbori su lokalni“.

U isto vrijeme, organizacija ‘Demokratski pravnici’ borili su se protiv historijske navale predizbornih parnica. Pandemija je intenzivirala uobičajeno partijsko miješanje u sudovima. Ali advokati su primijetili i nešto drugo. “Parnice koje je pokretala Trampova kampanja bile su samo dio šire kampanje za sijanje sumnje u glasanje poštom, iznosili su nove tvrdnje i koristili teorije koje nikada nije prihvatio sud”, kaže Wendy Weiser, stručnjakinja za prava glasa u ‘Brennan centru za pravdu’ na NYU. “To su bile više tužbe dizajnirane da pošalju poruku, a ne da postignu pravni ishod.” Na kraju je gotovo polovina biračkog tijela glasala poštom 2020. godine, što je praktično revolucija u načinu na koji ljudi glasaju. Oko četvrtine je glasalo lično prije dana izbora. Dok je samo četvrtina glasača glasala na tradicionalan način: lično na dan izbora.

ODBRANA OD DEZINFORMACIJA

Loši glumci koji šire lažne informacije nisu ništa novo. Decenijama su se kampanje borile sa svime, od anonimnih poziva koji su tvrdili da su izbori odgođeni do letača koji su širili gadne klevete na porodice kandidata. Ali Trampove laži i teorije zavjere, viralna sila društvenih medija i umiješanost stranih faktora učinili su od dezinformacija širu i dublju prijetnju izborima 2020. godine.

 Laura Quinn, veteranka progresivnog aktivizma koja je i suosnivač Catalista, započela je s proučavanjem ovog problema prije nekoliko godina. Počela je bezimenim, tajnim projektom, o kojem nikada ranije nije javno govorila, a koji je pratio dezinformacije na mreži i pokušavala da smisli kako se protiv njih boriti. Jedna komponenta pratila je opasne laži koje bi se inače mogle neprimjetno širiti. Zatim su istraživači pružali informacije kampanjama ili medijima kako bi pronašli izvore i otkrili ih. Međutim, najvažnije postignuće  Quinnovih istraživanja bilo je to što je bavljenje toksičnim sadržajem samo pogoršalo stanje. “Kada vas napadnu, instinkt je da se odbranite, izađete i kažete: “To nije istina “, kaže Quinn. „Ali što više popularnosti nešto prikupi, to ga platforme pojačavaju. Algoritam to čita kao: ‘Oh, ovo je popularno; ljudi žele još toga.’” Rješenje je, zaključila je, bilo u pritisku na platforme da provode svoja pravila, kako uklanjanjem sadržaja ili računa koji šire dezinformacije, tako i agresivnijom politikom u prvom redu. “Platforme imaju politike protiv određenih vrsta zloćudnog ponašanja, ali ih nisu provodile”, kaže ona.

Njeno istraživanje dalo je municiju zagovornicima koji tjeraju platforme društvenih medija da zauzmu tvrđu liniju. U novembru 2019. Mark Zuckerberg pozvao je devet čelnika Udruženja za zaštitu građanskih prava na večeru u njegov dom, gdje su ga upozorili na opasnost od laži vezanih za izbore koje su se već nekontrolirano širile. “Bilo je potrebno guranje, nagovaranje, razgovori, mozganje, sve to da bismo došli do mjesta na kojem smo završili sa rigoroznijim pravilima i provođenjem”, kaže Vanita Gupta, predsjednica i izvršna direktorica ‘Liderske konferencije za građanska i ljudska prava’, koja je prisustvovala večeri, a sastajala je se i sa izvršnim direktorom Twittera Jackom Dorseyem i drugima. (Guptu je za pridruženog državnog tužioca nominirao predsjednik Bajden.) „Bila je to borba, ali došli smo do tačke kada su razumjeli problem. Je li bilo dovoljno? Vjerovatno ne. Je li to bilo kasnije nego što smo željeli? Da. Ali bilo je zaista važno, s obzirom na nivo službene dezinformacije, da imaju ta pravila i da taguju stvari i skidaju ih. “

