HISTORIJA JEDNE BORBE: Znate li zašto uopće slavimo Dan žena?

Svake se godine 8. marta tradicionalno obilježava Međunarodni dan žena, kupuju se cvijeće, čestitke i pokloni, a sve kako bi se žene osjećale posebno jedan dan u godini. Dan žena danas su uvažile kulture diljem svijeta, no zašto tačno slavimo taj dan i koja je njegova historijska priča?

Prvi Dan žena obilježen je 8. marta 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine, u kojem je stradao velik broj žena. Dan je to koji slavi ekonomska, politička i društvena dostignuća žena kroz povijest pa sve do danas.

Iako mnogi danas gledaju na Dan žena kao na komercijalizirani blagdan, on zapravo predstavlja povijesnu borbu koju su žene morale voditi da bi uživale jednaka prava kao muškarci. Dobile su pravo glasa, pravo na obrazovanje, pravo na odabir majčinstva, pravo na obnašanje svih funkcija u društvu te sva temeljna prava osigurana zakonima.

Premda su se žene u demokratskim društvima izborile za ravnopravnost spolova, u brojnim kulturama trećeg svijeta nažalost još uvijek se smatraju manje vrijednima, a u mnogim razvijenim zemljama svijeta još uvijek su ravnopravne s muškarcima  – samo na papiru. Upravo zato Dan žena predstavlja podsjetnik na sve ono što su žene dosad postigle te poticaj za sve ono što se još može učiniti kako bismo živjeli u ravnopravnom društvu bez predrasuda i diskriminacija.

Kad se javila ideja o obilježavanju 8. marta?

Ideja da se obilježava Međunarodni dan žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća, u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno su demonstrirale 8. marta 1857. u New Yorku zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Rastjerala ih je policija, a te iste žene su dva mjeseca kasnije osnovale sindikat.

Protesti 8. martka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio onaj 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.

Godine 1910. održana je prva međunarodna ženska konferencija u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke internacionale te je ustanovljen Međunarodni dan žena na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Naredne godine Dan žena obilježilo je preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ovi su događaji rezultat velikog požara u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, u kojem je zbog slabih mjera sigurnosti na radu stradalo više od 140 žena.

Godina 1975. proglašena je Međunarodnom godinom žene, a Ujedinjeni narodi su od tada i službeno počeli obilježavati Međunarodni dan žena. Mnoge današnje organizacije u svijetu obilježavaju ga, a neke se od njih nastoje izboriti za to da ovaj dan posvećen ženama postane državnim praznikom u zemljama u kojima to još uvijek nije.

Početkom Prvog svjetskog rata, 8. marta 1913., žene širom Europe održale su demonstracije za mir, a one povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij revolucije u toj državi. Nakon Oktobarske revolucije boljševička feministkinja Aleksandra Kollontaj nagovorila je Lenjina da 8. marta postane državni praznik te se on tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje ‘herojstva radnica’.

Kako je Dan žena zamijenjen Majčinim danom

Međutim u mnogim državama taj je praznik  s godinama izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao preslika Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.

U dijelu zapadnog svijeta Međunarodni dan žena uglavnom se prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom, te je zamijenjen Majčinim danom koji se u tim zemljama obilježava svake druge nedjelje u maju.

(Global CIR)

Komentiraj