ŠIRENJE RIJEČI

Osim borbe s lošim informacijama, postojala je potreba za objašnjenjem naglo promijenjenog izbornog procesa. Bilo je presudno da birači shvate da unatoč onome što je Tramp govorio, glasovi putem pošte nisu podložni prijevarama i da bi bilo normalno da neke države ne završe s brojanjem glasova u izbornoj noći. Dick Gephardt, bivši lider Demokratske partije, koji je postao snažni lobist, predvodio je jednu koaliciju. „Željeli smo dobiti stvarno dvopartijsku skupinu bivših izabranih zvaničnika, sekretara kabineta, vojnih vođa i tako dalje, čiji je cilj uglavnom razmjena poruka s javnošću, ali i obraćanje lokalnim zvaničnicima – državnim sekretarima, generalnim odvjetnicima, guvernerima koji bi bili u i oko oluje – kako bi ih obavijestili da želimo pomoći “, kaže Gephardt, koji je sa svojim kontaktima u privatnom sektoru uložio 20 miliona dolara u ovaj poduhvat.

Wamp, bivši kongresmen GOP-a, radio je preko nepartijske reformske grupe ‘Issue One’ na okupljanju republikanaca. “Mislili smo da bismo trebali unijeti neki bipartijski element jedinstva oko onoga što predstavlja slobodne i poštene izbore”, kaže Wamp. Tako su se 22 demokrata i 22 republikanca u Nacionalnom vijeću za integritet izbora sastajala na Zoomu najmanje jednom sedmično. Prikazivali su oglase u šest država, davali izjave, pisali članke i upozoravali lokalne zvaničnike na potencijalne probleme. “Imali smo bijesne Trampove pristaše koji su se složili da budu članovi vijeća na temelju ideje da je ovo iskreno”, kaže Wamp. Rekli smo im da će ovo biti jednako važno za uvjeravanje liberala ako Tramp pobijedi. “Šta god da se desi, držat ćemo se zajedno.”

‘Laboratorija za glasačka prava’ i ‘IntoAction’ stvorili su državne memove i grafikone, širene e-poštom, tekstom, Twitterom, Facebookom, Instagramom i TikTokom, tražeći da se svaki glas prebroji. Zajedno su pregledani više od milijardu puta. Izborna radna skupina ‘Zaštitita demokratije’ izdavala je izvještaje i održavala brifinge za medije s poznatim stručnjacima iz cijelog političkog spektra, što je rezultiralo širokim pokrivanjem potencijalnih izbornih pitanja i provjerom činjenica Trampovih lažnih tvrdnji. Ankete organizacije koje su pratile ove aktivnosti otkrile su da se poruka čula: postotak javnosti koja nije očekivala da će znati pobjednika u izbornoj noći postepeno je porastao do kraja oktobra, bio je preko 70%. Većina je također vjerovala da produženo brojanje nije znak problema. “Znali smo tačno šta će Tramp učiniti: pokušat će iskoristiti činjenicu da su demokrati glasali poštom, a republikanci lično glasali kako bi izgledalo kao da je on u prednosti, proglasit će pobjedu, kazat će da su glasovi poštom bili lažni i pokušati ih izbaciti ”, kaže Bassin iz ‘Protect Democracy’. Postavljanje očekivanja javnosti prije vremena pomoglo je potkopati te laži.

Savez je uzeo zajednički skup tema iz Shenker-Osorio istraživanja predstavljenog u Podhorzerovim zumovima. Studije su pokazale da je daleko manja vjerojatnost da će ljudi sudjelovati kada misle da im se glas ne računa ili ako se boje da će glasanje biti gnjavaža. Tokom cijele izborne sezone, članovi Podhorzerove grupe smanjili su incidente zastrašivanja birača i prigušili rastuću liberalnu histeriju zbog očekivanog Trampovog odbijanja da prizna rezultate. Nisu željeli pojačati lažne tvrdnje angažirajući ih ili odbiti ljude da glasaju predlažući da se radi o namještenoj igri. “Kad kažete:’Ove tvrdnje o prevari su lažne’, ono što ljudi čuju je “prevara “, kaže Shenker-Osorio. “Ono što smo vidjeli u našem predizbornom istraživanju bilo je da je sve što je potvrđivalo Trampovu moć ili ga smatralo autoritarnim umanjilo želju ljudi da glasaju.” Podhorzer je u međuvremenu upozoravao sve koje je poznavao da ankete podcjenjuju Trampovu podršku. Podaci koje je podijelio s medijskim organizacijama koje će raspisati izbore bili su “izuzetno korisni” da bi se razumjelo što se događa dok su se izbori održavali. Prema članu političke jedinice velike mreže koji je govorio sa Podhorzer dan prije izbora, većina analitičara prepoznala je da će doći do “plavog pomaka” na ključnim bojnim poljima – naglo povećanje glasova demokratama, vođeno mnoštvom glasačkih listića – ali nisu shvatili koliko će Tramp vjerovatno biti bolji na dan izbora . “Esencijalno je bilo dokumentirati kolika će biti veličina odsutnog vala i njegove razlike po državama”, kazao je analitičar.

LJUDSKA MOĆ

Ustanak za rasnu jednakopravnost izazvani ubistvom Georgea Floyda u maju nisu bili prvenstveno politički pokret. Organizatori koji su pomogli u njegovom vođenju željeli su iskoristiti svoj zamah za izbore, ne dopuštajući da ga kooptiraju političari. Mnogi od tih organizatora bili su dio Podhorzerove mreže, od aktivista u državama na bojnom polju koji su se udružili s Demokratskom odbrambenom koalicijom do organizacija s vodećom ulogom u pokretu Black Lives Metters. Odlučili su da je najbolji način da se čuju glasovi ljudi bio zaštita njihove glasačke sposobnosti.

“Počeli smo razmišljati o programu koji će dopuniti tradicionalno područje zaštite izbora, ali koje se također nije oslanjao na prozivanje policije”, kaže Nelini Stamp, nacionalni organizacijski direktor Stranke radnih porodica. Stvorili su silu „branitelja izbora“ koji su, za razliku od tradicionalnih promatrača anketa, bili obučeni u tehnikama deeskalacije. Tokom prijevremenog glasanja i na dan izbora, okružili su redove birača u urbanim sredinama poduhvatima „radosti na biralištima“ koji su čin glasanja pretvorili u uličnu zabavu.

Crni organizatori regrutovali su i hiljade anketnih radnika kako bi osigurali da biračka mjesta ostanu otvorena u njihovim zajednicama. Ljetni ustanak pokazao je da bi moć ljudi mogla imati ogroman utjecaj. Aktivisti su se počeli pripremati za reprizu demonstracija ako Tramp pokuša ukrasti izbore. “Amerikanci planiraju široko rasprostranjene prosvjede ako se Tramp miješa u izbore”, izvijestio je Reuters u oktobru, što je tek jedna od mnogih takvih priča. Više od 150 liberalnih grupa, od ‘Ženskog marša’ preko ‘Sierra kluba’ do ‘Boje promjena’, od ‘Democrats.com’ do ‘Demokratskih socijalista Amerike’, pridružilo se koaliciji “Zaštiti rezultate”. Sad već ugašena web lokacija grupe imala je kartu s popisom 400 planiranih demonstracija nakon izbora, koje bi bile aktivirane putem jedne tekstualne poruke čim 4. novembra. Kako bi zaustavila puč kojeg se bojala, ljevica je bila spremna da poplavi ulice.

ČUDNI ZLOSLUTNICI

Otprilike sedam dana prije dana izbora, Podhorzer je dobio neočekivanu poruku: Američka privredna komora je željela razgovarati. AFL-CIO i Vijeće imaju dugu historiju antagonizma. Iako nijedna organizacija nije izričito stranačka, utjecajni poslovni lobi uložio je stotine miliona dolara u republikanske kampanje, baš kao što su nacionalni sindikati uputili stotine miliona demokratama. S jedne strane je rad, s druge uprava, zaključana u vječnoj borbi za moć i resurse. Ali iza kulisa, poslovna zajednica bila je uključena u vlastite tjeskobne rasprave o tome kako bi se mogli odvijati izbori i njihovi posljedice.

Ljetni protesti zbog rasne nejednakosti poslali su signal i vlasnicima preduzeća: potencijal za građanski poremećaj koji remeti ekonomiju. “S visokim tenzijama, bilo je puno zabrinutosti zbog nemira oko izbora ili sloma našeg uobičajenog načina na koji radimo na spornim izborima”, kaže Neil Bradley, izvršni potpredsjednik i glavni direktor. Ove su brige navele Komoru da objavi predizbornu izjavu sa Poslovnim okruglim stolom, grupom izvršnih direktora sa sjedištem u Washingtonu, kao i udruženjima proizvođača, veletrgovaca i trgovaca, pozivajući na strpljenje i povjerenje dok su se brojali glasove. Ali Bradley je želio poslati širu, dvopartijsku poruku.

Posegnuo je za Podhorzerom preko posrednika koji su obojica odbila imenovati. Složivši se da će njihov nevjerovatni savez biti moćan, započeli su raspravu o zajedničkoj izjavi kojom su obećali zajedničku posvećenost njihovih organizacija fer i mirnim izborima. Pažljivo su birali riječi i zakazali objavljivanje izjave za maksimalan učinak. Kako je bio u fazi finalizacije, kršćanske vođe pokazale su svoj interes da se pridruže, dodatno proširujući njegov domet. Izjava je objavljena na dan izbora, sa potpisima izvršnog direktora Komore Thomasa Donohuea, predsjednika AFL-CIO-a Richarda Trumke i šefova Nacionalnog udruženja evangelika i Nacionalne afričko-američke svećenićke mreže. “Nužno je da izborni zvaničnici dobiju prostor i vrijeme da prebroje svaki glas u skladu sa važećim zakonima”, navodi se. “Pozivamo medije, kandidate i američki narod da se strpe s procesom i imaju povjerenje u naš sistem, čak i ako to zahtijeva više vremena nego obično.” Grupe su dodale: “Iako se možda nećemo uvijek složiti oko željenih ishoda na izborima, jedinstveni smo u pozivu da se američki demokratski proces nastavi bez nasilja, zastrašivanja ili bilo koje druge taktike koja nas čini slabijima kao naciju.”

POKAZIVANJE I IZLAZAK

Izborna noć započela je s tim da su mnogi demokrati očajavali. Tramp je bio u prednosti u anketama na dan izbora. Pobijedio na Floridi, u Ohaju i Teksasu, a Mičigen, Viskonsin i Pensilvaniju držao preblizu da bi se mogao proglasiti pobjednik u tim državama.

Ali Podhorzera to nije uznemirilo kad sam te noći razgovarala s njim: povratak je bio tačno u skladu s njegovim modelingom. Sedmicama je upozoravao da odaziv Trumpovih glasača raste. Dok su brojevi propadali, moglo se reći da će Tramp izgubiti sve kada se prebroje svi glasovi.

Liberalni savez okupio se u 23 sata na ‘Zoom’ pozivu. Stotine su se pridružile, mnogi su se izbezumili. “Bilo je zaista važno za mene i tim u tom trenutku da pomognemo ljudima u vezi s onim što smo već znali da je istina”, kaže Angela Peoples, direktorica Demokratske odbrambene koalicije. Podhorzer je predstavio podatke kako bi pokazao grupi da je pobjeda na pomolu. Dok je razgovarao, Fox News iznenadio je sve proglasivši Bajdenovu pobjedu u Arizoni. Kampanja za podizanje javne svijesti uspjela je: TV voditelji su se naginjali unatrag kako bi savjetovali oprez i tačno uokvirili brojanje glasova.

Pitanje je tada postalo šta dalje. Razgovor koji je uslijedio bio je težak, a vodili su ga aktivisti zaduženi za protestnu strategiju. “Željeli smo imati na umu kada je pravo vrijeme da se pozove da mase ljudi izađu na ulicu”, kaže Peoples. Koliko god bili nestrpljivi da pokažu snagu, druga bi strana mogla odmah uzvratiti i ljude dovesti u rizik. Protesti koji bi prerasli u nasilne sukobe pružili bi Trampu izgovor da pošalje savezne agente ili trupe kao i tokom ljeta. I umjesto da daje kredit Trampovim žalbama nastavljajući se boriti s njim, savez je želio poslati poruku da to građani govore. Tako je pala odluka: odstupite. Koalicija ‘Zaštitimo rezultate’ objavila je da „danas neće aktivirati cijelu nacionalnu mobilizacijsku mrežu, ali ostaje spremna za aktiviranje ako bude potrebno“.

Na Twitteru su se ogorčeni progresivci pitali šta se događa. Zašto niko nije pokušavao zaustaviti Trampov puč? Gdje su bili svi protesti? Podhorzer je odao priznaje aktivistima zbog suzdržanosti. „Proveli su toliko vremena spremajući se da izađu na ulice u srijedu. Ali uspjeli su ”, kaže on. „Od srijede do petka nije bilo nijednog incidenta ‘Antifa-e’ protiv ‘Ponosnih dječaka’ kakav su svi očekivali. A kad se to nije ostvarilo, mislim da Trampova kampanja nije imala rezervni plan.”

Aktivisti su preusmjerili proteste Protect the Results prema proslavi vikenda. „Suprotstavite se njihovim dezinformacijama s našim samopouzdanjem i pripremite se za slavlje“, pročitali su smjernice za razmjenu poruka koje je Shenker-Osorio predstavio liberalnom savezu u petak, 6. novembra. „Izjavite i učvrstite našu pobjedu. Vibra: samopouzdani, okrenuti ka budućnosti, ujedinjeni – NE pasivni, anksiozni.” Birači, a ne kandidati, bili bi protagonisti priče.

 Planirani dan proslave slučajno se podudarao sa objavom rezultata izbora 7. novembra. Aktivisti koji su plesali na ulicama Filadelfije pojačali su Beyoncé kako bi onemogućili pokušaje konferencije za štampu Trumpove kampanje; sljedeći pokušaj Trampista bio je zakazan u parku Four Seasons izvan centra grada, što aktivisti smatraju da nije bilo slučajno. “Ljudi iz Filadelfije posjedovali su ulice Filadelfije“, kaže Mitchell iz Stranke radničkih porodica. “Učinili smo da izgledaju smiješno suprotstavljajući našu radosnu proslavu demokratije njihovoj klaunskoj emisiji.”

Glasovi su prebrojani. Tramp je izgubio. Ali bitka nije bila gotova.

PET KORAKA DO POBJEDE

U Podhorzerovim prezentacijama pobjeda na biralištima bila je samo prvi korak do pobjede na izborima. Nakon toga uslijedilo je prebrojavanje, certificiranje rezultata, pobjeda na Elektorskom kolegiju i osvajanje tranzicije – koraci koji su obično formalnosti, ali za koje je znao da će ih Tramp vidjeti kao mogućnosti za preokret.

To nigdje ne bi bilo očiglednije nego u Michiganu, gdje se Trampov pritisak na lokalne republikance opasno približio djelovanju – i gdje su se liberalne i konzervativne prodemokratske snage pridružile tome. Bilo je oko 22 sata. u izbornoj noći u Detroitu kada je nalet tekstova zasvijetlio telefon Art Reyesa III. Gomila republikanskih posmatrača izbora stigla je u TCF Centar, gdje se vršilo zbrajanje glasova. Približili su se stolovima za prebrojavanje glasova, odbijajući da nose maske, prozivajući uglavnom radnike crnce. Reyes, rodom iz Flinta koji vodi organizaciju ‘We People Michigan’, to je očekivao. Mjesecima su konzervativne grupe sijale sumnju u gradsku prevaru. „Parola je bila ‘pokrast će izbore; bit će prijevara u Detroitu’ puno prije nego što je ubačen ijedan glas“, kaže Reyes.

Uputio se prema areni i poslao vijest svojoj mreži. U roku od 45 minuta stiglo je na desetine pojačanja. Kad su ušli u arenu kako bi pružili kontru promatračima GOP-a unutra, Reyes je skinuo njihove brojeve mobitela i dodao ih u masivni lanac poruka. Aktivisti rasne pravde iz Detroita Willa Breathea radili su zajedno sa ženama iz predgrađa iz ‘Fems for Dems’ i lokalnim izabranim zvaničnicima. Reyes je otišao u 3 sata ujutro, predavši upravljanje lančanom porukom aktivisti sa invaliditetom.

Dok su zacrtali korake u postupku ovjere izbora, aktivisti su se odlučili na strategiju postavljanja u prvi plan prava ljudi na odluku, zahtijevajući da se čuju njihovi glasovi i skrećući pažnju na rasne implikacije obespravljivanja crnih građana Detroita. Preplavili su sastanak ovjere od strane okruga Wayne 17. novembra slanjem poruka, uprkos Trampovom tvitu, republikanski članovi odbora potvrdili su rezultate glasova u Detroitu.

Izborne komisije bile su jedna od glavnih tačaka; drugo su bila zakonodavna tijela pod kontrolom Republikanske partije, za koja je Tramp vjerovao da mogu proglasiti izbore ništavnim i imenovati vlastite elektore. I tako je predsjednik pozvao čelnike Republikanaca u Parlamentu u Michiganu, predsjednika Doma Lee Chatfielda i lidera većine u Senatu Mikea Shirkey-ja, u Washington 20. novembra. Bio je to opasan trenutak. Ako bi se Chatfield i Shirkey složili da izvrše Trampove naloge, republikanci u drugim državama mogli bi biti slično maltretirani.

Bio sam zabrinut da će stvari postati čudne”, kaže Jeff Timmer, bivši izvršni direktor Republikanske partije u Michiganu, koji se pretvorio u antitrampovskog aktivistu. Norm Eisen to opisuje kao “najstrašniji trenutak” cijelih izbora. ‘Branitelji demokratije’ pokrenuli su pravu akciju. Lokalni kontakti te organizacije istraživali su lične i političke motive poslanika. Prvo izdanje prikazivalo je televizijske oglase u Lansingu. Bradley iz komore je pomno pratio proces. Wamp, bivši republikanski kongresmen, nazvao je svog bivšeg kolegu Mikea Rogersa, koji je napisao članak za novine iz Detroita, pozivajući zvaničnike da poštuju volju birača. Trojica bivših guvernera Michigana – republikanci John Engler i Rick Snyder i demokrata Jennifer Granholm – zajednički su zatražili da se rezultati izbora Michigana oslobode pritiska Bijele kuće. Engler, bivši šef Poslovnog okruglog stola, telefonirao je uticajnim donatorima i kolegama starijim državnicima Republikanske partije koji su mogli privatno pritisnuti zakonodavce.

Prodemokratske snage bile su protiv Trumpovske mičigenske Republikanske partije pod kontrolom saveznika Ronne McDaniela, predsjednice Republikanskog nacionalnog komiteta, i Betsy DeVos, bivše sekretarke za obrazovanje i člana milijardske porodice donatora Republikanske Partije. Na poziv sa svojim timom 18. novembra, Bassin je rekao da pritisak njegove strane nije ravan onome što Tramp može ponuditi. “Naravno da će im pokušati nešto ponuditi”, prisjeća se Bassin razmišljanja. „Šef svemirskih snaga! Ambasador bilo gdje! Ne možemo se natjecati s tim što nudimo mrkvu. Treba nam štap.” Ako bi Tramp ponudio nešto u zamjenu za ličnu uslugu, to bi vjerojatno predstavljalo mito, obrazložio je Bassin.

Nazvao je Richarda Primusa, profesora prava sa Univerziteta u Michiganu, da vidi da li se Primus slaže i hoće li argument iznijeti javno. Primus je rekao da smatra da je sam sastanak neprimjeren, te je počeo raditi na tekstu za Politico, upozoravajući da državni državni odvjetnik – demokrata – neće imati drugog izbora nego to istražiti. Kada je članak objavljen 19. novembra, direktor komunikacija državnog odvjetnika ga je objavio na Twitteru. ‘Protect Democracy’ je ubrzo dobio vijest da zakonodavci planiraju sljedeći dan dovesti advokate na sastanak s Trampom. Reyesovi aktivisti skenirali su redove letova i hrlili na aerodrome na oba kraja Shirkeyevog putovanja do DC-a, kako bi naglasili da se zakonodavci nadgledaju. Nakon sastanka, par je kazao da su razgovarali sa predsjednikom da pruži podršku Zakonu za saniranje posljedica od COVID-u za svoje birače i obavijestili su ga da ne vide nikakvu ulogu u izbornom procesu. Zatim su otišli na piće u hotel Tramp na aveniji Pennsylvania. Ulični umjetnik projicirao je njihove slike na vanjsku stranu zgrade zajedno s riječima SVIJET GLEDA.

Tako je ostao posljednji korak: državni odbor za ispitivanje, koji su činile dvoje demokrata i dva republikanca. Nije se očekivalo da će jedan republikanac, Trumpista zaposlen u političkoj neprofitnoj organizaciji porodice DeVos, glasati za certificiranje. Drugi republikanac u odboru bio je malo poznati pravnik po imenu Aaron Van Langevelde. Nije slao signale o tome šta planira učiniti, ostavljajući sve na ivici. Kada je sastanak započeo, Reyesovi aktivisti preplavili su prijenos uživo i ispunili Twitter svojim hashtagom, #alleyesonmi. Odbor naviknut na prisustvo jednocifrenim brojevima iznenada se suočio sa publikom koja se mjerila u hiljadama. U satima svjedočenja, aktivisti su naglasili svoju poruku da poštuju želje birača i afirmišu demokratiju, umjesto da grde zvaničnike. Van Langevelde je brzo dao znak da će slijediti presedan. Glas je bio 3-0 za potvrdu; drugi republikanac bio je suzdržan.

Nakon toga domine su pale. Pensilvanija, Wisconsin i ostatak države certificirale su izborne rezultate. Republikanski zvaničnici u Arizoni i Georgiji se suprotstavili su se Trampovom nasilju. A Izborni kolegijum glasao je prema rasporedu 14. decembra.

KAKO SMO DOŠLI TAKO BLIZU

U Podhorzerovoj je glavi bila posljednja prekretnica: 6. januara. Na dan kada će se Kongres sastati kako bi se prebrojali glasovi elektora, Tramp je pozvao svoje pristaše u D.C. na skup. Na veliko iznenađenje, hiljade ljudi koji su se odazvali njegovom pozivu nisu dočekali gotovo nikakvi protudemonstranti. Da bi sačuvala sigurnost i osigurala da ih se ne može okriviti za bilo kakav haos, aktivistička ljevica je “snažno obeshrabrivala protuaktivnost”, Podhorzer mi je poslao poruku ujutro 6. januara s emojijima prekriženih prstiju.

Trump se obratio mnoštvu tog popodneva, progovarajući laž da bi zakonodavci ili potpredsjednik Mike Pence mogli odbiti elektorske glasove iz nekih država. Rekao im je da odu na Kapitol i “bore se vraški”. Zatim se vratio u Bijelu kuću dok su oni demolirali zgradu. Dok su poslanici strepili za život, a njegove vlastite pristalice bile strijeljane i gažene, Tramp je pohvalio izgrednike kao “vrlo posebne”. Bio je to njegov konačni napad na demokratiju, i još jednom je propao. Odstupajući, demokratska kampanja nadmašila je svoje neprijatelje.

“Jedva smo pobijedili, iskreno, i to je važna stvar za ljude koji sjede”, kažu ‘Demokratskoj odbrani naroda’. „Neki imaju impuls da kažu kako su glasači odlučili i demokratija pobijedila. Ali pogrešno je misliti da je ovaj izborni ciklus pokazao snagu demokratije. To pokazuje koliko je demokratija ranjiva.”

Članovi saveza za zaštitu izbora krenuli su svojim putem. ‘Koalicija za demokratsku odbranu’ je raspuštena, iako ‘Sto za uzvrat’ /Fight Back Table/ živi. ‘Protect Democracy’ i zagovornici dobre vlade usmjerili su pažnju na hitne reforme u Kongresu. Lijevi aktivisti vrše pritisak na novoosnažene demokrate da se sjete glasača koji su ih tamo doveli, dok su grupe za građanska prava na oprezu protiv daljnjih napada na izbore. Poslovni čelnici osudili su napad 6. januara, a neki kažu da više neće donirati zakonodavce koji su odbili potvrditi Bajdenovu pobjedu. Podhorzer i njegovi saveznici i dalje održavaju svoje strategijske sesije Zoomom, procjenjuju stavove glasača i razvijaju nove poruke. A Tramp je na Floridi, suočen sa svojim drugim impičmentom, lišen Twitter i Facebook naloga kojima je naciju gurnuo na prijelomnu točku.

 Dok sam radila na ovom članku u novembru i decembru, čuo sam različite tvrdnje o tome kome treba pripisati zasluge za osujećivanje Trampove zavjere. Liberali su tvrdili da se ne smije zanemariti uloga moći ljudi odozdo prema gore, posebno doprinosi ‘obojenih’ ljudi i lokalnih aktivista na lokalnoj razini. Drugi su naglasili herojstvo zvaničnika Republikanske partije poput Van Langeveldea i državnog sekretara Georgije Brada Raffenspergera, koji su se uz značajnu cijenu suprotstavili Trampu.

Istina je da nijedna vjerovatnoća nije mogla uspjeti bez druge. “Zapanjujuće je koliko smo bili preblizu, koliko je sve ovo zapravo krhko”, kaže Timmer, bivši izvršni direktor Republikanske partije u Michiganu. „To je kao kad Wile E. Coyote pobjegne s litice – ako ne pogledate dolje, nećete pasti. Naša demokratija opstaje samo ako svi vjerujemo i ne gledamo dolje.”

 Demokratija je na kraju pobijedila. Prevladala je volja naroda. Ali suludo je, kada se uradi retrospektiva, da je sve ovo bilo potrebno za održavanje izbora u Sjedinjenim Američkim Državama“, stoji u tekstu Molly Ball autorice magazina ‘Time’.

(Global CIR/Amel Jašarević)


[1]Crveni tim’ /Red Team/ je grupa zadužena da igra ulogu neprijatelja ili konkurenta i pruža sigurnosne povratne informacije iz te perspektive. Crveni timovi se koriste u mnogim oblastima, posebno u kibernetičkoj sigurnosti, sigurnosti aerodroma, vojsci i obavještajnim agencijama.

Komentiraj